Povijesni pregled razvoja knjižnica vodi do zaključka kako su knjižnice od samog začetka bile središte informacija, bitna komunikacijska središta. Osim što su služile za prenošenje i pohranjivanje informacija, bile su temeljne ustanove koje su pomogle napredak suvremenog društva, služile kao središta čuvanja ljudskog postignuća i temelj za razvoj društva u budućnosti. Knjižnice danas imaju ključnu ulogu u tehnološki i društveno (pre)brzo mijenjajućem svijetu. One danas više nisu samo mjesta za posuđivanje knjiga već se pretvaraju u komunikacijske i inovacijske centre: nude e-knjige, digitalne arhive, baze podataka…

Knjižničari su vodiči kroz složeni svijet informacija, posrednici između korisnika i znanja, edukatori i organizatori kulturnih sadržaja. O važnosti knjižnica, ali osobito o nezamjenjivoj ulozi knjižničara razgovarali smo u podcastu Zvukmark – zabilježeno zvukom, epizodi posvećenoj Mjesecu hrvatske knjige 2025. godine, s dr. sc. Ivanom Hebrang Grgić, izvanrednom profesoricom na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te predstojnicom Katedre za knjigu i nakladništvo.

Teme razgovora s gošćom bile su:

1. Što je knjižničarstvo;

2. Današnji knjižničar;

3. Knjižničarstvo na zapadnoeuropskom prostoru u odnosu na hrvatski prostor;

4. Nove tehnologije u knjižničarstvu;

5. Uspijevaju li se knjižnice prilagoditi novom, ubrzanom načinu života;

6. Nova uloga knjižnica u zajednici i društvu;

7. Istaknutost velikih knjižničara kao npr. J. L. Borgesa;

8. Zašto je članstvo u knjižnicama u Hrvatskoj (samo 12 %) toliko niže u odnosu na nordijske zemlje;

9. Utjecaj umjetne inteligencije na knjižničarstvo;

10. Budućnost narodnih knjižnica u Hrvatskoj.

Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara Adžije

Zvukmark - zabilježeno zvukom

God. VI. br. 2.

Urednica i voditeljica: Ivana Sabljak

Snimanje i montaža: Iva Džambaski

Zagreb, listopad 2025.