
Sign up to save your podcasts
Or


Može se reći da nam je 2020. godinu obeležio nov nepoznat virus.
I pre nego što nas je zadeisila pandemija korona virusa, neki ljudi na položajima poput predsednika Aleksandra Vučića i kasnijeg člana Kriznog štaba dr Branimira Nestorovića govorili su o virusu korone kao da nije ništa u pitanju.
INFODEMIJA I TEORIJE ZAVERE ZA VREME KORONE
Ipak, pojavom korone kod nas i proglašenjem pandemije - došlo je i do stvaranja raznih teorija zavera. Upravo te dezinformacije o korona virusu Marija Vučić, fektček novinarka iz Raskrikavanja, izdvaja kao nešto što je obeležilo prethodnu godinu. Ipak se jednom izjavom može zaokružiti cela godina.
Tokom tri godine postojanja, tim Raskrikavanja razotkrivao je dezinformacije, manipulacije, lažne vesti o svim pitanjima, pa su se tako suočili i sa teorijama zavere o novom nepoznatom virusu. Međutim, osim dezinformacija o koronavirusu, navodi naša sagovornica, život u strahu doprineo je širenju lažnih vesti i o temama koje nemaju veze sa pandemijom.
U svakom slučaju, navodi Vučić, za širenje lažnih vesti neko ima interes, a to nisu građani.
Tokom pandemije korona virusa, ljudi su, često zbog primoranosti da ostanu kod kuće, više pratili medijske sadržaje i bivali bombardovani informacijama. Tako se pojavio novi termin - infodemija. Međutim, već na samom početku pandemije pojavio se veliki broj lažnih informacija u vezi sa virusom korona, njegovim nastankom, merama prevencije i načinima lečenja.
Stefan Janjić, urednik portala FakeNews Tragač, naglašava da, uprkos trudu određenih redakcija u Srbiji, razotkrivene lažne vesti često su manje vidljive od prvobitnih informacija. Kako kaže, ove redakcije nemaju veliki domet, kao što to imaju mediji koji šire dezinformacije na prvom mestu.
Janjić smatra da, pored medija, deo odgovornosti mora pripasti i naučnicima od kojih se očekuje da javnost informišu i obrazuju tokom pandemije. U suprotnom, kaže Janjić, njihovo mesto biće i biva usupljeno kvazinaučnicima.
ISTRAŽIVAČKI NOVINARI – PRVI U REDOVIMA
Nova dešavanja doprinela su ne samo tom da fektček novinari imaju pune ruke posla. Neizbežno su prethodnu godinu obeležile priče istraživačkih novinara. I iako znamo kakve posledice često trpe istraživački novinari - naše koleginice i kolege odlučno su se nosili njima, jer su i te priče označile godinu iza nas. Urednik Vojvođanskog istraživačko-analitičkog centra (VOICE) Dinko Gruhonjić iz mase istraživačkih priča na ovom portalu izdvaja serijal o javnim nabavkama i dodaje da se nada da će se Tužilaštvo pozabaviti tim podacima.
Ekipa VOICE-a u 2020. godini pozabavila se i problemom državnih poljoprivrednih zemljišta. Kako navodi Gruhonjić, to je vojvođanska tema zbog najvećeg procenta obradivog zemljišta u Srbiji koji je u pokrajini. Izdavanje državnog poljoprivrednog zemljišta u Vojvodini postao je unosan biznis jer je veza u institucijama koje odlučuju o izadavanju potrebna.
Gruhonjić navodi da je VOICE istraživanjem došao do podataka da su se neki ljudi na taj način obogatili više nego nekadašnja porodica Dunđerski.
Kada je reč o istraživačkim pričama na nivou Srbije, Dinko Gruhonjić izdvaja istraživačke priče nekoliko medija koji su istraživali priču o uzgoju marihuane u Jovanjici nedaleko od Beograda.
Gruhonjić ovu priču izdvaja jer je na tragu sukoba u redovima vladajuće Srpske napredne stranke.
NEOBIČNI IZBORI U NEOBIČNA VREMENA
Prošlu 2020. godinu pamtićemo i po zaista neobičnim izborima. Neobični i zbog situacije u vezi sa pandemijom korona virusa koja je predizborne aktivnosti stranaka svela na minimum, ali i zbog bojkota velikog dela opozcije.
Vujo Ilić, savetnik za javne politike i istraživanja Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA), podseća da je bojkot bio najavljen već 2019. godine kada su opozicioni poslanici odlučili da ne dolaze na sednice Skupštine tražeći izmenu izbornih pravila kako bi ona bila ravnopravnija. I pored više mesečnih razgovora o izbornim uslovima između vlasti i opozcije, vlast je ipak odlučila da promeni neke stvari, kao što je smanjivanje cenzusa za većinske stranke na 3%.
Ipak, kada je došlo do izbora – nezadovoljni promenjenim pravilima izborne trke, veliki deo parlamentarne i vanparlamentarne opozicije odlučio je da ih bojkotuje.
Osim toga, usred kampanje došlo je do proglašenja pandemije korona virusa, pa se zvanično i prekinula predizborna trka. Ipak, sva ta dešavanja, naš sagovornik navodi, uticali su da ovo budu neobični izbori.
Nakon izbora, protesta i leta – došlo je do konačnog formiranja Skupštine, a onda se čekalo dosta dugo na formiranje nove vlade.
Ipak, iako se dugo čekalo na formiranje Skupštine, izbor Vlade – u jednom od obraćanja nak...
By NDNVMože se reći da nam je 2020. godinu obeležio nov nepoznat virus.
I pre nego što nas je zadeisila pandemija korona virusa, neki ljudi na položajima poput predsednika Aleksandra Vučića i kasnijeg člana Kriznog štaba dr Branimira Nestorovića govorili su o virusu korone kao da nije ništa u pitanju.
INFODEMIJA I TEORIJE ZAVERE ZA VREME KORONE
Ipak, pojavom korone kod nas i proglašenjem pandemije - došlo je i do stvaranja raznih teorija zavera. Upravo te dezinformacije o korona virusu Marija Vučić, fektček novinarka iz Raskrikavanja, izdvaja kao nešto što je obeležilo prethodnu godinu. Ipak se jednom izjavom može zaokružiti cela godina.
Tokom tri godine postojanja, tim Raskrikavanja razotkrivao je dezinformacije, manipulacije, lažne vesti o svim pitanjima, pa su se tako suočili i sa teorijama zavere o novom nepoznatom virusu. Međutim, osim dezinformacija o koronavirusu, navodi naša sagovornica, život u strahu doprineo je širenju lažnih vesti i o temama koje nemaju veze sa pandemijom.
U svakom slučaju, navodi Vučić, za širenje lažnih vesti neko ima interes, a to nisu građani.
Tokom pandemije korona virusa, ljudi su, često zbog primoranosti da ostanu kod kuće, više pratili medijske sadržaje i bivali bombardovani informacijama. Tako se pojavio novi termin - infodemija. Međutim, već na samom početku pandemije pojavio se veliki broj lažnih informacija u vezi sa virusom korona, njegovim nastankom, merama prevencije i načinima lečenja.
Stefan Janjić, urednik portala FakeNews Tragač, naglašava da, uprkos trudu određenih redakcija u Srbiji, razotkrivene lažne vesti često su manje vidljive od prvobitnih informacija. Kako kaže, ove redakcije nemaju veliki domet, kao što to imaju mediji koji šire dezinformacije na prvom mestu.
Janjić smatra da, pored medija, deo odgovornosti mora pripasti i naučnicima od kojih se očekuje da javnost informišu i obrazuju tokom pandemije. U suprotnom, kaže Janjić, njihovo mesto biće i biva usupljeno kvazinaučnicima.
ISTRAŽIVAČKI NOVINARI – PRVI U REDOVIMA
Nova dešavanja doprinela su ne samo tom da fektček novinari imaju pune ruke posla. Neizbežno su prethodnu godinu obeležile priče istraživačkih novinara. I iako znamo kakve posledice često trpe istraživački novinari - naše koleginice i kolege odlučno su se nosili njima, jer su i te priče označile godinu iza nas. Urednik Vojvođanskog istraživačko-analitičkog centra (VOICE) Dinko Gruhonjić iz mase istraživačkih priča na ovom portalu izdvaja serijal o javnim nabavkama i dodaje da se nada da će se Tužilaštvo pozabaviti tim podacima.
Ekipa VOICE-a u 2020. godini pozabavila se i problemom državnih poljoprivrednih zemljišta. Kako navodi Gruhonjić, to je vojvođanska tema zbog najvećeg procenta obradivog zemljišta u Srbiji koji je u pokrajini. Izdavanje državnog poljoprivrednog zemljišta u Vojvodini postao je unosan biznis jer je veza u institucijama koje odlučuju o izadavanju potrebna.
Gruhonjić navodi da je VOICE istraživanjem došao do podataka da su se neki ljudi na taj način obogatili više nego nekadašnja porodica Dunđerski.
Kada je reč o istraživačkim pričama na nivou Srbije, Dinko Gruhonjić izdvaja istraživačke priče nekoliko medija koji su istraživali priču o uzgoju marihuane u Jovanjici nedaleko od Beograda.
Gruhonjić ovu priču izdvaja jer je na tragu sukoba u redovima vladajuće Srpske napredne stranke.
NEOBIČNI IZBORI U NEOBIČNA VREMENA
Prošlu 2020. godinu pamtićemo i po zaista neobičnim izborima. Neobični i zbog situacije u vezi sa pandemijom korona virusa koja je predizborne aktivnosti stranaka svela na minimum, ali i zbog bojkota velikog dela opozcije.
Vujo Ilić, savetnik za javne politike i istraživanja Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA), podseća da je bojkot bio najavljen već 2019. godine kada su opozicioni poslanici odlučili da ne dolaze na sednice Skupštine tražeći izmenu izbornih pravila kako bi ona bila ravnopravnija. I pored više mesečnih razgovora o izbornim uslovima između vlasti i opozcije, vlast je ipak odlučila da promeni neke stvari, kao što je smanjivanje cenzusa za većinske stranke na 3%.
Ipak, kada je došlo do izbora – nezadovoljni promenjenim pravilima izborne trke, veliki deo parlamentarne i vanparlamentarne opozicije odlučio je da ih bojkotuje.
Osim toga, usred kampanje došlo je do proglašenja pandemije korona virusa, pa se zvanično i prekinula predizborna trka. Ipak, sva ta dešavanja, naš sagovornik navodi, uticali su da ovo budu neobični izbori.
Nakon izbora, protesta i leta – došlo je do konačnog formiranja Skupštine, a onda se čekalo dosta dugo na formiranje nove vlade.
Ipak, iako se dugo čekalo na formiranje Skupštine, izbor Vlade – u jednom od obraćanja nak...