
Sign up to save your podcasts
Or


U ovosedmičnoj emisiji EKO EHO-a govorimo o projektu “I BiH Green” koji se ove godine održao po drugi putu u Sarajevu, čiji je cilj bio podizanje ekološke svijesti kod građana. Na Vilsonovom šetalištu okupio se veliki broj učesnika, uključujući aktiviste za zaštitu životne sredine, stručnjake, predstavnike lokalnih vlasti i sve druge zainteresovane za ekologiju.Održane su i različite aktivnosti sa fokusom na podizanje svijesti o očuvanju okoliša i unaprijeđenju održivih praksi. Pored izlaganja stručnih govornika iz područja zaštite okoliša organizovano je i nekoliko panel-diskusija. Govorilo se o trenutnim izazovima sa kojima se suočava naša planeta, kao i o inovativnim rješenjima koja mogu pomoći u zaštiti okoliša, ali i o cirkularnoj ekonomiji.Posjetioci su imali priliku postavljati pitanja i učestvovati u interaktivnoj raspravi. Jedna od panel – diskusija ticala se i zanimljive teme pod nazivom: „Cirkularna ekonomija“, teme o kojoj je govorio gimnazijski profesor iz Sarajeva, Vedran Zubić, teme kroz koju su se itekako prožimala i pitanja ekologije, odnosa politike i ekologije ali i etike u ekologiji.Voditelj Miloš JokićUrednik emisije Dejan Garić.
Govorimo o hemijskoj industriji u Tuzli koja je godinama unazad, uz glavne hemijske proizvode, stvarala i opasni otpad, koji nažalost nije propisno odlagan.Tokom otkopavanja jedne od deponija koja se nalazila u krugu nekadašnje kompanije HAK, ustanovljeno je da se radi o veoma opasnom kancerogenom materijalu. Decenijama su hemijske materije bile uskladištene u zemlji, ali i na površini. Međutim, taj opasni otpad mogao bi se napokon početi uklanjati u narednim mjesecima.Za ovu namjenu Vlada Federacije Bosne i Hercegovine izdvojila je 2 miliona maraka, koja po nekim procjenama, ipak neće biti dovoljna da se neutrališe sav toksični otpad, pa će proiritet biti uklanjanje kruksa, toksičnog industrijskog otpada koji liči na katran.I dok će vlasti u Tuzlanskom kantonu uz pomoć konsultantske kuće birati najsvrsishodniju metodu uklanjanja toksičnih materija, stručnjaci iz oblasti zaštite životne sredine navode da je krajnje vrijeme da se ovaj problem jednom i zauvijek riješi, trajnim zbrinjavanjem pomenutog otpada.Voditelj Miloš JokićUrednik emisije Dejan Garić.
Posljednje decenije pokazuju nam da uz društvene i energijske krize, ekonomska i klimatska, imaju izuzetan uticaj na očuvanje prirode, ali i razvoj jednog društva u skladu sa prirodom.
Sve je veći akcenat u borbi protiv klimatskih promjena na tzv. „Zelenom finansiranju“, kada govorimo o privrednom i društvenom rastu jedne zemlje. Sve više se pažnje posvećuje Eko turizmu koji se mijenja u kontekstu klimatskih promjena i njihovom uticaju na moguće finansiranje iz bankarskih sistema.
Voditelj Miloš Jokić
Urednica emisije Sanela Habeš
Uticaj ekoloških inovacija je iz godine u godinu sve očigledniji. Ekološkim inovacijama smanjuje se ljudski uticaj na životnu sredinu, poboljšavaju se uslovi i kvalitet života, a prirodni resursi iskorištavaju.
Primjetan je i rast potražnje za tehnologijama zaštite okoliša, ekološkim proizvodima i eko-uslugama. Eko-inovacije su tu da bi nam svima pomogle, a da najveći benefit ima upravo priroda.
A mi u današnjoj emisiji donosimo nekoliko primjera iz Bosne i Hercegovine u kontekstu eko-inovatora i njihovih eko-inovacija.
Voditelj Miloš Jokić
Urednica emisije Sanela Habeš
From the publisher's feed
Eko Eho novi je podcast Fondacije Friedrich Ebert u suradnji sa Radiotelevizijom Bosne i Hercegovine. Pridružite nam se svake sedmice u informativnim i inspirativnim razgovorima o okolini - u…