Mozaik života

Istraga, svjedočenja, tri suđenja, jedna presuda i žena kojoj se gubi svaki trag. Kako je Svetlana Čabotarenko, širom Crne Gore poznata kao Moldavka S.Č. žena koja je optužila četvoricu utjecajnih muškaraca za primoravanje na prostituciju na kraju sama završila na optuženičkoj klupi?

Može li feminizam pronaći svoje mjesto unutar vjere? Zašto je jednakost u religiji često samo deklarativna, dok stvarni život govori drugačije? Da li religija ograničava žene ili je problem u načinu na koji je tumačimo? I zašto su mlađe generacije, suprotno očekivanjima, sve konzervativnije?

Pokušaj zloupotrebe fotografije novinarke Gorice Nikolin putem "deepfake" opcije na mreži X uznemirio ju je, a mreža nije videla kršenje pravila. O svom iskustvu govori u podkastu "Mozaik života", dok Tamara Zavišić iz Centra za digitalnu etiku objašnjava napredak i rizike veštačke inteligencije.

U društvu koje se deklarativno zalaže za slobodu izbora, odluke žena i dalje se preispituju, komentarišu i osuđuju. Jedna od njih je abortus te odluka da žena ne želi postati majka.

U ovoj epizodi Mozaika života govorimo o reproduktivnim pravima kao osnovnim ljudskim pravima, o abortusu, pritiscima tradicionalnih i patrijarhalnih narativa, te rezultatima istraživanja "Šta je nama naša borba dala?" kojeg su radili u Helsinškom parlamentu građana Banjaluka.

Bubanj iz Francuske, vokal iz Bosne i Hercegovine, kaval iz Srbije, flauta iz Crne Gore, trube iz Češke i Sjeverne Makedonije, violina iz Slovenije, klavir iz Holandije. I ne samo oni. Dvanaest muzičara iz isto toliko zemalja okupilo se u glavnom gradu Sjeverne Makedonije kako bi zajedno, u sklopu projekta "Jedna pjesma, Jedna Evropa" kojeg uz finansijsku podršku Evropske unije sprovodi WeBalkans, izveli i snimili Odu radosti. Kako je raditi sa ljudima koje sreću po prvi put i svirati uz instrumente koje nikada prije nisu čuli, te kakvu simboliku nosi zajednički rad slušajte u podcastu Zaviri ispod površine.

Osamdeset godina nakon Drugog svjetskog rata uz pomoć Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori je podignut spomenik u bronzi ratnom zločincu četničkom komandantu Pavlu Đurišiću.

Na prostoru bivše Jugoslavije uvijek su postojali podržavaoci kvislinških pokreta iz vremena Drugog svjetskog rata - bilo četničkog, ustaškog, balističkog i drugih koji su se kao pristalice fašističkih ideja tada zajedno sa okupatorom se borili protiv Narodno oslobodilačkog pokreta.  

Tako se i u Crnoj Gori, od uvođenja višepartijskog sistema širila neočetnička ideologija, ali je skoro tri decenije bila svedena na nivo nacionalističkog ili desničarskog folklora, a propagiralo je svega par manjih političkih stranaka. Međutim, u 2025. godini je podignut spomenik četničkom komandantu.

U Zaviri ispod površine kroz razgovore sa istoričarima, pravnim stručnjacima, ali i studentima i starijim građanima pokušavamo da pronađemo odgovor na pitanje ko četnike u Crnoj Gori pretvara u 'heroje'?

Kakva je uloga muškaraca u borbi protiv nasilja nad ženama? Ko su nasilnici, a ko branitelji prava žena? U podcastu Mozaik života Aida Đugum i Lejla Omeragić Ćatić pokušavaju da sagledaju problem patrijarhata i rodno zasnovanog nasilja, a u potrazi su joj se pridružili muškarci. Kako muškarci reaguju na slučajeve nasilja i da li uopće pričaju o tome pojasnio je novinar i autor knjige "Toksična muškost" Nikola Vučić. Gdje je uopšte korijen patrijarhata? Kakva je uloga policije u borbi protiv nasilja nad ženama zna Ramo Isak, ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH. Šta poručjuje ženama koje se nalaze u problematičnim vezama i zbog čega bismo svi trebali prijaviti nasilje?

Dublje razumjevanje poriva zbog kojeg se dešava rodno zasnovano nasilje razložio je psiholog i psihoterapeut Danilo Ciganović. I šta na kraju dana kada član vaše porodice bude ubijen? Kako pored preživljene traume preživjeti i dugogodišnju pravnu borbu zna Almedin, brat ubijene Alme Kadić iz Sarajeva. Slušajte kako je kada muškarci postaju saveznici u borbi protiv nasilja, a ne samo posmatrači.

Budva, najposjećenije turističko odredište na Crnogorskom primorju, danas je umjesto poželjne destinacije za odmor prepoznatljivija kao politički "slučaj": gotovo dvije godine je predsjednik Opštine gradom upravljao iz pritvora, a u posljednjih deceniju i po su još tri gradska čelnika imala problema sa zakonom. Kako je sprega novca i politike promijenila život grada, poslušajte u novom podkastu "Zaviri ispod površine".

Kako i zašto ljudi postaju podložni radikalizaciji? Kako prepoznati znakove i kako se društvo može boriti protiv ekstremizma? Šta je nasilni, a šta nenasilni ekstremizam i koliko je lako skliznuti iz jednog u drugi, sve do najsmrtonosnijeg oblika - terorizma?

U ZIP podcastu Lejla Omeragić Ćatić i Meliha Kešmer traže odgovore uz stručnjaka za sigurnost Vladu Azinovića, stručnjakinju za mentalno zdravlje Arminu Čerkić, ali i svjedočenja žena iz sirijskih kampova i bivšeg hipika koji je završio kao džihadista u Siriji.

"Osjećali smo da je svijet uz nas, a onda smo ostali sami," kaže Lejli Omeragić Ćatić jedna od sagovornica koja živi nedaleko od Donje Jablanice, naselja koje je 4. oktobra 2024. dijelom zbrisano sa lica zemlje odronom iz kamenoloma. Te noći poginulo je 19 ljudi. Dan kasnije počela je da pristiže pomoć, volonteri, solidarnost. Četiri mjeseca kasnije još nema odgovornih za tragediju. Kuće nisu sanirane, a i solidarnosti i pomoći je sve manje. U razgovoru s Ćamilom Imamović i ženama iz udruženja Most Jablanica, Lejla istražuje emotivne, društvene i političke aspekte ove tragedije. Pored toga, profesor Asim Mujkić daje analizu solidarnosti građana i nemara vlasti, povlačeći paralelu s protestima u regionu. Zašto kao društvo šutimo? Kako smo normalizirali nepravdu? I gdje je granica naše odgovornosti – prema sebi, jedni prema drugima i prema budućim generacijama?