O.Svijesti

Kristina Burzanović imala je 28 godina kada je saznala da ima karcinom štitne žlijezde. Njen sin tada nije imao ni tri godine, a njen najveći strah bio je da možda neće gledati kako odrasta.

U ovoj epizodi razgovaramo o onome što se dešava kada liječenje prođe, a strah ne nestane. O kontrolama koje vraćaju stare slike, potrebi da pred drugima izgledamo kao da možemo sve, odvajanju od porodice i tome kako bolest promijeni odnos prema vremenu, tijelu i svakodnevnom životu.

Kristina govori i o tome zašto danas kaže da ne moramo uvijek da budemo jaki, šta je naučila da više ne mora da uradi odmah i po svaku cijenu i kako pokušava da joj strah ne uskrati sreću koja slijedi.

Danas čeka drugo dijete.

Razgovor o strahu, majčinstvu, drugoj šansi i životu koji se nastavlja — drugačije nego prije.

Ako vam je ovaj razgovor nešto otvorio ili pomogao da neku stvar pogledate drugačije, zapratite O.Svijesti na Spotifyju i podijelite epizodu sa nekim kome bi mogla da znači.

Želimo da djeci pružimo što više, da im olakšamo život, zaštitimo ih od neuspjeha i pripremimo za budućnost. Šta ako im upravo tako, iz najbolje namjere, oduzimamo priliku da nauče koliko toga mogu sama?

Gost O.Svijesti je Duško Ilijević, poznatiji kao Striček Duško, waldorfski vaspitač i edukator koji više od dvije decenije radi sa djecom.

Sa Kristinom razgovara o tome koliko se djetinjstvo promijenilo, zašto roditelji danas toliko strahuju da će njihovo dijete nešto propustiti i kako se naša potreba da stalno pomažemo može odraziti na dječju samostalnost.

U ovoj epizodi saznaćete:

• šta dijete zaista treba da zna prije polaska u školu

• zašto nas ponekad čuje tek kada povisimo glas

• kako pretjeranim pomaganjem možemo poslati poruku da ne može bez nas

• zašto su dosada, slobodna igra i male svakodnevne obaveze toliko važne

• šta djeca propuštaju kada stvarni svijet zamjenjuju ekranima

• šta je i sam Striček Duško, nakon godina rada sa djecom, odlučio da radi drugačije.

  
  

Ovo je razgovor koji nas podsjeća da odrastanje ne znači samo učiti djecu novim stvarima, već im dati prostor da pokušaju, pogriješe i otkriju da mogu sama.

🎙️ O.Svijesti – razgovori koji podstiču da preispitamo ono što često uzimamo zdravo za gotovo.

Pratite O.Svijesti i na drugim platformama:

YouTube: ⁠https://www.youtube.com/@osvijesti⁠

Instagram: ⁠https://www.instagram.com/o.svijesti⁠

TikTok: ⁠https://www.tiktok.com/@o.svijesti⁠

Produkcija: @MinaNews

Kako mladić iz podgoričkog Zagoriča, koji je planirao da studira ekonomiju u Sloveniji, završi na jednoj od najpoznatijih američkih vojnih akademija, stigne do MIT-a i već u svojim dvadesetim pokrene sopstvenu kompaniju koja se bavi bezbjednošću vještačke inteligencije?

I šta sve može da nas nauči o tehnologiji koja već mijenja naše poslove, način razmišljanja i svakodnevni život?

Gost O.Svijesti je Strahinja Janjušević, mladi preduzetnik iz Podgorice, koji se školovao na američkoj Naval Academy i prestižnom Massachusetts Institute of Technology (MIT), a njegovo profesionalno iskustvo povezano je i sa NASA-om i Microsoftom.

Danas je suosnivač kompanije Refractal, koja se bavi bezbjednošću vještačke inteligencije, a kancelariju je otvorio i u Podgorici, želeći da mladim ljudima iz Crne Gore pruži priliku da rade na globalnom tržištu.

Sa Strahinjom Kristina razgovara o njegovom neobičnom životnom putu, odlukama koje su ga odvele mnogo dalje nego što je planirao, ali i o vještačkoj inteligenciji iz ugla o kojem se mnogo rjeđe govori.

Šta su AI agenti i koliko poslova već mogu da obavljaju umjesto nas? Koja zanimanja bi mogla nestati ili se potpuno promijeniti? Zašto razvoj vještačke inteligencije donosi i nove mogućnosti za sajber napade? I možemo li jednog dana doći u situaciju da govorimo ne samo o hakovanju računara nego i čovjeka?

Posebno je važno i pitanje koliko ćemo, oslanjajući se na vještačku inteligenciju, sačuvati sposobnost da samostalno razmišljamo.

U ovoj epizodi saznaćete:

• kako je Strahinja iz Podgorice stigao na američku Naval Academy i MIT

• zašto je odlučio da prihvati priliku koja mu je u početku djelovala zastrašujuće

• kako je izgledalo studiranje na vojnoj akademiji, bez velikog predznanja iz programiranja

• šta je naučio o upornosti, radu i izlasku iz zone komfora

• šta su AI agenti i kako se razlikuju od chatbotova koje svakodnevno koristimo

• koje poslove vještačka inteligencija može da promijeni

• zašto bi zanati mogli postati još vredniji

• kako AI mijenja sajber bezbjednost i olakšava određene vrste napada

• zašto ne bi trebalo slijepo vjerovati svemu što nam vještačka inteligencija kaže

• šta razvoj robota i tehnologije povezane sa ljudskim tijelom znači za našu budućnost

• da li bi jednog dana moglo postati moguće hakovati uređaje povezane sa ljudskim mozgom

• zašto je važno da ne izgubimo sposobnost samostalnog razmišljanja

• kakve mogućnosti vještačka inteligencija otvara malim zemljama poput Crne Gore

• i zašto je Strahinja odlučio da otvori kancelariju u Podgorici i pomogne drugim mladim ljudima da dobiju prilike kakve je i sam imao.

Ovo je razgovor o tehnologiji koja mijenja svijet, ali i o jednom mladom čovjeku koji pokazuje koliko znanja, ambicije i potencijala imamo u Crnoj Gori.

Pratite O.Svijesti i na drugim platformama:

YouTube: https://www.youtube.com/@osvijesti

Instagram: https://www.instagram.com/o.svijesti

TikTok: https://www.tiktok.com/@o.svijesti

Produkcija: @MinaNews

Ako želiš da tvoje dijete bude samostalno, radoznalo, istrajno i sposobno da misli svojom glavom — koliko treba da mu pomažeš, a kada je vrijeme da se skloniš i pustiš ga da samo pokuša?

Gost nove epizode O.Svijesti je Uroš Petrović — pisac, koautor NTC sistema učenja, nekadašnji predsjednik Mense Srbije i autor brojnih programa i radionica kroz koje godinama podstiče djecu i odrasle da razmišljaju drugačije.

Sa Urošem Kristina pokušava da razumije šta djeca prirodno imaju, a što mi odrasli, često iz najbolje namjere, možemo da počnemo da gasimo.

Zašto pomoć djetetu ponekad može da mu odmogne? Da li današnja djeca zaista nemaju pažnju? Šta se dogodi pa predškolci bez zadrške izgovaraju ideje, a odrasli ih često zadrže za sebe? Kako naše reakcije mogu da podstaknu ili zaustave dječju kreativnost? I zašto telefon sam po sebi možda nije problem?

Razgovaramo i o čitanju, crtanju, istrajnosti, dosadi, roditeljskim očekivanjima i trenucima bez stalne stimulacije.

Ovo nije razgovor o tome kako da djeca budu „pametnija“.

Ovo je razgovor o tome kako da im pomognemo da misle svojom glavom — a da im, pokušavajući da pomognemo, ne stanemo na put.

🎥 Produkcija: agencija MIN@

🎧 Slušaj O svijesti i zaprati za nove epizode

Ako ti se čini da je sve postalo brže, površnije i da sve manje imamo vremena jedni za druge, ova epizoda je za tebe.

Sa Vojinom Ćetkovićem Kristina razgovara o tome šta nam današnji način života daje, ali i šta nam uzima dok pokušavamo da stignemo sve.

Vojin govori o osjećaju da više nemamo vremena ni za koga ni za šta, o mladima koji odrastaju uz drugačije autoritete i o vremenu koje opisuje kao „zavodljivu površnost“.

Pričaju i o porodici kao sigurnoj luci, o roditeljstvu danas, o tome šta pravi autoritet duguje ljudima koji ga slušaju i zašto nije dovoljno samo govoriti o vrijednostima — važno je i živjeti ih.

Vojin se vraća i svojim crnogorskim korijenima, Lipovu, Mojkovcu i djedu koji je okupljao porodicu, kao i potrebi da čovjek, bez obzira gdje živi, zna ko je i odakle je.

U ovoj epizodi čućeš:

– zašto više nemamo osjećaj da „ima vremena“
– kako su se promijenili autoriteti uz koje mladi odrastaju
– šta znači „zavodljiva površnost“
– zašto roditelji danas osjećaju veću odgovornost nego ranije
– šta znači kada autoritet svojim životom potvrđuje ono što govori
– zašto smo kao društva navikli da zaobilazimo pravila
– šta porodica može da sačuva kada se sve oko nje mijenja
– šta je Vojin ponio iz Crne Gore i porodičnog nasljeđa
– i zašto je važno da ne izgubimo osjećaj ko smo i odakle smo.

Ako ste se i sami nekad zapitali šta smo usput izgubili dok smo pokušavali da živimo brže, više i bolje — ovaj razgovor bi mogao da vam otvori nekoliko važnih pitanja.

Produkcija: Mina novinska agencija

🎧 Slušaj O svijesti i zaprati za nove epizode

O majčinstvu se najčešće govori kao o nečemu što treba da bude posebno, ispunjavajuće i lijepo.

Ali za veliki broj žena, početak ne izgleda tako.

Dođu dani kada si preplavljena.

Umorna, ali ne možeš da odmoriš.

Puno misli koje ne razumiješ.

I sa osjećajem da si sama u svemu tome.

O ovome se rijetko govori. Iako nije nepoznanica.

U ovoj epizodi otvaramo razgovor upravo o tom periodu — prvim mjesecima majčinstva koji nijesu uvijek onakvi kakvim ih zamišljamo.

Gošća O svijesti je je Marica Stijepović, psihološkinja, sa kojom razgovaramo o tome:

– kako izgleda kada se ne osjećaš dobro, a “očekuje se da jesi”

– zašto mnoge žene misle da će to samo proći

– kako da prepoznaju trenutak kada im je potrebna podrška

– i šta zaista može da pomogne.

Kroz razgovor dijelimo i lična iskustva — jer je važno da žene znaju da nijesu same i da postoji način da izađu iz toga.

Ako se prepoznaješ — nemoj da čekaš.Postoji podrška.

Produkcija: Mina novinska agencija🎧 Slušaj O svijesti i zaprati za nove epizode

Djevojčice žele da izgledaju starije, a onda, godinama kasnije, ulaže se mnogo vremena, novca i energije da se izgleda mlađe.Šta se između te dvije tačke dogodilo sa našim odnosom prema sopstvenom izgledu?

U ovoj epizodi O.Svijesti razgovaram sa Jadrankom Mugošom, specijalistkinjom medicinske estetike i strukovnom estetičarkom, o granici između njege koja nam koristi i potrebe da na sebi stalno nešto „popravljamo“.

Počinjemo od djevojčica koje sve ranije ulaze u svijet beauty rutina, šminke, filtera i preparata koji njihovoj koži često nijesu ni potrebni.

Njena poruka za zdravu mladu kožu je izuzetno jednostavna - čista koža, hidratacija i zaštita od sunca.Ali priča tu ne završava.

Kako od dječje želje da izgledamo starije dođemo do odrasle potrebe da izgledamo mlađe?

Zašto sve više žena ima iste usne, jagodice i crte lica? Kada estetska korekcija samo osvježi izgled, a kada počinjemo da mijenjamo sopstveni lični opis?

I zašto nam je toliko teško da prihvatimo ono što ne možemo zaustaviti - starenje?

Jedna od ključnih poruka razgovora je: „Starenje nije bolest koja treba da se liječi.“To ne znači da treba odustati od njege, tretmana niti želje da izgledamo dobro. Naprotiv.

Razgovaramo upravo o tome kako razlikovati ono što našoj koži i nama zaista treba od trendova, marketinga i straha da ćemo „zakasniti“ ako nešto ne počnemo da radimo dovoljno rano.

U ovoj epizodi saznaćete:

– zašto djevojčice sve ranije razvijaju ozbiljne beauty rutine

– šta je mladoj i zdravoj koži zaista potrebno

– kako previše preparata može da napravi problem tamo gdje ga nije bilo

– kako filteri i društvene mreže mijenjaju način na koji mlade djevojke vide svoje lice

– gdje uljepšavanje počinje da prelazi u potrebu da izgledamo starije

– kako smo došli do „istih očiju, istih jagodica i istih usana“

– zašto ono što odgovara jednoj ženi ne mora da odgovara drugoj

– šta treba znati prije estetskih korekcija i zašto je granica pretjerivanja vrlo tanka

– da li zaista važi ono: „kad jednom kreneš, nema stajanja“

– šta se sa kožom mijenja u perimenopauzi i menopauzi

– zašto se žena tada nekada pogleda i pomisli: „Šta se meni dogodilo?“

– šta kozmetologija može, a šta nijedan tretman ne može da vrati unazad

– zašto žene i muškarci drugačije doživljavaju bore i starenje

– kako njegovati sebe bez stalnog rata sa sopstvenim godinama.

Ovo nije razgovor protiv kozmetike, tretmana niti estetskih korekcija. Ovo je razgovor o mjeri, realnim očekivanjima i pitanju zašto toliko često, kada se pogledamo u ogledalo, prvo vidimo ono što bismo na sebi promijenile.

I priznajem - u ovaj razgovor nijesam ušla bez svojih stavova i dilema. Neke od njih sam tokom epizode otvoreno provjeravala sa Jadrankom: od estetskih korekcija i botoksa do toga zašto mi bore na muškarcu djeluju sasvim prirodno, a iste te bore na sebi mnogo lakše primijetim.

Produkcija: ‪Mina@ novinska agencija

🎧 Slušaj O svijesti i zaprati za nove epizode

Možete da se volite - i da se ipak udaljite jedno od drugog.

U ovoj epizodi razgovaram sa Bojanom Vukovićem, EFT psihoterapeutom za parove i porodice, o tome šta se zapravo dešava kada se partneri udalje, počnu da se svađaju oko istih stvari, povlače, zamjeraju i više ne osjećaju onu bliskost koju su nekada imali.

Jedna od najvažnijih poruka ovog razgovora je jednostavna:ono što partner izgovara u svađi često nije ono što stvarno pokušava da kaže.

Ispod rečenice „sve je na meni“ može da stoji:„Teško mi je. Trebaš mi. Budi tu.“

A druga strana često čuje samo:„Šta god da uradim, nije dovoljno.“

I tako nastaje krug u kojem jedno prigovara, drugo se povlači, a oboje se osjećaju sve usamljenije.

U ovoj epizodi saznaćete:

– zašto se parovi danas često izgube između starog „ćuti i trpi“ i novog „ne treba mi niko“

– šta se krije ispod zamjeranja, ćutanja i povlačenja

– zašto dolazak djeteta može da promijeni partnerski odnos više nego što očekujemo

– kako šira porodica i granice utiču na mladi par

– zašto „ostajemo zbog djece“ može da stavi veliki teret upravo na dijete

– šta se dešava u srednjim godinama i zašto tada preispitujemo partnerstvo, sebe i život koji živimo

– zašto dobra veza nije ona bez svađe

– šta znači „popraviti“ odnos poslije konflikta

– zašto samostalnost ne znači da nam niko nije potreban,

Bojan govori i o tome zašto ljubav nije misterija koja samo dođe ili nestane, već odnos koji možemo da njegujemo, popravljamo i gradimo.

Ako ste u vezi, braku, prolazite kroz roditeljstvo, krizu, udaljavanje ili samo želite da razumijete kako se bliskost čuva kroz godine — ova epizoda je za vas.

Gost: Bojan VukovićEFT psihoterapeut za parove i porodice

Produkcija: ‪Mina@ novinska agencija

🎧 Slušaj O svijesti i zaprati za nove epizode

O plodnosti najčešće počnemo ozbiljno da razmišljamo onda kada poželimo dijete. Do tada živimo sa prilično jednostavnom pretpostavkom: ima vremena.Ali plodnost ne funkcioniše po našim planovima.

Sa Andrijanom Jovanović, kliničkom embriološkinjom koja više od dvije decenije radi sa parovima na putu do roditeljstva, razgovaramo o onome što bi trebalo da znamo mnogo prije nego što dođemo do ordinacije za vantjelesnu oplodnju.

Koliko godine zaista mijenjaju plodnost? Zašto 35. nije magična granica, ali nije ni broj koji treba potpuno ignorisati?

Šta nam govori AMH, hormon koji pokazuje rezervu jajnika, a šta nam taj nalaz nikako ne može garantovati? I zašto žena sa dobrim AMH-om ne treba automatski da zaključi da ima još mnogo vremena?

Ovo nije samo ženska tema. Andrijana govori i o muškoj plodnosti, spermogramu i promjenama koje posljednjih godina sve više zabrinjavaju stručnjake. Objašnjava zašto ne voli da čuje kada parovi kažu „Do nje je“ ili „Do njega je“. Kada par želi dijete, to je njihov zajednički problem i zajednički put.Ulazimo i tamo gdje pacijenti ne mogu da vide šta se dešava — u embriološku laboratoriju.

Šta znači kada kažu da je embrion „lijep“ ili „dobar“? Koliko njegov izgled zaista može da predvidi trudnoću? Šta može preimplantaciono genetsko testiranje i zašto ni ono ne daje stopostotnu sigurnost?

A onda dolazimo do dijela koji se često izgubi između analiza, hormona i procedura: čekanje. Da li će doći do oplodnje. Kako se embrion razvija. Čekanje bete. Pa i toga da ni pozitivna beta nije kraj neizvjesnosti.

Andrijana vrlo jasno kaže: stres nije uzrok neplodnosti — neplodnost stvara veliki stres. I upravo taj dio procesa, emocionalni teret koji nose parovi, često ostaje najmanje vidljiv.

Pričamo i o neuspjelim pokušajima, o parovima koji godinama čekaju prije nego što potraže pomoć, o trenutku kada treba tražiti drugo mišljenje i o granicama medicine koje postoje bez obzira na to koliko je IVF danas napredovao.I možda najvažnije: želja da se ostvarimo kao roditelji može biti ogromna, ali to da li smo u tome uspjeli nije mjera naše vrijednosti kao ljudi.

Ovo je razgovor i za mlade, jer se pokazalo da mnoge važne stvari o plodnosti jednostavno ne znamo na vrijeme. Za one koji tek razmišljaju o roditeljstvu, za one koji već pokušavaju i za sve nas koji smo možda mislili da o ovoj temi znamo više nego što zaista znamo.

Produkcija: ‪Mina@ novinska agencija

🎧 Slušaj O svijesti i zaprati za nove epizode

Perimenopauza često ne počne onako kako je zamišljamo. Počne isprekidanim snom. Umorom koji ne prolazi. Razdražljivošću. Kilogramom koji se odjednom drugačije rasporedi. Tijelom koje više ne odgovara na stare navike na isti način.

A žena najčešće prvo pomisli da se opustila, da joj nedostaje disciplina ili da jednostavno mora još manje da jede. U razgovoru sa Jovanom Vukotić pokušale smo da vidimo šta u tom periodu zaista treba mijenjati, a šta može da napravi više štete nego koristi.

Zašto rigorozne dijete i gladovanje često završe jo-jo efektom? Zašto trening snage poslije 35. postaje važan ne samo zbog izgleda nego i zbog mišića, kostiju i samostalnosti u kasnijim godinama?

Koliko su proteinski proizvodi stvarna potreba, a koliko marketing?

I zašto suplementaciju ne bi trebalo birati samo prema onome što trenutno preporučuju društvene mreže?

Razgovarale smo i o savjetima koje danas prate tinejdžeri

— od preskakanja doručka do ranog odlaska u teretanu

— i o tome koliko je roditeljima teško da procijene gdje prestaje korisna preporuka, a počinje internet trend.

Dotakle smo se i trudnoće i perioda nakon porođaja, discipline bez pretjerivanja i pritiska da se žena što prije „vrati na staro“.

Jovana Vukotić je master učiteljica sa specijalizacijom za metodiku fizičke kulture, personalna trenerica i licencirana savjetnica za ishranu i suplementaciju, dodatno edukovana za funkcionalni fitnes i trening tokom trudnoće i nakon porođaja.

Ovo nije razgovor o savršenoj ishrani i savršenom tijelu.

Ovo je razgovor o tome kako da prestanemo da radimo protiv sebe dok pokušavamo da uradimo nešto dobro za sebe.

Produkcija: ‪Mina@ novinska agencija

🎧 Slušaj O svijesti i zaprati za nove epizode