Priča Martine i Miroslava Vukovića, osnivača brenda Pivski mudraci, podsjetnik je da poduzetništvo rijetko počinje s velikim planom – ali često s velikom znatiželjom.

Od tavana do polica trgovačkih lanaca, zvuči jednostavno kad postavimo to u rečenicu, ali poduzetnička priča bračnog para Vuković iz Križa, primjer je kako se strast može pretvoriti u održiv posao, ali i koliko taj put može biti neizvjestan, zahtjevan i dugotrajan.

Sve je započelo prije više od desetljeća, kada je Miroslav iz znatiželje krenuo istraživati kućno pivarstvo. Bez velikih planova i poslovnih ambicija, prvi koraci bili su isključivo hobi. Umjesto garaže – kako često počinju poduzetničke priče – njihova je pivovara nastala na tavanu obiteljske kuće u Križu, uz minimalnu opremu i puno improvizacije.

- Htio sam napraviti nešto za sebe i prijatelje. Nisam razmišljao o biznisu, nego o tome da naučim i usavršim proces, prisjetio se Miroslav u podcastu Ritam posla, kojeg uređuje i vodi Lidija Kiseljak.

Supruga Martina je u početku bila podrška iz sjene - doslovno, s kavom na kauču na tavanu, dok je nastajalo prvo pivo. No upravo su zajednički trenuci, eksperimentiranje i kontinuirano usavršavanje doveli do toga da su njihovi proizvodi počeli privlačiti pažnju šire publike.

Pet godina kasnije, hobi prerasta u ozbiljniju priču, a 2020. godine donosi ključnu prekretnicu – osnivanje tvrtke. Upravo tada, u jeku pandemije, odlučuju napraviti iskorak i izaći na tržište, iako još nisu imali ni finalni proizvod.

Prijava na međunarodni program StartAI Hrvatska pokazala se kao važan trenutak vidljivosti. Iako su ušli u proces bez konkretnih prodajnih rezultata, njihov entuzijazam i autentičnost otvorili su vrata daljnjem razvoju. Cjelovit, vrlo informativan, autentičan i inspirativan razgovor poslušajte u streamu prvog poslovnog radija PoslovniFM, na podcast platformama Mixcloud i Spotify (u nastavku izravno linkovi) ili na ostalim podcast platformama ili preuzmite za kasnije slušanje, kad god želite.

Posebnost njihove pive je taj što je kuhaju na peć na drva, što je zanimljiv proces, jer se drva moraju prvo osušiti, sitno nacijepati.., a što, posebno zimi, daje poseban doživljaj, kaže Martina. Miroslav dodaje da njihovo pivo nije ni filtrirano ni pasterizirano, da su sačuvali sve izvorne sastojke - vitamine, tj. izvorni okus, a i da je kroz 12 mjeseci pivo 'živo', odnosno organoleptički se mijenja kroz vrijeme.

Danas su njihova piva prisutna u ugostiteljskim objektima, ali i na policama velikih trgovačkih lanaca poput Spara i Plodina, što je za male proizvođače značajan iskorak. No iza tog uspjeha stoji niz izazova – od problema s naplatom i dobavljačima do operativnih ograničenja male proizvodnje.

- Poteškoće su dio svakog poslovanja. Važno je ne odustati na prvoj prepreci, nego iz svake situacije izvući lekciju i ići dalje, poručuje Miroslav.

- Tu je bila naša greška, jer bili smo mladi i novi i vjeruješ drugima, ali dogodi se da druga strana ne plati, kaže Martina. Prije par godina, prisjeća se, jedna osoba s mora uzela je par kartona, a potom se nikada više nije javio, naravno ni platio. I onda se pitaš – pa kako to netko može učiniti?

Razvoj pivovare bio je isključivo financiran vlastitim sredstvima, uz povremene lokalne potpore, ali bez značajnijih institucionalnih poticaja. Upravo ta činjenica dodatno naglašava razinu osobnog ulaganja i rizika koji su preuzeli.

Osim poslovnih izazova, posebnu dimenziju ovoj priči daje obiteljski aspekt. Danas u proizvodnji sudjeluju i njihova djeca, a novi prostor pivovare osmišljen je kao mjesto rada, ali i zajedničkog vremena.

- Nije jednostavno i nije lako, ali ovo je naš put. Možda nije za svakoga, ali meni daje slobodu, kreativnost i osjećaj da stvaram nešto svoje, kaže Martina.

Unatoč brojnim padovima - koje otvoreno priznaju - svaki su uspjeli pretvoriti u novu razvojnu fazu. Upravo u toj otpornosti i spremnosti na kontinuirano učenje leži njihova najveća snaga.

Priča Pivskih mudraca pokazuje da poduzetništvo nije pravocrtan put, već proces ispunjen izazovima, odricanjima i neizvjesnostima - ali i prilikama koje često dolaze onima koji su spremni pokušati. I o snazi obitelji kao stupa poduzetništva.

Urednica: Lidija Kiseljak Foto: Darko Buković/PoslovniFM Podcast epizoda: #795

Objavljeno 3. travnja 2026. Sva prava pridržana PoslovniFM.

Partner serijala podcasta Pametna Hrvatska – JANAF.

Projekt Ecolika Green Innovation donosi inovativno rješenje za jedan od zanemarenih ekoloških problema u Hrvatskoj – otpadnu ovčju vunu. Kroz naprednu tehnologiju prerade, ovaj projekt pretvara vunu u organsko gnojivo i ekološki malč, čime doprinosi održivoj poljoprivredi, smanjenju otpada i razvoju kružne ekonomije.

U podcastu Pametna Hrvatska gošća Dragica Jerkov, poduzetnica i inovatorica iz tvrtke FEMA d.o.o., predstavila je projekt Ecolika Green Innovation – tehnološki i društveno relevantno rješenje koje otpadnu ovčju vunu pretvara u visokovrijedne ekološke proizvode. Riječ je o inovaciji koja istovremeno adresira ekološki problem i unaprjeđuje održivu poljoprivredu.

U Hrvatskoj se godišnje odbaci oko 1300 tona sirove vune, koja se zbog svoje strukture razgrađuje i do 95 godina, čime postaje dugoročan okolišni teret. Umjesto da ostane neiskorišten resurs, Jerkov i njezin tim razvili su tehnologiju kojom se vuna transformira u organsko gnojivo u obliku peleta i malč, tzv. „vunene pahuljice“. Ovi proizvodi imaju višestruku funkciju: poboljšavaju kvalitetu tla, zadržavaju vlagu, smanjuju potrebu za navodnjavanjem do 25 posto te štite biljke od temperaturnih ekstrema i štetnika poput puževa golača - bez upotrebe kemije.

- Otpadna vuna za nas nije problem, nego resurs koji smo naučili razumjeti. Kada joj vratite vrijednost, ona postaje saveznik poljoprivrede, ali i konkretan odgovor na pitanje kako proizvoditi održivije i odgovornije, istaknula je Jerkov u razgovoru s urednicom podcasta Marijanom Matković. Cjelovit, vrlo informativan, autentičan i inspirativan razgovor poslušajte u streamu prvog poslovnog radija PoslovniFM, na podcast platformama Mixcloud i Spotify (u nastavku izravno linkovi), na brojnim drugim podcast platformama ili preuzmite za kasnije slušanje, kad god želite.

Posebna vrijednost inovacije leži u prirodnim svojstvima vune. Kao materijal visoke hidroskopnosti i termalne stabilnosti, vuna djeluje kao prirodni regulator vlage i temperature u tlu. U obliku peleta, ona postaje mikrorezervoar vode i hranjivih tvari koji se postupno otpuštaju prema potrebama biljke, čime se izbjegava prekomjerno gnojenje i degradacija tla. Za razliku od mineralnih gnojiva koja hrane biljku, ali osiromašuju tlo, ovaj proizvod istovremeno hrani i biljku i tlo, potičući razvoj mikroorganizama i dugoročnu regeneraciju zemljišta.

Razvoj projekta zahtijevao je rješavanje kompleksnih tehnoloških izazova. Ključni iskorak bio je razvoj patentirane ozonotermalne metode sterilizacije vune – prve takve vrste u svijetu. Upravo taj proces omogućio je dobivanje sigurnog i certificiranog organskog proizvoda, usklađenog s europskim standardima. Danas projekt ima hrvatski, europski i svjetski patent te je višestruko nagrađivan na međunarodnim sajmovima inovacija, uključujući i prestižni Grand Prix u Kini.

- Ovo nije priča o jednom proizvodu, nego o promjeni načina razmišljanja - da ono što odbacujemo može postati temelj nove vrijednosti, ako imamo znanje, upornost i prave partnere, napominje sugovornica.

Ecolika se ne zaustavlja samo na proizvodu – riječ je o cjelovitom poslovnom modelu koji potiče razvoj lokalnih zajednica. Koncept manjih proizvodnih pogona smještenih u blizini izvora sirovine smanjuje troškove transporta i istovremeno omogućuje otkup vune od lokalnih uzgajivača, stvarajući dodatni prihod i potičući kružnu ekonomiju. Time se zatvara ciklus – od otpada do resursa, uz istovremeno jačanje lokalne poljoprivrede i proizvodnje hrane.

Važan aspekt projekta je i njegov doprinos klimatskim ciljevima. Budući da vuna sadrži oko 50% ugljika, njezinom preradom i vraćanjem u tlo smanjuje se emisija CO2 te povećava udio organske tvari u zemlji, što je ključno za dugoročnu održivost poljoprivredne proizvodnje.

Posebno inspirativan dio ove priče je poduzetnički put Dragice Jerkov, koja je projekt pokrenula u svojim šezdesetima. Njezin primjer potvrđuje da inovacije nisu rezervirane za mlade startupe, već za one koji su spremni učiti, surađivati i ustrajati. Kako sama ističe, uspjeh nije rezultat individualne genijalnosti, već sinergije poduzetništva, inovatora i akademske zajednice.

- U projekt sam ušla bez garancije uspjeha, ali s uvjerenjem da rješenje postoji. Inovacije ne nastaju preko noći - one su rezultat rada, pogrešaka i stalnog učenja, naglasila je i osobni životni moto.

Ecolika Green Innovation tako postaje primjer kako se lokalni izazov može pretvoriti u globalno relevantno rješenje – spoj održivosti, tehnologije i poduzetničke vizije koji odgovara na neke od ključnih izazova današnjice.

Partner serijala podcasta Pametna Hrvatska – JANAF.

Urednica: Marijana Matković Foto: Darko Buković/PoslovniFM Podcast epizoda: #794

Objavljeno 3. travnja 2026. Sva prava pridržana PoslovniFM.

Energetska učinkovitost već je godinama jedna od ključnih tema u sektoru nekretnina, no između regulative, stvarnog stanja na terenu i percepcije javnosti i dalje postoji velik jaz. Iako su u obnovu zgrada uložene milijarde eura, a standardi postali stroži, velik dio fonda i dalje je daleko od učinkovitog. No, kako ističe inženjerka građevinarstva Karmen Kostanić Jurić, iz tvrtke Tomting, problem nije samo u zidovima i instalacijama, nego i u ljudima.

- Često me najviše iznenadi kada dođemo u neku zgradu i čujemo - kod nas je tako kako je, ništa se ne može. Ta letargija i uvjerenje da su rješenja preskupa zapravo su jedan od najvećih problema - rekla je Kostanić Jurić u razgovoru s urednicom podcasta Zgradonačelnik, Anom Leko.

Prema podacima koje navodi Kostanić Jurić, čak 37 posto stambenih zgrada u Hrvatskoj nalazi se u najlošijim energetskim razredima.

Objavljeno 27. ožujka 2026. Sva prava pridržana PoslovniFM.

Magistar filozofije i teologije, novinar, veliki Poljičanin, simbol Religijskog programa HRT-a i voditelj jedinstvenog podcasta Ekumena i etika u poslovanju, Augustin Bašić, već više od četiri desetljeća u javni prostor donosi teme dijaloga, etike, humanizma i odgovornog društva. U posebnom razgovoru za projekt Smisao življenja u zoni sjećanja, urednik Darko Buković razgovarao je s čovjekom koji je obilježio hrvatski medijski i javni prostor, ali i generacije gledatelja i slušatelja.

„Tjera me misao“, kaže Bašić na početku razgovora, „misao kao dar koji nam je dan, i koji nas obvezuje da tragamo – i horizontalno, i vertikalno, do onoga što čovjeka čini čovjekom.“ Ta potraga obilježila je cijeli njegov radni vijek: medijski, edukativni, društveni, ali i duboko osobni.

Objavljeno 27. ožujka 2026. Sva prava pridržana PoslovniFM.