R.A.D Podcast

Ljevica na našim prostorima mora ponuditi odgovore kako razumijevati simbolička mjesta povijesne prisutnosti religije na ovim prostorima. U isto vrijeme, jedan od prvih koraka mogao bi biti – back to the class issue/povratak klasnom pitanju – jer je to tačka dodira – dakle u žiži mora biti socijalna pravda, a ne etnonacionalna pravda. Ljevica bi trebala zahtjevati od organizirane religije i njenog establishmenta podršku za one politike koje su prekoetničke i prekoentitetske, borbu za sve obespravljene tranzicijom, upravo zato što su to pitanja etičke a ne etničke naravi!

Da li su sloboda religije i pravo na praktikovanje religije u sukobu da ostalim ljudskim pravima, na primjer slobodom izražavanja? Upravo na primjeru slobode izražavanja, na jednoj strani, i principa jednakosti i religijskih sloboda na drugoj strani možemo lako uvidjeti kako se argument ljudskih prava doista može (zlo)upotrijebiti. Da li je kulturni kontekst presudan kada su dvije norme u konfliktu. I kakve to ima veze sa sekularizacijom?

Deklaracija o svjetskoj etici usvojena je na drugom Parlamentu svjetskih religija u Chicagu, USA 1993. godine. Bio je to genuin i krajnje posvećen pokušaj za međusobnim poštovanjem sa one strane fundamentalnih podjela. Ali da li je moderni svijet, svijet hipertehniciziranog i ultraprimitivnog čovjeka sadašnjice postao moralnijim obzirom da je progres, prije svega u polju tehnike, dosegao neslućene visine? Argumentiram da pitanje o kontekstualiziranju Svjetskog ethosa nije govor o najmanjem zajedničkom sadržiocu, niti o minimumu oko čega se možemo usuglasiti, več o tome - od čega odustatI!  

”Međureligijski dijalog” je vjerovatno među najčešće korištenim sintagmama u suvremenom užeorijentiranom znanstvenom diskursu koji proučava religiju kao predmetnu odrednicu. U ovoj epizodi govorimo o tom fenomenu na primjeru BiH sa početka novog stoljeća i društvenoj ambijentalnosti (convivencia in concreto) koja uvjetuje međureligijski dijalog.   

O religijskom i etničkom — čini se da ovdje procesi “ekleizacija nacija” još uvijek priječe principijelnu javnu raspravu, sa širokim učešćem svih zainteresiranih u ovom društvu, o ulozi i mjestu religije i religijskih zajednica u bosanskohercegovačkom kontekstu. I eto rodnog mjesta religijskog nacionalizma, oblika modernističke paradigme koji nastaje najčešće kao substitut (post-)civilnog i (post-)etničkog nacionalizma. Njime se pretendira zauzeti mjesto i ulogu bilo kojeg svjetovnog nacionalizma, jer su očaj i razočarenje izazvani takvim nacionalizmom (sekularnim) preveliki i neizdrživi za nosioce i pristalice religijskog nacionalizma.   

”Veze među nama” - Društveni kapital u BiH: Izvještaj o humanom razvoju za BiH je prva empirijski zasnovana studija o stupnju društvenog kapitala u Bosni i Hercegovini. U ovoj epizodi govorimo o tome zašto je važno proučavati društveni kapital jer radi se tu o informacijama, uticajima, solidarnosti, a to je ono pto je na raspolaganju akterima premreženih odnosa u dotičnoj zajednici. 

Na primjeru Bosne i Hercegovine, svih njenih stanovnika, očigledno prije svih
muslimanske, ali jednako tako i kršćanske, i jevrejske konfesije, i onih dvadeset i više drugih etničkih, nacionalnih i religijskih manjina, i onih nereligioznih, predstavljanje "Evrope" za ekstremnu desnicu ima formu narativa koji vodi, između ostalog, do — isključivanja. 

Isključivanja islama prije svega, ali time i isključivanja svih drugih. Onaj 
drugi dio u Evropskoj uniji, koji nisu na toj poziciji, još uvijek uglavnom ”mudro šute” na temu ”neizgovorenih kulturnih zahtjeva bivanja Evropljanima”

Svijet je u krizi. Naivno smo vjerovali kako modernizacija donosi sekularizaciju, a događa se upravo obrnuto – desekularizacija društva na više nivoa, što ima utjecaja i na odnos prema nauci. Govorimo o desekularizaciji kao društvenom trendu.

Gotovo sa nema dana da se neki čin nasilja, fizičkog ili verbalnog, u nekom dijelu svijeta, ne dovodi u vezu sa religijom, i komunicira preko medija, bilo “starih” ili “novih”… Tu smo gdje jesmo, i tvrda činjenica je da kada se „religijske“ granice preklapaju sa etničkim, rasnim, jezičkim ili državnim granicama, mogućnost da će religija biti „uvučena“ u konflikt raste eksponencijalno. Umjesto pitanja ko je kriv, treba pitati zašto?

U pilot epizodi govorimo o znanstvenom izučavanju fenomena religije iz sociološke perspektive.