Dubrovnik i Dubrovačka Republika svjetski su poznati primjer malene aristokratske predmoderne države koja je svojom gospodarskom moći i diplomatskim utjecajem uvelike nadmašivala svoj uski teritorijalni opseg. Dubrovački trgovci i brodovi još od srednjega vijeka pa sve do kraja Republike bili su prisutni gotovo u svim lukama Sredozemlja, a njihove kopnene trgovačke rute sezale su duboko u europski kontinent sve do Carigrada i Budimpešte. Dubrovačka diplomatska mreža obuhvaćala je sva važnija središta onovremenog svijeta istovremeno prikupljajući informacije te stvarajući i osiguravajući povoljne uvjete za dubrovačke političke i gospodarske interese. U pozadini svih tih aktivnosti stajale su institucije vlasti Dubrovačke Republike koje su još od kraja 13. stoljeća shvatile važnost bilježenja informacija i njihova brižnog čuvanja. Rezultat tih stoljetnih nastojanja jest današnji Državni arhiv u Dubrovniku, ali isto tako ne manje važan Arhiv Dubrovačke biskupije, koji ove godine obilježava 20 godina od obnove arhiva. U tim arhivima, kao i u knjižnicama samostana franjevačkog i dominikanskog reda, brižno se čuva neprocjenjivo blago pisanih vrela važnih ne samo za povijest Dubrovnika i njegove okolice nego i za povijest Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Albanije, ali i Sredozemlja općenito. Zbog te važnosti Državni arhiv u Dubrovniku u veljači 2024. godine uvršten je na prestižni UNESCO-v popis „Memory of the World“/Sjećanje svijeta. Stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o bogatstvu dubrovačkih arhiva, a naši sugovornici su voditelj Odjela za zaštitu i obradu arhivskog gradiva – arhivskih fondova Dubrovačke Republike, francuske uprave i starijeg arhivskog gradiva Korčule do 1797., viši arhivist Zoran Perović i arhivar Arhiva Dubrovačke biskupije dr. sc. Antun Koncul.

Epizoda je premijerno emitirana 25. lipnja 2024. na HR3.