Iako je glotonim hrvatski potvrđen barem od 13.  st. (npr. u Vinodolskom zakoniku i Istarskom razvodu) te iako Hrvati imaju bogatu književnu baštinu, samobitnost se hrvatskoga jezika, kao jedna od ključnih odrednica hrvatskog identiteta, niječe ili relativizira već gotovo dva stoljeća. Isprva su razlog tomu bile pogrešne teze rane slavistike, a od sredine 19. st. te su teze postale pseudoznanstvenim temeljem posezanja susjednih naroda za hrvatskom jezičnom, književnom i kulturnom baštinom. Tako su srpski filolozi još od Vuka Stefanovića Karadžića u srpski jezični korpus nastojali uklopiti sve štokavce, neki i barem dio čakavaca, a dio je slovenskih filologa još od Jerneja Kopitara kajkavsko narječje držao sastavnicom slovenskoga jezika. Zbog bogate je književne baštine srpskim posezanjima najizloženije dubrovačko područje, a slična posezanje događaju se i sa bokeljskim i svebarskim odvjetkom hrvatske jezične kulture i književnosti. O toj temi u današnjoj emisiji razgovaramo dr. sc. Domagojem Vidovićem.Epizoda je premijerno emitirana 18. ožujka 2025. na HR3.

Na 7. kongresu hrvatskih povjesničara održanom u Osijeku od 25. do 28. rujna 2024. krovna tema kongresa bila je zemlja. Stoga je veći broj okupljenih povjesničara govorio upravo na tu temu interpretirajući pojam „zemlja“ u svojim konkretnim istraživanjima. Na tom tragu jedna od organiziranih sesija bavila se pitanjem percepcije teritorija u srednjovjekovnim državama Hrvatske, Bosne i Srbije. U radu sesije sudjelovala su četvorica povjesničara dr. sc. Neven Isailović, prof. dr. sc. Emir Filipović, doc. dr. sc. Luka Špoljarić i dr. sc. Krešimir Regan od kojih je svaki predstavio vlastitu interpretaciju viđenja srednjovjekovnog teritorija temeljem sačuvanih izvora i metodologije njihova istraživanja. U svojim izlaganjima dotakli su se različitih pitanja vezanih uz definiranje teritorija, vlasništva i upravljanja njime, kao i terminološkog definiranja pojedinih pojmova vezanih uz zemlju i teritorij. Stoga ćemo u današnjim Povijesnim kontroverzama poslušati dijelove njihovih predavanja.Epizoda je premijerno emitirana 11. ožujka 2025. na HR3.

Prošlo je gotovo punih osam desetljeća od završetka Drugog svjetskog rata koji je u Europi okončan kapitulacijom Njemačkog Reicha početkom svibnja 1945., dok su ratne operacije nastavljene na dalekom Istoku i okončane bezuvjetnom kapitulacijom Carskog Japana 15. kolovoza 1945., nakon što su 6. i 9. kolovoza bačene atomske bombe na japanske gradove Hiroshima i Nagasaki. Bilo je to razdoblje tzv. „totalnog rata“ koje je potrajalo punih šest godina popraćeno iznimno velikim ljudskim i materijalnim stradanjima, koncentracijskim logorima, velikim brojem ranjenih. Međutim, završetak rata nije značio i kraj ljudskih stradanja i patnji. Osim što je trebalo obnoviti ratom razrušene države, po pitanju ratnih zarobljenika situacija se stubokom promijenila. I dok su zarobljeni pripadnici vojnih snaga savezničkih sila oslobođeni, idućih se nekoliko godina ova problematika ogledala u odnosu prema velikom broju ratnih zarobljenika poraženih vojnih snaga Sila Osovine o čemu danas razgovaramo s povjesničarom dr. sc. Mariom Kevom.Epizoda je premijerno emitirana 4. ožujka 2025. na HR3.

Ove, 2025., godine obilježava se 1100. godina od održavanja crkvene sinode u Splitu, na kojoj su uređene jurisdikcijske ovlasti i hijerarhija Crkve u Hrvata. Na ta dva crkvena sabora održana 925. i 928. godine u Splitu, kako se može razaznati iz sačuvanih izvora, sudjelovali su i predstavnici svjetovnih vlasti pa i hrvatski vladar – kralj Tomislav, te su stoga ti sabori imali i obilježje državnoga zbora. No, kada dolazi do promjene tutule hrvatskog vladara, tj. je li 925. godine okrunjen prvi hrvatski kralj, i je li doista riječ o Tomislavu, o tome i dalje postoje prijepori u javnom prostoru, ali i u historiografiji. Stoga, u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o sačuvanim povijesnim izvorima koji govore o počecima hrvatske državnosti, titulama hrvatskih vladara i obilježjima njihove vlasti, a naša je sugovornica prof. dr. sc. Mirjana Matijević Sokol, umirovljena redovna profesorica Sveučilišta u Zagrebu.Ova inačica razgovora o počecima hrvatske državnosti nije ranije objavljena zbog vremenskog ograničenja termina emitiranja emisije Povijesne kontroveze na Hrvatskom radiju. Ovaj bonus je integralna verzija razgovora u dužini od 82 minute i svojim sadržajem ne mijenja konačne zaključke iznesene u epizodi emitiranoj na HR3 25. veljače 2025.

Ove, 2025., godine obilježava se 1100. godina od održavanja crkvene sinode u Splitu, na kojoj su uređene jurisdikcijske ovlasti i hijerarhija Crkve u Hrvata. Na ta dva crkvena sabora održana 925. i 928. godine u Splitu, kako se može razaznati iz sačuvanih izvora, sudjelovali su i predstavnici svjetovnih vlasti pa i hrvatski vladar – kralj Tomislav, te su stoga ti sabori imali i obilježje državnoga zbora. No, kada dolazi do promjene tutule hrvatskog vladara, tj. je li 925. godine okrunjen prvi hrvatski kralj, i je li doista riječ o Tomislavu, o tome i dalje postoje prijepori u javnom prostoru, ali i u historiografiji. Stoga, u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o sačuvanim povijesnim izvorima koji govore o počecima hrvatske državnosti, titulama hrvatskih vladara i obilježjima njihove vlasti, a naša je sugovornica prof. dr. sc. Mirjana Matijević Sokol, umirovljena redovna profesorica Sveučilišta u Zagrebu.Epizoda je premijerno emitirana 25. veljače 2025. na HR3.

Kotač povijesti pokazao je da Jugoslavija kao višenacionalna državna zajednica nije bila uspješan politički, društveni, kulturni i gospodarski projekt. No, tijekom njezina trajanja središnje vlasti na više su načina pokušavale stvoriti i održati različite kohezivne spone koje bi državi dale teorijske i stvarne osnove, kao i okvire njezina postojanja i djelovanja. Jedan takav projekt bila je i Enciklopedija Jugoslavije, leksikografsko izdanje unutar kojeg se kroz dvije edicije pokušalo dati odgovore na sva ključna društvena i politička pitanja te sumirati različita znanja na južnoslavenskim prostorima. Drugo izdanje, zbog raspada jugoslavenske države, nikad nije dovršeno te je od planiranih 12 svezaka objavljeno samo prvih 6 (do slova K). Danas, nakon što Jugoslavije nema više od 20 godina, brojni problemi koji su morili onodobne vlasti i dalje nisu riješeni, te je zanimljivo razmotriti na koji način su pojedini ključni pojmovi i problemi razmatrani ili „gurani pod tepih“ u tom važnom leksikografskom projektu. Zbog toga je 2023. pokrenut bilateralni projekt „“Enciklopedija Jugoslavije” (1955-1990) između jugoslavenske i subjugoslavenske izgradnje nacije“ koji provode istraživači iz Hrvatske i Njemačke. Stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o Enciklopediji Jugoslavije, a naš sugovornik je dr. sc. Dino Mujadžević iz Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskome Brodu. Epizoda je premijerno emitirana 11. veljače 2025. na HR3.

Kakve su ljudske, materijalne i demografske posljedice Domovinskoga rata? Je li Domovinski rat bio građanski rat ili agresija jedne države na drugu? Kako mu pristupaju hrvatski povjesničari, politolozi i sociolozi, a kako inozemni autori? Može li se Domovinski rat uspoređivati s aktualnim ratom u Ukrajini? Odgovore na ta i brojna druga pitanja tražit ćemo u razgovoru s dr. sc. Andrianom Benčić Kužnar i dr. sc. Julijom Barunčić Pletikosić, urednicama knjige Domovinski rat i raspad Jugoslavije. Epizoda je premijerno emitirana 4. veljače 2025. na HR3.

Prvi svjetski rat i njegove posljedice važna su historiografska tema, a posljedice tog sukoba još uvelike određuju političke odnose u Europi i Svijetu. Na žalost u hrvatskoj historiografiji ova tema dugi niz godina bila je jednostavno zapostavljena, iako je tijekom posljednjih 10tak godina, zahvaljujući naporima strukovne Udruge 1914. – 1918., napravljen značajan iskorak u pogledu istraživanja različitih aspekata povijesti Prvoga svjetskog rata na hrvatskim prostorima. Udruga se ujedno i brine o obilježavanju mjesta sjećanja i važnih obljetnica vezanih uz povijest Prvoga svjetskoga rata. Stoga je 11. studenog 2024. u suradnji s Institutom društvenih istraživanja „Ivo Pilar i Hrvatskom institutom za povijest, a u povodu obilježavanja 110. godišnjice organiziran set predavanja s načelnom temom „Vojnici, zarobljenici i grobovi I. svjetskog rata“ na kojem su predavali Nikola Tominac, Filip Hameršak i Vijoleta Herman Kaurić. U današnjim Povijesnim kontroverzama poslušat ćemo dijelove iz tih predavanja. Epizoda je premijerno emitirana 28. siječnja 2025. na HR3.

Na 7. kongresu hrvatskih povjesničara održanom u Osijeku od 25. do 28. rujna 2024. već tradicionalno se održala velika sekcija posvećena metodologiji historije. Naziv sekcije ove godine bio je „Povijest i filozofija znanosti, historiografija i metodologija“, a uključivala je impresivnih 20 izlaganja u dvije sesije. Organizator sekcije bio je prof. dr. sc. Željko Dugac iz Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU u Zagrebu. Teme o kojima se raspravljalo unutar ove sekcije uključivale su pitanja uporabe digitalnih alata u povijesnim istraživanjima, otvaranje novih istraživačkih područja poput burgologije, kao i važnosti povijesti medicine i povijesti znanosti za razvoj povijesne znanosti i historiografije općenito. Stoga ćemo u današnjim Povijesnim kontroverzama poslušati dijelove predavanja jednog dijela izlagača unutar ove zanimljive sekcije.Epizoda je premijerno emitirana 7. siječnja 2025. na HR3.

Gotovo nema osobe u Hrvatskoj koja ne zna tko je bio Stjepan Radić. Poznata je njegova važna politička uloga u hrvatskoj povijesti prve polovice 20. stoljeća, kao i „legendarna“ izjava o „srljanju guski u magli“. Jednako tako, svima su poznati razlozi njegove smrti kao posljedice atentata u beogradskoj Skupštini. U svim njegovim političkim pothvatima vjerno ga je pratila njegova života suputnica Marija Dvořákova, koja se udajom za Stjepana Radića 1898. preselila u Hrvatsku iz rodnoga Praga. Nakon dolaska u Hrvatsku bavila se publicističkim i političkim radom i već tijekom života postala je iznimno popularna u hrvatskom narodu koji ju je jenostavno zvao Marženka. No, ratna zbivanja i promjene političkih okolnosti uzrokovale su da je Marija Radić postupno zaboravljena u širem javnom prostoru i sjećanjima. Upravo iz tog razloga, a u povodu 150. obljetnice njezna rođenja Hrvatsko-češko društvo, Klub studenata bohemistike, Klub studenata povijesti ISHA Zagreb i Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu organizirali su 28. listopada 2024. predavanje Marijana Lipovca i Brune Šagija u kojem su ova dvojica povjesničara podsjetila sve nas o tome tko je bila Marija Radić. Stoga ćemo u današnjim Povijesnim kontroverzama poslušati dijelove ovog zanimljivog predavanja. Epizoda je premijerno emitirana 31. prosinca 2024. na HR3.