U današnjoj emisiji govorimo o susretima kultura, ideja i ljudi između Hrvatske i Azije – od srednjovjekovnih putovanja Marka Pola do suvremenih političkih, kulturnih i gospodarskih veza s Kinom, Indijom i Japanom. Povod je zbornik East meets West – Istok susreće Zapad, koji okuplja povjesničare, arheologe, muzikologe i politologe te pokazuje koliko su ti kontakti bili dugotrajni, slojeviti i često neočekivani. Što nam putopisi, opera, film, trgovina začinima ili suvremena geopolitika govore o odnosu Istoka i Zapada – i gdje je u toj priči hrvatski prostor? O tome razgovaramo s urednicima zbornika - dr. sc. Evom Katarinom Glazer i dr. sc. Zvonimirom Stopićem.

Epizoda je premijerno emitirana 7. travnja 2026. na HR3

Podijeljen u više državnih zajednica i kulturnih krugova te bez konsolidiranoga političkog i simboličkog središta, hrvatski povijesni prostor u ranome novom vijeku nije mogao razviti koherentnu političku ikonografiju. Vladarske su galerije već stoljećima bile ispunjene prikazima vladara stranih dinastija, dok su se obrisi ključnih događaja iz starije nacionalne prošlosti tek fragmentarno razabirali kroz slojeve raznorodnih tradicija i heterogenih izvora. Ipak, historiografske interpretacije – a nerijetko i svjesne konstrukcije – pisaca i historiografa koji su tijekom 17. i 18. stoljeća nastojali reafirmirati staru slavu Hrvatskoga Kraljevstva pronašle su svoj likovni odraz u ograničenom, ali konceptualno relevantnom korpusu novih i originalnih ikonografskih rješenja. Tijekom dvaju baroknih stoljeća hrvatska likovna baština, osobito ona kontinentalne, banske Hrvatske, bilježi tako više umjetničkih narudžbi koje su u vizualnome mediju nastojale artikulirati motive iz daleke, često i legendarne prošlosti Hrvatskog Kraljevstva; odnosno iz razdoblja koje je prethodilo njegovu stupanju u državnopravnu zajednicu s Ugarskom. O tim ikonografskim tragovima, dotičući brojne povijesne kontroverze, govorio je izv. prof. dr. sc. Danko Šourek u svom predavanju naslovljenom „Otkriće povijesti: hrvatski i ugarski kraljevi, ilirski i slavenski predci” koje održano 22. siječnja 2026. u prostorijama Galerije Klovićevi dvori, u sklopu ciklusa predavanja posvećenih velikoj obljetničkoj izložbi „U početku bijaše Kraljevstvo“. Stoga ćemo u današnjim Povijesnim kontroverzama poslušati dijelove tog zanimljivog i pomalo kontroverznog predavanja.

Epizoda je premijerno emitirana 31. ožujka 2016. na HR3.

Lujo Vojnović rođen u Splitu 1864., umro u Zagrebu 1951., intelektualac je koji se bavio aktualnim nacionalnim, povijesnim i geopolitičkim temama, a u određenoj je mjeri bio kreator moderne političke kulture koja se širila preko tiska i časopisa. Njegov višestruki identitet, u kojem je dominirao onaj srbo-katolički, uvjetovali su njegovu turbulentnu karijeru u kojoj je služio vlastima Austro-Ugarske, Kraljevine Srbije, vršio dužnost crnogorskog ministra pravde, a na posljetku je postao gorljivi zagovornik unitarističke Jugoslavije. Koje sve kontroverze i zanimljivosti nudi biografija tog hrvatskog književnika, povjesničara i političara reći će nam gost emisije - dr. sc. Zoran Grijak.

Epizoda je premijerno emitirana 22. ožujka 2018. na HR3.

Rad kao kategorija bio je jedan od temeljnih ideoloških pojmova komunističke Jugoslavije. Je li rad u početku komunističke vlasti bio samo pitanje proizvodnje, ili i sredstvo političke mobilizacije, društvene kontrole i legitimiranja novog poretka? Što je podrazumijevao pojam „socijalističko takmičenje“, zašto je ono bilo važno i kako je oblikovalo svakodnevicu radnika u prvim poratnim godinama? Tko su bili „udarnici socijalističkoga rada“ i u kojoj je mjeri jugoslavensko udarništvo imalo uzore u sovjetskom stahanovizmu i „herojima rada“? Kako je fenomen socijalističkog takmičenja utjecao na odnose među radnicima? Na ova i druga pitanja odgovore tražimo u razgovoru s dr. sc. Tomislavom Anićem.

Epizoda je premijerno emitirana 24. ožujka 2026. na HR3.

Početkom 2026. rastužila nas je vijest o smrti hrvatskog povjesničara, akademika Nikše Stančića. Najveći dio svoje akademske karijere proveo je kao profesor na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Stančić je istraživao hrvatsku povijest novoga vijeka u njezinu europskom kontekstu, posebno povijest Hrvatskog narodnog preporoda u sjevernoj Hrvatskoj i Dalmaciji, problematiku nacije i nacionalizma te heraldičku problematiku. O liku i djelu akademika Stančića u današnjoj emisiji razgovaramo s prof. dr. sc. Iskrom Iveljić i prof. dr. sc. Damirom Agičićem.

Epizoda je premijerno emitirana 24. veljače 2026. na HR3.