Povijesne kontroverze

Umjetnost, a ponajviše arhitekturu 19. stoljeća, u svim je dijelovima Europe obilježila potraga za posebnim nacionalnim izrazom. Najčešći izbor bila je neogotika, no kako su, međutim, postupno „otkrivani“ drugi povijesni stilovi, kao i tradicijsko graditeljstvo, tako je rastao broj najraznolikijih nacionalnih izraza u umjetnosti europskih nacija. Prvi hrvatski nacionalni stil, stvoren početkom 1880-ih, bazirao se na graditeljstvu slavonskog i srijemskog sela. Kako se pokazao neprikladnim za monumentalnu, osobito javnu arhitekturu početkom 20. stoljeća nastaje ideja o stvaranju novoga nacionalnog stila zasnovanoga na povijesnom razdoblju koje se počelo isticati kao temelj hrvatskog identiteta – ranom srednjem vijeku. Brojni umjetnici, osobito arhitekti, kombinirajući ranosrednjovjekovne i suvremene motive pokušali su stvoriti nacionalni hrvatski izraz, tada nazivan „hrvatsko-bizantski slog“. Najmonumentalnije ostvarenje tih težnji predstavlja župna crkva svetog Blaža novoga dijela Zagreba, Donjega grada, podignuta po projektima Viktora Kovačića. U razdoblju između dvaju svjetskih ratova mnogobrojni će umjetnici nastaviti tim putem (poput arhitekta Stjepana Podhorskog) oblikujući vizualni jezik koji se i danas doživljava kao simbol hrvatskoga nacionalnog identiteta. O razvoju, sudbini i tragovima toga arhitektonskog stila, dotičući različite povijesne kontroverze, govorio je prof. dr. sc. Dragan Damjanović u svom predavanju naslovljenom „Umjetnost ranog srednjeg vijeka i stvaranje hrvatskog nacionalnog stila početkom 20. stoljeća” koje održano 23. veljače 2026. u prostorijama Galerije Klovićevi dvori, u sklopu ciklusa predavanja posvećenih velikoj obljetničkoj izložbi „U početku bijaše Kraljevstvo“. Stoga ćemo u današnjim Povijesnim kontroverzama poslušati dijelove tog zanimljivog i pomalo kontroverznog predavanja.

Epizoda je premijerno emitirana 26. svibnja 2026. na HR3.

Prije 25 godina dogodio se jedan od najkontroverznijih političkih događaja u postdaytonskoj Bosni i Hercegovini – proglašenje Privremene hrvatske samouprave. Koji su bili uzorci, a što su bile posljedice tog čina? Mogu li se uzroci pronaći u međunarodnom intervencionizmu i izbornom inženjeringu ili se radi o neopravdanom separatizmu? Je li hrvatska samouprava bila pokušaj zaštite političke ravnopravnosti ili čin destabilizacije države? Kakvu je ulogu u tome imala međunarodna zajednica – osobito OHR i OESS? I gdje su granice između međunarodnog nadzora i političke dominacije? O tim pitanjima danas razgovaramo s politologom dr. sc. Ivanom Pepićem.

Epizoda je premijerno emitirana 5. svibnja 2026. na HR3.

Kraj 13. stoljeća na jadranskoj obali donosi značajne političke promjene, obilježene dolaskom novih velikaša na područja koja su do tada bila uređena prema drevnim lokalnim običajima. Jedan od ključnih trenutaka tog razdoblja je sastavljanje Vinodolskog zakona 1288. godine, dokumenta koji nije samo najstariji cjeloviti zakonski spomenik na hrvatskom jeziku, nego i pruža fascinantan uvid u svakodnevni život srednjovjekovnog čovjeka.

Iako ga nazivamo „zakonom“, Vinodolski zakon je zapravo zapis običajnog prava, nastao u specifičnom trenutku kada su krčki knezovi (kasnije Frankapani) nastojali učvrstiti svoju vlast nad devet vinodolskih općina. Kako bi zaštitili svoja drevna prava, ali i definirali nove obveze prema novom zemaljskom gospodaru, predstavnici općina i kneževi povjerenici sjeli su za zajednički stol i stvorili dokument koji i danas fascinira pravnike, povjesničare i jezikoslovce. Pisan na narodnom jeziku i glagoljici, ovaj zakon nije samo suhoparni pravni tekst, već živo svjedočanstvo o moralu, časti, društvenoj hijerarhiji i borbi malog čovjeka protiv samovolje moćnika.

O važnosti Vinodolskog zakona kao pravnog, jezičnog i kulturnog spomenika, te o tome što nam on govori o "malim" ljudima i njihovim životnim brigama u srednjem vijeku, razgovaramo u današnjoj epizodi Povijesnih kontroverzi. Naša gošća je prof. dr. sc. Mirela Krešić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Epizoda je premijerno emitirana 28. travnja 2026. na HR3.

Povjesničar i političar Milan Šufflay jedna je od najzanimljivijih i najkontroverznijih intelektualnih figura hrvatske povijesti u prva tri desetljeća 20. stoljeća Kako je vrhunski znanstvenik i pionir albanologije postao i jedan od najglasnijih kritičara jugoslavenske ideologije? Kakvu je političku viziju nudio za Hrvate u Kraljevini SHS, kako je kritizirao zapadne zagovaratelje Jugoslavije te kako je tumačio sukob civilizacija između Zapada i Istoka? Kakav je bio njegov odnos prema komunizmu i fašizmu i tko je odgovoran za njegovu tragičnu smrt 1931. godine zbog koje su glas podignuli čak i ljudi poput Alberta Einsteina i Heinricha Manna. O Šufflayevu životu i djelu, kao i o njegovoj kasnijoj percepciji u hrvatskom društvu i politici razgovaramo s povjesničarom dr. sc. Tomislavom Kardumom.

Epizoda je premijerno emitirana 21. travnja 2026. na HR3.

Projekt Između znanja i neznanja: ideje, prakse i nasljeđe prosvjetiteljstva u hrvatskim zemljama istražuje obilježja i geografiju prosvjetiteljstva kao kulturnog procesa u hrvatskim zemljama tijekom “dugog” 18. stoljeća. Ovo je prvi puta da se jedan znanstveno-istraživački projekt fokusira na hrvatski prosvjetiteljski diskurs u kontekstu civilne Hrvatske, Slavonije, Dalmacije i Dubrovačke Republike. U trogodišnjem razdoblju trajanja projekta plan je analizirati dosadašnje interpretacije prosvjetiteljstva, istražiti ključne aktere i njihove transnacionalne mreže te odabrati izvorne tekstove hrvatskih prosvjetitelja za buduća istraživanja. Tematska područja uključuju “katoličko prosvjetiteljstvo”, “cirkulaciju znanja” te “prosvjetiteljstvo i revoluciju”. Rad projekta financira Hrvatska zaklada za znanost, a na festivalu povijesti Kliofest održanom u svibnju 2025. godine projektni tim po prvi put se predstavio široj znanstvenoj javnosti. U današnjim Povijesnim kontroverzama poslušat ćemo glavne naglaske iz toga predstavljanja, te naposljetku čuti komentar voditeljice projekta dr. sc. Teodore Shek Brnardić o rezultatima rada na projektu na polovici projektnog razdoblja.

Ova inačica epizode nikad nije emitirana na Hrvatskom radiju zbog vremenskog ograničenja termina emisije.

Projekt Između znanja i neznanja: ideje, prakse i nasljeđe prosvjetiteljstva u hrvatskim zemljama istražuje obilježja i geografiju prosvjetiteljstva kao kulturnog procesa u hrvatskim zemljama tijekom “dugog” 18. stoljeća. Ovo je prvi puta da se jedan znanstveno-istraživački projekt fokusira na hrvatski prosvjetiteljski diskurs u kontekstu civilne Hrvatske, Slavonije, Dalmacije i Dubrovačke Republike. U trogodišnjem razdoblju trajanja projekta plan je analizirati dosadašnje interpretacije prosvjetiteljstva, istražiti ključne aktere i njihove transnacionalne mreže te odabrati izvorne tekstove hrvatskih prosvjetitelja za buduća istraživanja. Tematska područja uključuju “katoličko prosvjetiteljstvo”, “cirkulaciju znanja” te “prosvjetiteljstvo i revoluciju”. Rad projekta financira Hrvatska zaklada za znanost, a na festivalu povijesti Kliofest održanom u svibnju 2025. godine projektni tim po prvi put se predstavio široj znanstvenoj javnosti. U današnjim Povijesnim kontroverzama poslušat ćemo glavne naglaske iz toga predstavljanja, te naposljetku čuti komentar voditeljice projekta dr. sc. Teodore Shek Brnardić o rezultatima rada na projektu na polovici projektnog razdoblja.

Epizoda je premijerno emitirana 14. travnja 2026. na HR3.

U današnjoj emisiji govorimo o susretima kultura, ideja i ljudi između Hrvatske i Azije – od srednjovjekovnih putovanja Marka Pola do suvremenih političkih, kulturnih i gospodarskih veza s Kinom, Indijom i Japanom. Povod je zbornik East meets West – Istok susreće Zapad, koji okuplja povjesničare, arheologe, muzikologe i politologe te pokazuje koliko su ti kontakti bili dugotrajni, slojeviti i često neočekivani. Što nam putopisi, opera, film, trgovina začinima ili suvremena geopolitika govore o odnosu Istoka i Zapada – i gdje je u toj priči hrvatski prostor? O tome razgovaramo s urednicima zbornika - dr. sc. Evom Katarinom Glazer i dr. sc. Zvonimirom Stopićem.

Epizoda je premijerno emitirana 7. travnja 2026. na HR3

Podijeljen u više državnih zajednica i kulturnih krugova te bez konsolidiranoga političkog i simboličkog središta, hrvatski povijesni prostor u ranome novom vijeku nije mogao razviti koherentnu političku ikonografiju. Vladarske su galerije već stoljećima bile ispunjene prikazima vladara stranih dinastija, dok su se obrisi ključnih događaja iz starije nacionalne prošlosti tek fragmentarno razabirali kroz slojeve raznorodnih tradicija i heterogenih izvora. Ipak, historiografske interpretacije – a nerijetko i svjesne konstrukcije – pisaca i historiografa koji su tijekom 17. i 18. stoljeća nastojali reafirmirati staru slavu Hrvatskoga Kraljevstva pronašle su svoj likovni odraz u ograničenom, ali konceptualno relevantnom korpusu novih i originalnih ikonografskih rješenja. Tijekom dvaju baroknih stoljeća hrvatska likovna baština, osobito ona kontinentalne, banske Hrvatske, bilježi tako više umjetničkih narudžbi koje su u vizualnome mediju nastojale artikulirati motive iz daleke, često i legendarne prošlosti Hrvatskog Kraljevstva; odnosno iz razdoblja koje je prethodilo njegovu stupanju u državnopravnu zajednicu s Ugarskom. O tim ikonografskim tragovima, dotičući brojne povijesne kontroverze, govorio je izv. prof. dr. sc. Danko Šourek u svom predavanju naslovljenom „Otkriće povijesti: hrvatski i ugarski kraljevi, ilirski i slavenski predci” koje održano 22. siječnja 2026. u prostorijama Galerije Klovićevi dvori, u sklopu ciklusa predavanja posvećenih velikoj obljetničkoj izložbi „U početku bijaše Kraljevstvo“. Stoga ćemo u današnjim Povijesnim kontroverzama poslušati dijelove tog zanimljivog i pomalo kontroverznog predavanja.

Epizoda je premijerno emitirana 31. ožujka 2016. na HR3.