Najznačajniji događaj vezan za prve godine djelovanja ustaške organizacije bio je tzv. Velebitski ili Lički ustanak. Napad na oružničku postaju u mjestu Brušane u noći sa 6. na 7. rujna 1932., uz pomoć mjesnih pomagača izvela je skupina od deset uniformiranih i naoružanih ustaških emigranata. Je li to bio pokušaj dizanja „pravog” ustanka, koji su stvarni razmjeri toga pothvata i jesu li ustašama tada podršku davali komunisti, neka su od pitanja na koja odgovore tražimo u razgovoru s dr. sc. Mariom Jarebom i dr. sc. Hrvojem Čapom.Epizoda je premijero emitirana 23. svibnja 2023. na HR3.

Festival povijesti – Kliofest godišnja je manifestacija posvećena popularizaciji povijesne znanosti i srodnih struka. Naziv festivala dolazi od imena antičke grčke muze Klio – zaštitnice povijesti. Glavni organizatori festivala su Kliofest – udruga za promicanje kulture povijesti, Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Društvo za hrvatsku povijesnicu, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Hrvatski državni arhiv. Cilj ovog festivala je popularizacija nakladničke djelatnosti u historiografiji i srodnim znanstvenim disciplinama, te poticanje akademske rasprave unutar stručnih krugova, poglavito o važnim pitanjima za razvoj povijesne i humanističkih znanosti. Prvi Kliofest održan je 2014. godine, a tema mu je bila „Zakoračite u svijet povijesti“. Već iduće godine ustanovljen je i Dan povijesti koji se od 2015. redovito obilježava ne samo u Zagrebu nego i drugim hrvatskim gradovima. Ove godine od 16. do 19. svibnja održat će se 10. jubilarni Kliofest te se možemo upitati koliko je Kliofest uspio popularizirati povijest u suvremenom hrvatskom društvu i općenito što znači unutar historiografske struke. Naš sugovornik u današnjim Povijesnim kontroverzama je prof. dr. sc. Damir Agičić redoviti profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predsjednik Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti i jedan od utemeljitelja Kliofesta.Epizoda je premijerno emitirana 16. svibnja 2023. na HR3.

Prof. dr. sc. Krešimir Ćosić, znanstvenik, sveučilišni profesor i umirovljeni general Hrvatske vojske objavio je 2022. godine opsežno memoarsko djelo pod naslovom „Između prošlosti i budućnosti“ u kojem je iz prve ruke posvjedočio o brojnim događajima i procesima iz razdoblja Domovinskoga rata, ali i iznio svoja razmišljanja o sadašnjem stanju i budućim perspektivama Hrvatske. U današnjoj epizodi emisije s dr. sc. Ćosićem razgovaramo o njegovom životnom putu i brojnim intrigantnim temama iz Domovinskoga rata, ali i pitanjima sigurnosti i obrane Hrvatske u budućim povijesnim izazovima koje je otvorio u svojoj knjizi.Epizoda je premijerno emitirana 9. svibnja 2023. na HR3.

Često u filmovima gledamo prikaze života ljudi u klasično doba koji razgovaraju i ponašaju se kao i mi danas. To nije uvijek točno: običaji, okolnosti, razmišljanja i tabui bili su drugačiji. Zanimljivo je stoga vidjeti koliko su muškarci i žene prije nekoliko tisuća godina bili slični nama, ali i koliko su bili različiti. O popularnosti tih dvije tisuće godina starih likova svjedoči i porast broja romana koji fiktivno pišu o tom razdoblju, bilo da stvaraju ljubavne ili kriminalističke zaplete ili samo na moderan način prepričavaju klasične tekstove. Ti tekstovi rimske književnosti temeljni tekstovi zapadne civilizacije: generacije i generacije su pomoću njih učile čitati, pisati, razmišljati i govoriti. Važno ih je stoga promatrati iz perspektive onih koji su ih stvarali, kako bismo iz njih izvukli najtočniju moguću pouku i doživjeli ih na najdublji mogući način. Time ćemo lakše moći razumjeti i što oni predstavljaju za nas danas, čemu su nas poučili i zašto su još uvijek aktualni. No ti tekstovi otkrivaju fragmente svakodnevnog života antičkih ljudi. Stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o rimskoj svakodnevici, a naša sugovornica je doc. dr. sc. Maja Matasović s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.Epizoda je premijerno emitirana 2. svibnja 2023. na HR3.

Protestantizam na današnjem hrvatskom prostoru prisutan je od samoga vremena reformacije, odnosno od 16. stoljeća. Dvije konfesije (Augsburška odnosno evangeličko-luteranska i helvetska odnosno reformirano-kalvinska) razvijale su se i opstajale kroz stoljeća, kako među malobrojnim Hrvatima protestantima tako i među Mađarima, Nijemcima, Česima i Slovacima koji su živjeli i žive na ovim prostorima. Ta je povijest još uvijek nedovoljno istražena, posebice kada se radi o Nijemcima protestantima (evangelicima i reformiranima) koji su na ovome prostoru živjeli i djelovali do Drugoga svjetskoga rata. I ne samo da je nedovoljno istražena već je gotovo zaboravljena. Stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o povijesti njemačkih evangelika na hrvatskom prostoru, a naš sugovornik je evangelički pastor mr. sc. Vatroslav Župančić.Epizoda je premijerno emitirana 18. travnja 2023. na HR3.

Po okončanju Drugoga svjetskoga rata, novostvorena Demokratska federativna Jugoslavija u političkom, gospodarskom i vojnom pogledu velikim se dijelom oslanjala na Savez sovjetskih socijalističkih republika. Komunističke partije onovremene Europe djelovale su pod značajnim utjecajem Sovjetskog saveza no svaka od njih nailazila je na različite probleme djelovanja u svom nacionalnom okruženju. Stoga je, kao svojevrsna zamjena za 1943. ukinutu Kominternu, u rujnu 1947. osnovan Informacijski biro komunističkih i radničkih partija – skraćeno nazivan Kominform ili Informbiro. Sjedište tog novog koordinacijskog tijela smješteno je u Beogradu, a članice su mu uz zemlje sovjetskog bloka bile i KP Francuske i KP Italije. Temeljni zadaci Informbiroa bili su: rješavanje tekućih problema pojedinih partija, jedinstven nastup u svijetu, te izvješćivanje javnosti o stavu komunističkih partija o načelnim i drugim političkim pitanjima. Prvo zasjedanje Informbiroa održano je u prosincu 1947. u Beogradu i već tada isplivali su na površinu različiti stavovi po pitanju djelovanja KP na području onovremenog Balkana: KP Jugoslavije i Bugarske zalagale su se za stvaranje tzv. Balkanske federacije, a KP Jugoslavije dodatno se zalagala za intenzivnu pomoć KP Grčke gdje se u to vrijeme još vodio građanski rat. S druge strane vodstvo SSSR protivilo se takvim inicijativama, smatrajući da KP Grčke nema šanse zadobiti vlast, te bi takve inicijative mogle dodatno pogoršati odnose SSSR-a sa Zapadom na početku hladnoga rata. Ove nesuglasice kulminirale su izravnim sukobom u ljeto 1948. godine i objavom tzv. Rezolucijom Informbiroa, kojom je KP Jugoslavije isključena iz Informbiroa, a Jugoslavija i SSSR ušle su u fazu prekida diplomatskih odnosa, pri čemu je postojala i izravna opasnost ratnog sukoba. Kriza Informbiroa potrajala je sve do smrti Josifa Visarionoviča Staljina i promjena u vodstvu KP SSSR-a, nakon čega postupno dolazi normalizacije diplomatskih i drugih odnosa između Jugoslavije i SSSR-a. Ova kriza uzrokovala je čitav niz gospodarskih, političkih i društvenih promjena u Jugoslaviji, ali i novi val represije prema svim neistomišljenicima. Stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o krizi Informbiroa, a naš sugovornik je dr. sc. Bojan Dimitrijević iz Instituta za savremenu istoriju u Beogradu.Epizoda je premijerno emitirana 4. travnja 2023. na HR3.

Vladimir Vinek, popularni je zagrebačkih nogometaš s početka 1920-ih godina i jedna od prvih nogometnih zvijezda u Hrvatskoj koji se nakon nogometnih uspjeha u potpunosti posvetio policijskoj karijeri, služeći prvo Karađorđevićevom, a zatim i Pavelićevom režimu. Profesionalni i privatni život Vladimira Vineka duboko je navezan na onodobna društvena previranja dviju diktatura, monarhističke u Kraljevini Jugoslaviji, i ustaške u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. O tome kako je izgledao život nogometnih zvijezda toga vremena, kako je u to vrijeme nogomet bio spojen s politikom i kako su brutalni bili tadašnji policajci saznajemo iz burnog života Vladimira Vineka o kojemu razgovaramo s dr. sc. Mariom Stipančevićem.Epizoda je premijerno emitirana 28. ožujka 2023. na HR3.

U dosadašnjoj je hrvatskoj historiografiji napisano mnogo radova o povijesti Slavonije u srednjem i ranome novom vijeku, ali još uvijek nije napravljeno cjelovito istraživanje njenog imena i opsega u to doba. Dobro je poznata, iako još uvijek ne i sustavno istražena, činjenica da je u srednjem vijeku geografsko ime S(c)lavonia bilo obilježeno homonimijom i polivalentnošću te da su se njime u različitim razdobljima označavala različita područja na širokom prostoru od Baltika do Balkanskog poluotoka. U tom pogledu, uporaba pojma koji u osnovi znači ‘slavenska zemlja’ predstavlja zanimljivu pojavnost jer u okviru Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva u 13. stoljeću pod tim pojmom se oblikuje upravna cjelina poznata kao Kraljevina Slavonija (Regnum Slavoniae), koja je imala određenu političku i kulturnu zasebnost. Pitanje imena i opsega potonje pokrajine naročito je zanimljivo i važno zbog opće poznate činjenice da je političko-geografski pojam Slavonije doživio pomicanje u ranome novom vijeku od zapada prema istoku, odnosno da se prostor srednjovjekovne Slavonije ne poklapa s prostorom današnje Slavonije. Stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o granicama i opsegu Slavonije u srednjemu i ranomu novomu vijeku, a naši sugovornici su izv. prof. dr. sc. Hrvoje Kekez s Hrvatskog katoličkog sveučilišta i dr. sc. Robert Skenderović iz Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu; obojica dionici znanstveno-istraživačkog projekta „S(c)lavnoni(j)a: ime, opseg i granični položaj u srednjem i ranom novom vijeku“.Epizoda je premijerno emitirana 21. ožujka 2023. na HR3.

Prvi svjetski rat ili Veliki rat važna je tema većine europskih historiografija. Taj rat obilježava kraj jednog razdoblja i svojevrstan je početak „novog doba“ nacionalnih država. Važni datumi iz Velikog rata u mnogim europskih zemljama nacionalni su i državni praznici, javne prostore krase spomenici koji veličaju pojedine događaje ili junake Velikoga rata. No, u hrvatskoj historiografiji i javnom prostoru Prvi svjetski rat pomalo je zaboravljena i potisnuta tema o kojoj se malo govori i razmjerno se slabo istražuje. Malobrojni spomenici vezani uz Veliki rat često su zapušteni, a ključne osobe i događaji iz Prvog svjetskog rata s hrvatskih prostora malo su ili sasvim nepoznati u hrvatskom širem javnom prostoru. Je li razlog takvoj situaciji shvaćanje da se Hrvatska našla na gubitničkoj strani na kraju Velikog rata, smatramo li to razdoblje nebitnim za povijesni razvoj hrvatskog naroda i države ili se pak sramimo tog dijela naše povijesti? U svakom slučaju postojeće stanje općeg poznavanja hrvatskog udjela u zbivanjima Prvoga svjetskog rata čudno je, te stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama pokušat ćemo dati odgovor na ta i slična pitanja, a naše sugovornice su dr. sc. Ljiljana Dobrovšak iz Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i dr. sc. Vijoleta Herman Kaurić s Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu.Epizoda je premijerno emitirana 14. ožujka 2023. na HR3.

Prvi svjetski rat ili Veliki rat važna je tema većine europskih historiografija. Taj rat obilježava kraj jednog razdoblja i svojevrstan je početak „novog doba“ nacionalnih država. Važni datumi iz Velikog rata u mnogim europskih zemljama nacionalni su i državni praznici, javne prostore krase spomenici koji veličaju pojedine događaje ili junake Velikoga rata. No, u hrvatskoj historiografiji i javnom prostoru Prvi svjetski rat pomalo je zaboravljena i potisnuta tema o kojoj se malo govori i razmjerno se slabo istražuje. Malobrojni spomenici vezani uz Veliki rat često su zapušteni, a ključne osobe i događaji iz Prvog svjetskog rata s hrvatskih prostora malo su ili sasvim nepoznati u hrvatskom širem javnom prostoru. Je li razlog takvoj situaciji shvaćanje da se Hrvatska našla na gubitničkoj strani na kraju Velikog rata, smatramo li to razdoblje nebitnim za povijesni razvoj hrvatskog naroda i države ili se pak sramimo tog dijela naše povijesti? U svakom slučaju postojeće stanje općeg poznavanja hrvatskog udjela u zbivanjima Prvoga svjetskog rata čudno je, te stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama pokušat ćemo dati odgovor na ta i slična pitanja, a naše sugovornice su dr. sc. Ljiljana Dobrovšak iz Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i dr. sc. Vijoleta Herman Kaurić s Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu.Epizoda je premijerno emitirana 7. ožujka 2023. na HR3.