Hrvatski je sabor 2025. godinu proglasio godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva. Razlog tomu je činjenica da sačuvani povijesni izvori od 925. godine bilježe da se na čelu hrvatske ranosrednjovjekovne države nalazio kralj. Taj prvi hrvatski kralj bio je Tomislav i o njemu je unutar historiografije uistinu mnogo pisano. Osim toga brojni spomenici diljem lijepe naše svjedoče o važnosti kralja Tomislava u hrvatskoj prošlosti. Tijekom njegove vladavine zabilježeno je nekoliko važnih događaja poput zaustavljanja prodora Mađara prema jugu te Bugara prema zapadu. No, ključni događaj Tomislavove vladavine zapravo su bili crkveni sabori u Splitu održani 925. i 928. godine. Iako sazvani u svrhu rasprave o crkvenoj organizaciji, zaključci ovih crkvenih sinoda puno govore i o realnim dosezima hrvatskog vladara kao i prostiranju onovremenog hrvatskog kraljevstva. Važnost tih sabora prepoznata je i u historiografiji te se ove godine u svibnju organizira i veliki međunarodni skup pod nazivom „Početci kraljevstva. Splitski crkveni sabori, Tomislav i njegovo doba o 1100. obljetnici“. Stoga, u današnjim „Povijesnim kontroverzama“ razgovaramo o splitskim crkvenim sinodama i njihovom značaju za hrvatsku srednjovjekovnu povijest, a naš sugovornik je izv. prof. dr. sc. Ivan Majnarić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta.Epizoda je premijerno emitirana 6. svibnja 2025. na HR3.

Knjiga „Razgovori s krvnikom“ Kazimierza Moczarskog nije samo svjedočanstvo o sudbini i zatvorskim danima dvojice nekadašnjih neprijatelja – njemačkoga nacističkog okupatora Jürgena Stroopa i poljskoga rodoljuba Kazimierza Moczarskog (koji jedan drugome u oči govore da su u ratu radili na međusobnoj likvidaciji), već i svjedočanstvo o tom kako se nacistička ideologija širila, kako su je rado prihvaćali i obični ljudi, i neobrazovani poput Stroopa, ali i obrazovani, te se pretvarali u beskrupulozne zločince koji ne prežu likvidirati stotine tisuća ljudi samo zato jer ih smatraju „nižom vrstom“, nedostojnima da žive zajedno. O važnosti te knjige i tomu što iz nje možemo naučiti razgovaramo s dr. sc. Slavenom Kaleom, prevoditeljem nedavno objavljenog hrvatskog izdanja „Razgovora s krvnikom“.Epizoda je premijerno emitirana 29. travnja 2025. na HR3.

Kako je i zašto Josip Jelačić postao ban 1848. godine? Je li točno da je prvi počeo koristiti hrvatsku trobojnicu? Kakva je bila njegova uloga u ukidanju kmetstva, kakva u ratu Hrvata i Mađara 1848.-1849. godine i kako je njegovo djelovanje utjecalo na hrvatski nacionalni identitet? O tome i brojnim drugim zanimljivim činjenicama o životu i djelovanju bana Josipa Jelačića, ali i o njegovom mjestu u hrvatskoj povijesti, razgovaramo s dr. sc. Arijanom Kolak Bošnjak.Epizoda je premijerno emitirana 22. travnja 2025. na HR3.

Načelo samoodređenja naroda razvijalo se kroz povijest, a ključnu ulogu u njegovoj modernoj formulaciji imao je američki predsjednik Woodrow Wilson koji je tijekom i nakon Prvog svjetskog rata snažno zagovarao pravo naroda na samoodređenje kao temelj za mir i stabilnost u svijetu. Zanimljivo je da je o tom načelu prije njega naširoko pisao i Vladimir Iljič Lenjin. Nakon Drugog svjetskog rata načelo samoodređenja smatralo se važnom sastavnicom međunarodnog prava te je sadržano u najvažnijim dokumentima međunarodne zajednice. Neodređenost i širina mogućih interpretacija pojma narod, određivanja samoga akta (samo)određivanja te povijesnog konteksta i danas izaziva kontroverze, pogotovo u kontekstu najnovijih globalnih političkih zbivanja. O razvoju tog načela, o tome kakvu je ono imalo ulogu u hrvatskoj povijesti te kakav je status tog načela današnjem međunarodnom poretku razgovaramo s dr. sc. Albertom Bingom.Epizoda je premijerno emitirana 1. travnja 2025. na HR3.

U današnjoj epizodi Povijesnih kontroverzi nastavljamo prošlotjedni razgovor o važnosti puta svile za razvoj predmoderne Europe, te o mletačkom trgovcu i pustolovu Marku Polu koji je u 13. stoljeću na prostorima Kineskog Carstva ostvario zamjetnu činovničku karijeru i o tome ostavio nam svoja sjećanja poznata pod nazivom Milijun. To putovanje bilo je onovremenim Europljanima toliko nevjerojatno da čak i danas neki smatraju da Polo zapravo nikad i nije bio u Kini. Naš sugovornik i dalje je dr. sc. Goran Đurđević, povjesničar i arheolog koji je dio svoje karijere proveo upravo u Kini.Epizoda je premijerno emitirana 15. travnja 2025. na HR3.

Europski kontinent već više od 2000 godina povezan je s prostorima Kine mrežom karavanskih putova poznatim pod imenom put svile. Stoljećima je trgovačkim karavanama upravo tim putem u Europu dolazila različita roba, ali i tehnološke inovacije te različiti intelektualni utjecaji. No tijekom povijesti malo je bilo putnika koji su čitav taj put prešli, što bi se reklo „u komadu“. Jedan od takvih bio je Marko Polo, mletački trgovac koji je na prostoru Kineskog Carstva čak ostvario i zamjetnu činovničku karijeru, te o svemu tome ostavio zapis poznat najčešće pod nazivom Milijun. Koliko je njegov boravak u Kini bio rijetka i zapravo nevjerojatna stvar, svjedoči i činjenica da i danas neki istraživači sumnjaju da je Polo uistinu bio u Kini. Stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o važnosti puta svile za gospodarski i kulturni razvoj Europe, koliko ta stara komunikacija ima veze s današnjom kineskom inicijativom Put svile, te o Marku Polu, mletačkom trgovcu čija životna priča i danas inspirira mnoge. Naš sugovornik je dr. sc. Goran Đurđević, znanstvenik koji je i sam živio i radio u Kini.Epizoda je premijerno emitirana 8. travnja 2025. na HR3.

Dana 20. i 21. veljače 2025. u prostorijama Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža održana je II. radionica za novinare i druge medijske djelatnike kao dio javnog djelovanja projekta CroFacta. CroFacta je projekt za provjeru točnosti informacija (fact--checking) u medijskom prostoru, koji provodi Leksikografski zavod Miroslav Krleža u suradnji s Hrvatskim institutom za povijest i Hrvatskim memorijalno-dokumentacijskim centrom Domovinskoga rata. Pokrenut je 1. rujna 2023. u sklopu mjere Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti (NPOO) Uspostava sustava provjere medijskih činjenica i u cijelosti se financira kroz instrument Europske unije Next GenerationEU. Druga radionica u sklopu projekta bavila se je prijepornim temama hrvatske povijesti 19. i 20. stoljeća. Zainteresirani medijski djelatnici mogli tijekom dva dana čuti 11 zanimljivih predavanja o nekim od najkontroverznijih tema hrvatske povijesti koje često pune novinske stupce i medijski prostor u Hrvatskoj. Stoga ćemo u današnjim Povijesnim kontroverzama poslušati dijelove predavanja jednog od predavača – dr. sc. Vladimira Geigera s Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu. Tema njegovog izlaganja bila je „O (ne)utemeljenosti broja od „oko 100 000“ žrtava logora Jasenovac i njegovim zagovornicima“.Epizoda je premijerno emitirana 25. ožujka 2025. na HR3.

Iako je glotonim hrvatski potvrđen barem od 13.  st. (npr. u Vinodolskom zakoniku i Istarskom razvodu) te iako Hrvati imaju bogatu književnu baštinu, samobitnost se hrvatskoga jezika, kao jedna od ključnih odrednica hrvatskog identiteta, niječe ili relativizira već gotovo dva stoljeća. Isprva su razlog tomu bile pogrešne teze rane slavistike, a od sredine 19. st. te su teze postale pseudoznanstvenim temeljem posezanja susjednih naroda za hrvatskom jezičnom, književnom i kulturnom baštinom. Tako su srpski filolozi još od Vuka Stefanovića Karadžića u srpski jezični korpus nastojali uklopiti sve štokavce, neki i barem dio čakavaca, a dio je slovenskih filologa još od Jerneja Kopitara kajkavsko narječje držao sastavnicom slovenskoga jezika. Zbog bogate je književne baštine srpskim posezanjima najizloženije dubrovačko područje, a slična posezanje događaju se i sa bokeljskim i svebarskim odvjetkom hrvatske jezične kulture i književnosti. O toj temi u današnjoj emisiji razgovaramo dr. sc. Domagojem Vidovićem.Epizoda je premijerno emitirana 18. ožujka 2025. na HR3.

Na 7. kongresu hrvatskih povjesničara održanom u Osijeku od 25. do 28. rujna 2024. krovna tema kongresa bila je zemlja. Stoga je veći broj okupljenih povjesničara govorio upravo na tu temu interpretirajući pojam „zemlja“ u svojim konkretnim istraživanjima. Na tom tragu jedna od organiziranih sesija bavila se pitanjem percepcije teritorija u srednjovjekovnim državama Hrvatske, Bosne i Srbije. U radu sesije sudjelovala su četvorica povjesničara dr. sc. Neven Isailović, prof. dr. sc. Emir Filipović, doc. dr. sc. Luka Špoljarić i dr. sc. Krešimir Regan od kojih je svaki predstavio vlastitu interpretaciju viđenja srednjovjekovnog teritorija temeljem sačuvanih izvora i metodologije njihova istraživanja. U svojim izlaganjima dotakli su se različitih pitanja vezanih uz definiranje teritorija, vlasništva i upravljanja njime, kao i terminološkog definiranja pojedinih pojmova vezanih uz zemlju i teritorij. Stoga ćemo u današnjim Povijesnim kontroverzama poslušati dijelove njihovih predavanja.Epizoda je premijerno emitirana 11. ožujka 2025. na HR3.

Prošlo je gotovo punih osam desetljeća od završetka Drugog svjetskog rata koji je u Europi okončan kapitulacijom Njemačkog Reicha početkom svibnja 1945., dok su ratne operacije nastavljene na dalekom Istoku i okončane bezuvjetnom kapitulacijom Carskog Japana 15. kolovoza 1945., nakon što su 6. i 9. kolovoza bačene atomske bombe na japanske gradove Hiroshima i Nagasaki. Bilo je to razdoblje tzv. „totalnog rata“ koje je potrajalo punih šest godina popraćeno iznimno velikim ljudskim i materijalnim stradanjima, koncentracijskim logorima, velikim brojem ranjenih. Međutim, završetak rata nije značio i kraj ljudskih stradanja i patnji. Osim što je trebalo obnoviti ratom razrušene države, po pitanju ratnih zarobljenika situacija se stubokom promijenila. I dok su zarobljeni pripadnici vojnih snaga savezničkih sila oslobođeni, idućih se nekoliko godina ova problematika ogledala u odnosu prema velikom broju ratnih zarobljenika poraženih vojnih snaga Sila Osovine o čemu danas razgovaramo s povjesničarom dr. sc. Mariom Kevom.Epizoda je premijerno emitirana 4. ožujka 2025. na HR3.