Povijesne kontroverze

By Hrvatska radiotelevizija HR3 (autori: Josip Mihaljević i Gordan Ravančić)

Radio emisija Hrvatskog radija 3. program usmjerena na poticanje argumentirane akademske rasprave, njegovanja profesionalizma i kulture dijaloga temeljeći se na najnovijim saznanjima iz područja povij... more

· History

Download on the App Store

Download on the App Store

Get it on Google Play

FAQs about Povijesne kontroverze:

How many episodes does Povijesne kontroverze have?

The podcast currently has 226 episodes available.

Povijesne kontroverze episodes:

September 28, 2025 Gorjani – mjesto, ljudi, identitet, baština
Malo slavonsko selo Gorjani smješteno na području Đakovštine kraj je bogate prošlosti, iako bi iz njegova današnja izgleda putnik-namjernik teško mogao tako nešto zaključiti. U tom selu nedaleko od Đakova nalaze se ostatci srednjovjekovne Gore, gradskog naselja koje je svoj najveći uspon doživjelo pod vlašću obitelji Gorjanski potkraj 14. i tijekom 15. stoljeća te za vladavine Lovre Iločkoga početkom 16. stoljeća, a stradalo je u borbama s Osmanlijama godine 1537. Danas se na području Gorjana u arheološkim tragovima nalaze ruševine toga srednjovjekovnog naselja, a gorjanski kraj obiluje i drugim arheološkim dokazima naseljavanja ovog prostora od srednjovjekovlja do suvremenosti. S ciljem da se zaboravljena prošlost nekoć važnog naselja Gorjani ponovo razmotri u širem povijesnom, arheološkom, demografskom, društvenom i kulturološkom kontekstu Općina Gorjani zajedno s brojnim znanstvenim i baštinskim ustanovama organizirala je od 19. do 21. listopada 2022. znanstveno stručni skup „Gorjani – mjesto, ljudi, identitet, baština“, a u današnjim Povijesnim kontroverzama poslušat ćemo dijelove nekih izlaganja, kao i izvatke iz pisanih sažetaka radova predstavljenih na skupu.Epizoda je premijerno emitirana 6. prosinca 2022. na HR3.
...more
1h
September 28, 2025 Katolički tisak u socijalističkoj Hrvatskoj
Kakav je bio položaj katoličkog tiska u vrijeme vladavine komunizma u Hrvatskoj? Koliko je na njega utjecao Drugi vatikanski koncil, a koliko međudržavni odnosi između Svete Stolice i socijalističke Jugoslavije? Kako je katolički tisak živio na razmeđu slobode i represije saznajemo u razgovoru s dr. sc. Antom Mikićem.Epizoda je premijerno emitirana 29. studenog 2022. na HR3.
...more
55min
September 28, 2025 Jugoslavenske tajne službe
Godine 1944. jugoslavenski su komunisti, ugledajući se na svoje sovjetske uzore osnovali Oznu – zloglasnu tajnu političku policiju koja će biti jedan od ključnih instrumenata represije komunističkoga režima u Jugoslaviji. Tijekom svojeg postojanja ta se služba više puta restrukturirala i mijenjala svoje nazive, a najviše se uvriježio naziv Udba. Kako je formirana ta tajna policija, koja su bila njezina obilježja, kakve su bile njezine metode, što se s njom i njezinom arhivom dogodilo nakon pada komunističkoga režima samo su neka od pitanja na koje odgovore tražimo u razgovoru s dr. sc. Josipom Jurčevićem, a telefonski će se u emisiju javiti i dr. sc. Srđan Cvetković.Epizoda je premijerno emitirana 22. studenoga 2022. na HR3.
...more
55min
September 28, 2025 Amenofis IV. - heretički faraon - BONUS
Drevni Egipat fascinacija je brojnih istraživača, ali i umjetnika. Egipat je “obećana zemlja” i žitnica staroga svijeta, dar Nila. Egipatskim kraljevstvom vladali su faraoni, apsolutni vladari koje su njihovi podanici štovali kao sama božanstva. U svom dugom trajanju Egipatsko kraljevstvo imalo je uspone i padove, a jedan od nedvojbenih vrhunaca bilo je vrijeme XVIII. dinastije kada Egiptom vlada jedan od najvećih faraona egipatske povijesti Amenofis III. Na prijestolju ga je – prema egipatskim običajima - naslijedio sin Amenofis IV., koji će tijekom svoje vladavine promijeniti mnogo toga - čak i svoje ime pa ga često prije prepoznajemo po njegovu imenu Ehnaton. Iako je bilo za očekivati da će sin nastaviti uspješnu i staloženu politiku svoga oca, vladavina ovog faraona, koji je na čelu kraljevstva proveo gotovo dva desetljeća, umnogome će uzdrmati same postavke čitavog Egipatskog kraljevstva, a na kraju njegove vladavine državno svećenstvo i njegovi nasljednici učiniti će sve što je bilo u njihovoj moći da u službenoj povijesti Egipta njegovo ime i rezultati njegove politike zauvijek izbrišu i zaborave. Stoga danas u Povijesnim kontroverzama razgovaramo o Amenofisu ili Amenhotepu IV. ili Ehnatonu, a naš sugovornik je egiptolog i filmolog Daniel Rafaelić. Ovo je duža inačica razgovora s Danielom Rafaleićem. Nije nikad javno emitirana zbog vremenskog limita u radijskom eteru.
...more
1h 15min
September 28, 2025 Amenofis IV. - heretički faraon
Drevni Egipat fascinacija je brojnih istraživača, ali i umjetnika. Egipat je “obećana zemlja” i žitnica staroga svijeta, dar Nila. Egipatskim kraljevstvom vladali su faraoni, apsolutni vladari koje su njihovi podanici štovali kao sama božanstva. U svom dugom trajanju Egipatsko kraljevstvo imalo je uspone i padove, a jedan od nedvojbenih vrhunaca bilo je vrijeme XVIII. dinastije kada Egiptom vlada jedan od najvećih faraona egipatske povijesti Amenofis III. Na prijestolju ga je – prema egipatskim običajima - naslijedio sin Amenofis IV., koji će tijekom svoje vladavine promijeniti mnogo toga - čak i svoje ime pa ga često prije prepoznajemo po njegovu imenu Ehnaton. Iako je bilo za očekivati da će sin nastaviti uspješnu i staloženu politiku svoga oca, vladavina ovog faraona, koji je na čelu kraljevstva proveo gotovo dva desetljeća, umnogome će uzdrmati same postavke čitavog Egipatskog kraljevstva, a na kraju njegove vladavine državno svećenstvo i njegovi nasljednici učiniti će sve što je bilo u njihovoj moći da u službenoj povijesti Egipta njegovo ime i rezultati njegove politike zauvijek izbrišu i zaborave. Stoga danas u Povijesnim kontroverzama razgovaramo o Amenofisu ili Amenhotepu IV. ili Ehnatonu, a naš sugovornik je egiptolog i filmolog Daniel Rafaelić. Epizoda je premijerno emitirana 15. studenoga 2022. na HR3.
...more
59min
September 28, 2025 Djelovanje međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini od Daytona do danas
Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu je međunarodna institucija odgovorna za nadgledanje provedbe civilnih aspekata Daytonskog sporazuma kojim je 1995. okončan rat u toj državi. Zadaća visokog predstavnika je i da osigura da se Bosna i Hercegovina razvije u mirnu i održivu demokratsku zemlju, na putu ka integracijama u euro-atlantske institucije. S vremenom su nadležnosti visokog predstavnika povećane te su pojedini visoki predstavnici sve češće intervenirali u politički život BiH, donoseći različite uredbe i zakone, a čak su i smjenjivali izravno izabrane članove Predsjedništva države. Kakvo je bilo djelovanje međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini od Daytona do danas, kakav je bio pristup Europske unije prema Bosni i Hercegovini, kojim su se odlukama visokih predstavnika narušavali temelji Daytonskoga sporazuma neka su od pitanja o kojima razgovaramo s dr. sc. Domagojem Kneževićem, a u emisiji ćemo imati i javljanje dr. sc. Jakova Žižića.Epizoda je premijerno emitirana 8. studenoga 2022. na HR3.
...more
58min
September 28, 2025 Groblje Mirogoj – spomenik kulture europskih razmjera 2. dio
Svi veliki, a i ne tako veliki gradovi, imaju svoja groblja, posljednja počivališta preminulih, koja su mjesta sjećanja ne samo za obitelji pokopanih pojedinaca na tim grobljima, nego ujedno i mjesta sjećanja i obilježavanja spomena čitavih zajednica. Osim toga, vrlo često grobno mjesto nije samo mjesto posljednjeg počivališta pojedine osobe ili obitelji, nego može biti i „malo“ umjetničko djelo jer poput zrcalnog odraza kulturnih i umjetničkih stremljena prikazuje umjetnička i kulturna stremljenja čitave zajednice. Groblje kao mjesto sjećanja duboko je ukorijenjeno u kulturološki habitus svih europskih naroda, što je prepoznato, te je unutar organizacije Europa nostra i uz potporu Europske investicijske banke pokrenut program spašavanja, obnove i povećanja kulturološke i turističke vidljivosti najreprezentativnijih spomenika na europskim kontinentu, nazvan 7 najugroženijih. U ožujku 2020. godine grad Zagreb pogodio je potres magnitude 5.5 u kojem je znatno stradala arhitektura i nadgrobna plastika Mirogoja. Ministarstvo kulture i medija odmah je pristupilo utvrđivanju šteta i hitnim mjerama zaštite, a zbog njegovog značaja za spomeničku baštinu grada Zagreba, pripremljena je i nominacija Mirogoja za program 7 Most Endangered. Po uvrštavanju na ovaj međunarodno prepoznat popis, u provedbu daljnjih aktivnosti uključili su se istaknuti stručnjaci i znanstvenici. više znanstvenih i stručnih institucija u polju povijesti i povijesti umjetnosti. Javno predstavljanje programskih aktivnosti održava se 27. listopada 2022. u vidu znanstveno-stručnog skupa pod naslovom “Mirogoj - izazovi očuvanja baštine” u prostorijama Hrvatskog državnog arhiva. Stoga u sljedeća dva nastavka Povijesnih kontroverzi poslušajmo izjave i razmišljanja nekih od govornika na skupu i sudionika u provedbi projekta. Epizoda je premijerno emitirana 1. studenoga 2022. na HR3.
...more
55min
September 28, 2025 Groblje Mirogoj – spomenik kulture europskih razmjera 1. dio
Svi veliki, a i ne tako veliki gradovi, imaju svoja groblja, posljednja počivališta preminulih, koja su mjesta sjećanja ne samo za obitelji pokopanih pojedinaca na tim grobljima, nego ujedno i mjesta sjećanja i obilježavanja spomena čitavih zajednica. Osim toga, vrlo često grobno mjesto nije samo mjesto posljednjeg počivališta pojedine osobe ili obitelji, nego može biti i „malo“ umjetničko djelo jer poput zrcalnog odraza kulturnih i umjetničkih stremljena prikazuje umjetnička i kulturna stremljenja čitave zajednice. Groblje kao mjesto sjećanja duboko je ukorijenjeno u kulturološki habitus svih europskih naroda, što je prepoznato, te je unutar organizacije Europa nostra i uz potporu Europske investicijske banke pokrenut program spašavanja, obnove i povećanja kulturološke i turističke vidljivosti najreprezentativnijih spomenika na europskim kontinentu, nazvan 7 najugroženijih. U ožujku 2020. godine grad Zagreb pogodio je potres magnitude 5.5 u kojem je znatno stradala arhitektura i nadgrobna plastika Mirogoja. Ministarstvo kulture i medija odmah je pristupilo utvrđivanju šteta i hitnim mjerama zaštite, a zbog njegovog značaja za spomeničku baštinu grada Zagreba, pripremljena je i nominacija Mirogoja za program 7 Most Endangered. Po uvrštavanju na ovaj međunarodno prepoznat popis, u provedbu daljnjih aktivnosti uključili su se istaknuti stručnjaci i znanstvenici. više znanstvenih i stručnih institucija u polju povijesti i povijesti umjetnosti. Javno predstavljanje programskih aktivnosti održava se 27. listopada 2022. u vidu znanstveno-stručnog skupa pod naslovom “Mirogoj - izazovi očuvanja baštine” u prostorijama Hrvatskog državnog arhiva. Stoga u sljedeća dva nastavka Povijesnih kontroverzi poslušajmo izjave i razmišljanja nekih od govornika na skupu i sudionika u provedbi projekta.Epizoda je premijerno emitirana 25. listopada 2022. na HR3
...more
55min
September 21, 2025 Utjecaji pandemija, ratova i migracija na povijest civilizacija
Pandemije, ratovi i migracije bitno su utjecale i utječu na život čovjeka. Kuga, kolera, španjolska gripa, AIDS, i COVID–19 neke su od pandemija koje su mijenjale tijek povijesti na globalnoj razini slično kao i veliki ratovi i velike migracije stanovništva. Kako je u srednjemu vijeku kuga mijenjala svijet? Kako su povezani Prvi svjetski rat i pandemija španjolske gripe, a kako pandemija Covid-19 i rat u Ukrajini i kakvi su utjecaji pandemija, ratova i migracija na povijest civilizacija razgovaramo s dr. sc. Anđelkom Milardovićem.
Epizoda je premijerno emitirana 18. listopada 2022. na HR3.
...more
56min
September 21, 2025 Ivan Vitez od Sredne - renesansni čovjek i političar 2. dio
Renesansa u hrvatskim povijesnim zemljama najčešće se veže uz prostor povijesne Dalmacije, poglavito priobalnih dalmatinskih komuna u kojima se razvijala književnost i umjetnost usporediva s djelima koja nastaju u onodobnoj Italiji i zapadnoj Europi. No, humanizam i renesansa imali su svoje jake odjeke i duboko na prostoru srednje Europe. Jedan od takvih centara bio je dvor ugarsko-hrvatskog kralja Matije (Matijaša) Korvina, a u središtu tog kruga kao neka vrsta pokretačkog duha nalazio se kraljev kancelar i ostrognski nadbiskup Ivan Vitez od Sredne. Još od vremena kad je bio varadinski biskup oko sebe je okupljao krug znanstvenika i humanista iz različitih zemalja. Dopisivao se s istaknutim humanistima svojega doba. Osnovao je akademiju, skriptorij i knjižnicu u Budimu te sveučilište u Požunu (Bratislava). No pod kraj života upravo on je bio jedan od začetnika pobune protiv kralja Matije Korvina te je 1472. neslavno završio svoj osebujan i kontroverzan životni put u kućnom pritvoru. Ove godine obilježava se 450 godina od smrti Ivana Viteza od Sredne te današnju epizodu Povijesnih kontroverzi posvećujemo upravo ovom kontroverznom humanistu i crkvenom prelatu, a naš sugovornik je dr. sc. Tomislav Matić s Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu.
Epizoda je premijerno emitirana 11. listopada 2022. na HR3.
...more
56min

FAQs about Povijesne kontroverze:

How many episodes does Povijesne kontroverze have?

The podcast currently has 226 episodes available.