Hrvatska historiografija – iako je povijest između ostaloga i učiteljica života i svjetlo istine – ponekad nepravedno zaboravi i zanemari neke od svojih velikana, istinskih znanstvenika čiji su rad i rezultati uvelike obilježili razvoj historiografije. Jedan od takvih nesumnjivo je Milan Šufflay, koji je tijekom svoje znanstvene karijere više bio prepoznat u inozemstvu nego u domovini, a čiji su znanstveni rad i rezultati i danas duboku utkani u hrvatsku i albansku humanistiku. Nažalost zbog političkih stavova i znanstvene čestitosti tijekom života Šufflay je bio nerijetko ignoriran i proskribiran, te naposljetku i likvidiran na vratima vlastitog doma 1931. godine. Koliki je bio njegov utjecaj i značaj jasno govori i činjenica da su nakon tog ubojstva poznati svjetski intelektualci poput velikog Alberta Einsteina i Heinrich Manna uputili pismo Međunarodnoj ligi za ljudska prava, tražeći osudu tog ubojstva i diktature u onodobnoj Kraljevini Jugoslaviji. A mi smo tijekom druge polovice 20. stoljeća gotovo u potpunosti zaboravili i zanemarili važnost ovog velikog hrvatskog znanstvenika. Stoga danas u Povijesnim kontroverzama razgovaramo o Milanu pl. Šufflayu, a naš sugovornik je dr. sc. Stipe Kljaić s Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu.

Epizoda je premijerno emitirana 21. travnja 2022. na HR3.

Hrvatska historiografija – iako je povijest između ostaloga i učiteljica života i svjetlo istine – ponekad nepravedno zaboravi i zanemari neke od svojih velikana, istinskih znanstvenika čiji su rad i rezultati uvelike obilježili razvoj historiografije. Jedan od takvih nesumnjivo je Milan Šufflay, koji je tijekom svoje znanstvene karijere više bio prepoznat u inozemstvu nego u domovini, a čiji su znanstveni rad i rezultati i danas duboku utkani u hrvatsku i albansku humanistiku. Nažalost zbog političkih stavova i znanstvene čestitosti tijekom života Šufflay je bio nerijetko ignoriran i proskribiran, te naposljetku i likvidiran na vratima vlastitog doma 1931. godine. Koliki je bio njegov utjecaj i značaj jasno govori i činjenica da su nakon tog ubojstva poznati svjetski intelektualci poput velikog Alberta Einsteina i Heinrich Manna uputili pismo Međunarodnoj ligi za ljudska prava, tražeći osudu tog ubojstva i diktature u onodobnoj Kraljevini Jugoslaviji. A mi smo tijekom druge polovice 20. stoljeća gotovo u potpunosti zaboravili i zanemarili važnost ovog velikog hrvatskog znanstvenika. Stoga danas u Povijesnim kontroverzama razgovaramo o Milanu pl. Šufflayu, a naš sugovornik je dr. sc. Stipe Kljaić s Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu.

Epizoda je premijerno emitirana 14. travnja 2022. na HR3.

Brojni su hrvatski povjesničari naglašavali potrebu za sustavnim proučavanjem povijesne toponimije, a sve se češće spominje i potreba primjene novih metodologija u takvim istraživanjima. Hrvatska zaklada za znanost odnedavno podupire jedan takav projekt. Projekt „Povijesna topografija Zagrebačke županije (14.-16. stoljeće)“ posebno se usredotočuje na topografiju, toponimiju, kulturni krajolik i baštinski pejzaž promatranoga prostora. Projekt je to koji ne istražuje samo urbane prostore nego i dosad zanemarene najmanje prostorne cjeline poput dijelova vlastelinstava, sela i seoskih sučija. O tom projektu i onome što nam on može novoga reći o povijesti srednjovjekovne Zagrebačke županije razgovaramo s dr. sc. Hrvojem Kekezom i dr. sc. Branimirom Brglesom.

Epizoda je premijerno emitirana 7. travnja 2022. na HR3.

U našoj emisiji već smo početkom 2019. razgovarali o numizmatici i važnosti proučavanja novca i novčarskih sustava za razumijevanje povijesti i povijesnih procesa. Jednako tako, 2018. razgovarali smo i o hrvatskim nacionalnim simbolima i njihovoj važnosti za diseminaciju nacionalnih ideja i interpretaciju povijesti. Simboli koji se prikazuju na novcu iznimno su važni, pogotovo u predmodernim društvima, jer putem njih središnja vlast posreduje i prenosi ono što se smatra važnim, integrativnim i distinktivnim s obzirom na cjelokupnu zajednicu unutar koje se dotični novac distribuira. Početkom 2023. godine Republika Hrvatska prestat će koristiti svoju nacionalnu valutu i monetu – hrvatsku kunu. Uključit ćemo se u monetarnu uniju Europske unije te će sredstvo plaćanja u Hrvatskoj, kao i mnogim drugim europskim zemljama, postati euro. Simbole koje smo dosad viđali na hrvatskim novčanicama i kovanicama zamijenit će neki drugi simboli. No jedan simbol – karakterističan za hrvatski monetarni sustav – ostati će prisutan i nakon što službeno platežno sredstvo u RH postane euro. Naravno, riječ je o kuni, koja kao simbol novca u hrvatskom javnom prostoru nažalost (pre)često izaziva određene kontroverze. Stoga danas razgovaramo o kuni kao simbolu i novčanoj moneti u hrvatskoj povijesti, a naš sugovornik je dr. sc. Mario Jareb, znanstveni savjetnik s Hrvatskog instituta za povijest.

Epizoda je premijerno emitirana 31. ožujka 2022. na HR3.

Nakon Drugog svjetskog rata nova jugoslavenska komunistička vlast se brutalno razračunavala sa svojim ideološkim i političkim neistomišljenicima. Na meti represije našao se i jedan od istaknutijih hrvatskih političkih publicista toga vremena Milivoj Magdić. Kako je nekad uvjereni marksist i član Komunističke partije Jugoslavije postao jedan od najglasnijih kritičara komunizma i jugoslavenske državne zajednice koji je u izbjeglištvu započeo pisati knjigu „U vučjoj jami“ u kojoj je nastojao objasniti uzroke neuspjeha novije hrvatske politike pitanja su na koja ćemo odgovore tražiti u razgovoru s dr. sc. Stipom Kljaićem.

Epizoda je premijerno emitirana 24. ožujka 2022. na HR3.

Posljednje dvije godine globalna zbivanja obilježila je pandemija bolesti Covid-19. Dosadašnje iskustvo borbi protiv ove globalne pandemije pokazuje da su i dalje najučinkovitije sredstvo za njeno suzbijanje preventivne javno-zdravstvene mjere poput redovite osobne higijene i poštovanja općih javnozdravstvenih mjera propisanih i preporučenih od javno-zdravstvenih institucija i djelatnika. U tom smislu u Republici Hrvatskoj nezaobilazan je Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, koji je dobio ime po svjetski poznatom hrvatskom liječniku kojeg možemo smatrati rodonačelnikom suvremenog javnog zdravstva. Stoga danas u Povijesnim kontroverzama razgovaramo o dr. Andriji Štamparu i njegovom neupitnom doprinosu razvoju javnoga zdravstva, a naš sugovornik je prof. dr. sc. Željko Dugac iz Zavoda za povijest i filozofiju znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Epizoda je premijerno emitirana 17. ožujka 2022. na HR3.