Intelektualni i duhovni pokret koji je obilježio 17. i 18. stoljeće najčešće prepoznajemo pod nazivom prosvjetiteljstvo, čija je temeljna značajka bila povjerenje u znanost i mogućnost spoznaje svih prirodnih i društvenih pojava. Kao intelektualni i društveni fenomen zajedničkoga svjetonazorskog nazivnika za ukupnost filozofskih postavki, književnih tendencija i političkih ideja, prosvjetiteljstvo je nastavak humanističkih težnji renesanse i poput nje poziva se umnogome na klasičnu kulturu antičke Grčke i Rima. To je „zlatno doba humaniziranja“ u čijem je središtu čovjek sa svojim duhovnim i tjelesnim moćima, pri čemu se posebno isticala individualna odgovornost. I hrvatske povijesne zemlje, kao dio europskog civilizacijskog kruga, bile su izložene prosvjetiteljskim kulturnim i duhovnim stremljenjima što se odrazilo ponajviše u literarnim djelima nastalim u tom razdoblju. Između pisaca i mislioca toga razdoblja o kojima se dosta govori tijekom osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, u današnjoj epizodi Povijesnih kontroverzi izdvajamo jednoga o kojemu se zapravo vrlo malo govori u znanstvenom i javnom prostoru, a autor je prve znanstveno pisane povijesnice Zagrebačke biskupije. Riječ je, naravno, o zagrebačkom kanoniku, pravniku, apostolskom protonotaru i povjesničaru Baltazaru Adamu Krčeliću, a naša sugovornica je dr. sc. Teodora Shek Brnardić s Hrvatskog instituta za povijest. Epizoda je premijerno emitirana 3. ožujka 2022. na HR3.

Intelektualni i duhovni pokret koji je obilježio 17. i 18. stoljeće najčešće prepoznajemo pod nazivom prosvjetiteljstvo, čija je temeljna značajka bila povjerenje u znanost i mogućnost spoznaje svih prirodnih i društvenih pojava. Kao intelektualni i društveni fenomen zajedničkoga svjetonazorskog nazivnika za ukupnost filozofskih postavki, književnih tendencija i političkih ideja, prosvjetiteljstvo je nastavak humanističkih težnji renesanse i poput nje poziva se umnogome na klasičnu kulturu antičke Grčke i Rima. To je „zlatno doba humaniziranja“ u čijem je središtu čovjek sa svojim duhovnim i tjelesnim moćima, pri čemu se posebno isticala individualna odgovornost. I hrvatske povijesne zemlje, kao dio europskog civilizacijskog kruga, bile su izložene prosvjetiteljskim kulturnim i duhovnim stremljenjima što se odrazilo ponajviše u literarnim djelima nastalim u tom razdoblju. Između pisaca i mislioca toga razdoblja o kojima se dosta govori tijekom osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, u današnjoj epizodi Povijesnih kontroverzi izdvajamo jednoga o kojemu se zapravo vrlo malo govori u znanstvenom i javnom prostoru, a autor je prve znanstveno pisane povijesnice Zagrebačke biskupije. Riječ je, naravno, o zagrebačkom kanoniku, pravniku, apostolskom protonotaru i povjesničaru Baltazaru Adamu Krčeliću, a naša sugovornica je dr. sc. Teodora Shek Brnardić s Hrvatskog instituta za povijest. Epizoda je premijerno emitirana 24. veljače 2022. na HR3.

Dana 15. siječnja 1992. države Europske zajednice, preteče Europske Unije, priznale su Republiku Hrvatsku kao suverenu i neovisnu državu i upravo se taj dan u Hrvatskoj slavi kao Dan međunarodnog priznanja Hrvatske. No, i prije toga neke su države priznale neovisnost Hrvatske, a prva neovisna država bila je Island. Zašto je Island bio prvi, koliki je utjecaj na priznanje imala Sveta Stolica, a koliki Savezna Republika Njemačka? Put do međunarodnog priznanja bio je dug, složen i prepun problematičnih trenutaka, a kako je do priznanja došlo razgovaramo s dr. sc. Domagojem Kneževićem. Epizoda je premijerno emitirana 10. veljače 2022. na HR3.

Dana 15. siječnja 1992. države Europske zajednice, preteče Europske Unije, priznale su Republiku Hrvatsku kao suverenu i neovisnu državu i upravo se taj dan u Hrvatskoj slavi kao Dan međunarodnog priznanja Hrvatske. No, i prije toga neke su države priznale neovisnost Hrvatske, a prva neovisna država bila je Island. Zašto je Island bio prvi, koliki je utjecaj na priznanje imala Sveta Stolica, a koliki Savezna Republika Njemačka? Put do međunarodnog priznanja bio je dug, složen i prepun problematičnih trenutaka, a kako je do priznanja došlo razgovaramo s dr. sc. Domagojem Kneževićem. Epizoda je premijerno emitirana 3. veljače 2022. na HR3.

Povijest istočnih dijelova Republike Hrvatske, poglavito današnje zapadne i istočne Slavonije od polovice 16. stoljeća pa sve do kraja 17. stoljeća u uskoj je svezi s poviješću Osmanskoga Carstva. U desetljećima nakon bitke na Mohačkom polju dijelovi današnje Slavonije razmjerno su brzo potpali pod osmansku vlast. Bez obzira na višekratne pokušaje hrvatskog i ugarskog plemstva te habsburških vladara, ova područja ostala su u okviru Osmanskog Carstva sve do okončanja tzv. Velikog bečkog rata i mira u Srijemskim Karlovcima. Gotovo dva stoljeća osmanske uprave ostavila su traga na društveni, gospodarski i politički razvoj Slavonije, no unutar hrvatske historiografije to razdoblje nije najbolje istraženo, poglavito uslijed činjenice neistraženosti povijesnih izvora osmanske provenijencije iz tog razdoblja. Stoga, u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o osmanskim izvorima za povijest Slavonije, a naš sugovornik je dr. sc. Dino Mujadžević iz Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu. Epizoda je premijerno emitirana 27. siječnja 2022. na HR3.

2021., bila je godina brojnih obljetnica: od 350. obljetnice pogubljenja hrvatskih knezova Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana u Bečkom Novom Mjestu 1671., potom 150. obljetnice rođenja hrvatskog političara i velikana Stjepana Radića i 150. obljetnice Rakovičkog ustanka i pogibije Eugena Kvaternika 1871., te pola stoljeća Hrvatskog proljeća 1971, sve do 1991. tj. 30. obljetnice početka Domovinskog rata i zapravo godine koja je najvećim dijelom obilježila našu suvremenost i hrvatsku suverenost. Iako nam je svima poznato da su procesi odcjepljenja od SFRJ zapravo formalno počeli već 1990. što simbolično okrunjeno i prvim hrvatskim tzv. Božićnim ustavom, te da se formalno međunarodno priznanje suverene Republike Hrvatske zapravo dogodilo u siječnju 1992., ipak je 1991. godina svijesti hrvatskih građana simbol hrvatskog osamostaljenja poglavito zbog povijesne odluke Hrvatskog sabora o raskidu svih državno-pravnih sveza sa SFRJ, što je bio rezultat referendumske odluke hrvatskih građana provedene još u proljeće iste godine. Trideset godina poslije imamo svoju neovisnu državu, no pojedini procesi pokrenuti te 1991. godine još uvijek nisu u potpunosti dovršeni. Pitanja žrtava i nestalih, pitanja nedovršene tranzicije, pitanja međunarodnog pozicioniranja i pitanja pozicije hrvatskog naroda u susjednim državama, iako uglavnom jasno definirana i adresirana nisu još uvijek zadovoljavajuće riješena.Stoga ćemo danas u Povijesnim kontroverzama poslušati izvatke s okruglog stola održanog na Hrvatskom institutu za povijest povodom 30. obljetnice hrvatske suverenosti.Epizoda je premijerno emitirana 20. siječnja 2022. na HR3.

Većini slušatelja i hrvatskoj javnosti lik baruna Georga von Trappa poznat je iz američkog mjuzikla i filmskog hita „Moje pjesme, moji snovi“ snimljenog 1965. godine, u kojem je ekranizirana istinita priča o Mariji von Trapp i pjevačkoj grupi koja je u SAD-u djelovala pod nazivom Trapp Family Singers. No, malo je poznato da je barun von Trapp tijekom svoje mladosti i djelatne vojne karijere bio usko povezan s istočnom jadranskom obalom, te da je tijekom Prvoga svjetskoga rata zbog svojih ratnih uspjeha u podmorničarskom ratovanju na Jadranu bio nagrađen najvišim odličjima Austro-Ugarske Monarhije. Uloga i važnost pomorskog časnika von Trappa u vojnim uspjesima austro-ugarske mornarice neupitna je, no ta činjenica nije dostatno istražena, kao ni brojne druge teme koje se tiču hrvatskih prostora tijekom Prvoga svjetskog rata. Stoga danas u Povijesnim kontroverzama razgovaramo o Georgu von Trappu austrijskom pomorskom časniku i heroju Prvoga svjetskoga rata, a naš sugovornik je mag. pov. Boris Blažina iz Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.Ovo je produžena verzija razgovora o barunu Georgu von Trappu koja nije objavljena na HR3 zbog nedostatka medijskog prostora u programu HRT-a.

Većini slušatelja i hrvatskoj javnosti lik baruna Georga von Trappa poznat je iz američkog mjuzikla i filmskog hita „Moje pjesme, moji snovi“ snimljenog 1965. godine, u kojem je ekranizirana istinita priča o Mariji von Trapp i pjevačkoj grupi koja je u SAD-u djelovala pod nazivom Trapp Family Singers. No, malo je poznato da je barun von Trapp tijekom svoje mladosti i djelatne vojne karijere bio usko povezan s istočnom jadranskom obalom, te da je tijekom Prvoga svjetskoga rata zbog svojih ratnih uspjeha u podmorničarskom ratovanju na Jadranu bio nagrađen najvišim odličjima Austro-Ugarske Monarhije. Uloga i važnost pomorskog časnika von Trappa u vojnim uspjesima austro-ugarske mornarice neupitna je, no ta činjenica nije dostatno istražena, kao ni brojne druge teme koje se tiču hrvatskih prostora tijekom Prvoga svjetskog rata. Stoga danas u Povijesnim kontroverzama razgovaramo o Georgu von Trappu austrijskom pomorskom časniku i heroju Prvoga svjetskoga rata, a naš sugovornik je mag. pov. Boris Blažina iz Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.Epizoda je premijerno emitirana 13. siječnja 2022. na HR3.

Rani novi vijek hrvatske i srednjoeuropske povijesti obilježen je gotovo neprekidnim ratnim zbivanjima na graničnom prostoru tromeđe između Osmanskog Carstva, Ugarsko-Hrvatskog kraljevstva i Mletačke Republike. Nakon pada Bosanskog kraljevstva pod osmansku vlast, obrambeni sustav Jajačke, Srebreničke i Šabačke banovine ipak je uspješno branio glavninu hrvatskih povijesnih zemalja od osmanskog osvajanja sve do prve četvrti 16. stoljeća. Istočno od tog sustava počinjao je sustav obrane južnih ugarskih provincija, unutar kojeg je beogradska utvrda predstavljala ključnu stratešku točku obrane Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva. Ta ključna točka ugarsko-hrvatske obrane tijekom 15. stoljeća dva puta uspješno je obranjena od osmanskih nasrtaja, no 1521. obuhvatna kampanja Osmanskog Carstva rezultirala je padom prvo Šabca, a onda ubrzo i Beograda. Pad Beograda 1521. u osmanske ruke imao je dalekosežne posljedice ne samo za ugarski dio kraljevstva nego i za povijesne hrvatske zemlje jer ubrzo potom, nakon bitke na Mohaču, dolazi do rasapa Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva. Bez obzira na važnost ovoga događaja za hrvatsku prošlost, hrvatska se historiografija zapravo nikad nije detaljnije pozabavila izravnim i neizravnim posljedicama pada Beograda pod osmansku upravu. Stoga je krajem studenog 2021. na Hrvatskom katoličkom sveučilištu uz suorganizaciju Hrvatskog instituta za povijest organiziran znanstveni skup „Pad Beograda 1521. godine i njegove posljedice za hrvatski povijesni prostor“, a ovoj epizodi Povijesnih kontroverzi poslušat ćemo dijelove izlaganja i zaključaka s tog znanstvenog skupa.Epizoda je premijerno emitirana 30. prosinca 2021. na HR3.