Razdoblje Druga svjetskoga rata bilo je najteže razdoblje u povijesti franjevačkoga reda u Hercegovini. Pred kraj rata je partizansko zauzimanje Širokoga Brijega i drugih gradova rezultiralo brojnim ubojstvima hercegovačkih franjevaca. Jugoslavenska je historiografija i publicistika nakon 1945. hercegovačke franjevce označila monolitnom skupinom ustaških suradnika, a Viktor Novak je u svojem protukatoličkom pamfletu Magnum Crimen franjevački samostan u Širokom Brijegu proglasio ustaškom utvrdom iz koje su ponikli organizatori ustaških zločina u tom kraju. Jesu li takve optužbe imale pokrića, kakav je bio odnos hercegovačkih franjevaca prema ustaškom režimu, a kakav prema komunistima te koji su stvarni razlozi više desetaka ubojstava hercegovačkih franjevaca u Drugom svjetskom ratu i neposredno nakon njega pitanja su na koja odgovore tražimo u razgovoru s dr. sc. Hrvojem Mandićem.Epizoda je premijerno emitirana 28. veljače 2023. na HR3.

Na zasjedanju svojega kraljevskoga vijeća 1345., Ludovik I. Anžuvinac odlučio je obnoviti kraljevski autoritet na čitavom području Hrvatskoga Kraljevstva. Kralj se iduće, 1346. godine, upleo u sukob između zadarske komune i središnjih mletačkih vlasti. Ludovikov prvi pokušaj završio je neuspješno, porazom od Mletačke Republike pa je 1348. bio prisiljen potpisati primirje s Mlečanima. Uz te sukobe Dalmaciju je 1347. poharala i epidemija kuge. No ono što nije uspio prvi put uspjet će mu desetljeće kasnije nakon što 1356. ponovno zarati s Mlečanima. Taj je sukob završio potpisivanjem Zadarskoga mira 1358. godine. O tome što se događalo u Dalmaciji u tom desetljeću i koje su bile posljedice Ludovikova rata razgovaramo s dr. sc. Gordanom Ravančićem.Epizoda je premijerno emitirana 14. veljače 2023. na HR3.

Povijest je jedna od znanstvenih disciplina koja ima tu sreću (ili nesreću) da njezine pojedine sastavnice i teme kojima se bavi često pobuđuju interes u javnom prostoru. Ponekad, kao i u slučaju nogometa, javnost smatra da zna bolje i točnije interpretirati prošlu stvarnost od profesionalnih povjesničara. Zapravo, odnos između društva i povijesti je jedan interaktivan proces. Stoga se unutar historiografije otvorilo i jedno posve novo interdisciplinarno područje nazvano „javna povijest“ koje pokušava odgovoriti na pitanja kako ljudi percipiraju povijest, što ona znači za njih u sadašnjosti, kakve su razlike između kolektivnog pamćenja i historiografije, kako se povijest (zlo)upotrebljava u javnosti i javnom prostoru, te koja je uloga povijesti i povjesničara u širem društvenom kontekstu? Zato ćemo u današnjim Povijesnim kontroverzama pokušati dati odgovor na ta i neka druga pitanja iz područja odnosa javnosti i historiografije, a naš sugovornik je doc. dr. sc. Branimir Janković s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.Epizoda je premijerno emitirana 7. veljače 2023. na HR3.

Danas rijeka Una svojim tokom dijeli dva grada smještena na njezinim obalama. S lijeve obale nalazi se manje naselje, Hrvatska Dubica, dok je na desnoj obali smješteno veće i značajnije naselje, službeno zvano Kozarska Dubica, tj. nekadašnja Bosanska Dubica. Na taj način današnji urbanistički izgled toga prostora u određenoj mjeri zrcali višestoljetni izgled. Naime, već su u srednjovjekovno doba postojale dvije Dubice – jedna na desnoj, a druga na lijevoj obali rijeke Une, što je posvjedočeno u sačuvanim pisanim vrelima. Ipak, sve do uzmaka Osmanlija s prostora između rijeka Kupe i Une krajem 17. stoljeća te su dvije Dubice činile jednu funkcionalnu cjelinu, dok je u narednom razdoblju rijeka Una postala granica Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva čime je razbijeno funkcionalno jedinstvo dviju Dubica. Situacija je u tome smislu i danas takva jer je rijeka Una na tome dijelu svojim tokom granica između dviju država, Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Današnji posjetitelj ili stanovnik Hrvatske i nasuprotne Bosanske Dubice teško će na terenu uočiti i raspoznati materijalne ostatke bogate srednjovjekovne prošlosti tih naselja. Riječ je o dinamičnoj i sadržajnoj prošlosti naselja uz koji su vezani kako pripadnici vladarske dinastije ugarskih Arpadovića tako i viteški redovi templara i ivanovaca, ali i razni drugi pojedinci i skupine, primjerice stanovnici tamošnje urbane aglomeracije te plemići i poluslobodnjaci s prostora Dubičke županije. S druge pak strane, na srednjovjekovnu prošlost Dubice veliki pečat ostavili su pavlini, tj. redovnici Reda svetoga Pavla Prvoga Pustinjaka, koji su u neposrednoj blizini grada imali svoj samostan i brojne posjede tijekom perioda dužem od dvije stotine godine. No, bilo je to srednjovjekovno urbano naselje na prostoru kojega je postojao niz sakralnih objekata, ali i kuće građana i velikaša...O srednjovjekovnoj Dubici, njezinoj bogatoj povijesti, ali i o onomu što je od njega danas ostalo razgovaramo s dr. sc. Hrvojem Kekezom i dr. sc. Krešmirom Reganom, autorima knjige Srednjovjekovna Dubica: orisi grada na obalama rijeke Une.Epizoda je premijerno emitirana 31. siječnja 2023. na HR3.

Stalno naseljenje i život Židova na području Hrvatske može se pratiti već od 16. stoljeća, a drugi val naseljavanja židovskog stanovništva moguće je identificirati krajem 18. stoljeća. Život tih židovskih zajednica u dominantno kršćanskom okruženju nije uvijek bio jednostavan – imao je svoje uspone i padove, no doprinos Židova trgovačkom, industrijskom i intelektualnom razvoju hrvatskih povijesnih zemalja nedvojben je poglavito u drugoj polovici 19. stoljeća, o čemu je već bilo riječi u ranijim epizodama Povijesnih kontroverzi. Hrvatska židovska zajednica doživjela je svoj gospodarski i demografski vrhunac između dvaju svjetskih ratova. No, s uspostavom Nezavisne Države Hrvatske u travnju 1941. godine započinje progon Židova i židovske zajednice. Uz rasne zakone donesen je i niz odredbi koje su predstavljale zakonsku osnovu za oduzimanje židovske imovine, nakon čega su uslijedili sustavni progoni i deportacije. Neposredno poraće bilo je teško za preživjele pripadnike židovske zajednice, koji su se morali suočiti s povratkom u svoje predratne domove i činjenicom da je većina članova njihovih obitelji ubijena. Što se tiče nekretnina, i privatnih i općinskih, one su stavljene pod privremenu državnu upravu, a pravi vlasnici su u određenim slučajevima mogli postati privremenim upraviteljima dijela takve imovine. Te okolnosti, kao i njihova financijska situacija (oduzimanje imovine 1941, ali ne i povrat nakon 1944/1945) rezultirale su odlaskom oko dvije trećine preživjelih Židova između 1944. i 1952. Pitanje povrata njihove imovine do danas je velikim dijelom ostalo neriješeno te danas u Povijesnim kontroverzama razgovaramo o restituciji židovske imovine u Hrvatskoj, a naša sugovornica je prof. dr. sc. Naida Michal Brandl s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.Epizoda je premijerno emitirana 24. siječnja 2023. na HR3.

Povijest čovječanstva počinje sa ženom. Znanost smatra da je žena izvorni ili prvi spol, ona je nosila prvi ljudski kromosom, a njena je evolucijska prilagodba osigurala opstanak i uspjeh vrste. Njena majčinska briga stvorila je u ljudskom mozgu poticaj za razvoj komunikacije i društvene organizacije. Od samog početka uloga prvih žena bila je veća, a njihov doprinos ljudskoj evoluciji važniji nego što je ikada prihvaćeno. Znamo da se položaj žena u povijesti drastično mijenjao. Što je žena, tj. majka, značila u obitelj? Kakvu su ulogu imale žene u društvu? Kakva su bila njihova prava te kakav im je bio svakodnevni život? Koje su sličnosti, a koje različitosti u odnosu na današnje poimanje žene? Na ta i slična pitanja pokušali su dati odgovor znanstvenice i znanstvenici okupljeni na znanstvenom kolokviju „Isti rod, različite sudbine. Ženski identiteti od srednjeg vijeka do 20. stoljeća“ kojeg je 25. studenog 2022. u Gradskoj knjižnici Slavonski Brod organizirala Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Branje Hrvatskog instituta za povijest. Stoga ćemo u sljedeće dvije epizode Povijesnih kontroverzi poslušati dijelove nekih od održanih predavanja na tom znanstvenom skupu. Epizoda je premijerno emitirana 10. siječnja 2023. na HR3.

Povijest čovječanstva počinje sa ženom. Znanost smatra da je žena izvorni ili prvi spol, ona je nosila prvi ljudski kromosom, a njena je evolucijska prilagodba osigurala opstanak i uspjeh vrste. Njena majčinska briga stvorila je u ljudskom mozgu poticaj za razvoj komunikacije i društvene organizacije. Od samog početka uloga prvih žena bila je veća, a njihov doprinos ljudskoj evoluciji važniji nego što je ikada prihvaćeno. Znamo da se položaj žena u povijesti drastično mijenjao. Što je žena, tj. majka, značila u obitelj? Kakvu su ulogu imale žene u društvu? Kakva su bila njihova prava te kakav im je bio svakodnevni život? Koje su sličnosti, a koje različitosti u odnosu na današnje poimanje žene? Na ta i slična pitanja pokušali su dati odgovor znanstvenice i znanstvenici okupljeni na znanstvenom kolokviju „Isti rod, različite sudbine. Ženski identiteti od srednjeg vijeka do 20. stoljeća“ kojeg je 25. studenog 2022. u Gradskoj knjižnici Slavonski Brod organizirala Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Branje Hrvatskog instituta za povijest. Stoga ćemo u sljedeće dvije epizode Povijesnih kontroverzi poslušati dijelove nekih od održanih predavanja na tom znanstvenom skupu. Epizoda je premijerno emitirana 3. siječnja 2023. na HR3.

Uprava državne sigurnosti (tj. Uprava državne bezbednosti ili Uprava državne varnosti ), skraćeno UDBA ili UDB, bila je tajna policija za vrijeme druge Jugoslavije, a nastala je 1946. godine preustrojem Odjeljenja za zaštitu naroda (OZNe) u vojnu Kontraobavještajnu službu KOS i civilnu UDBA-u. Od 1967. godine službeno je korišten termin Služba državne sigurnosti (SDS, ili srpski "Služba državne bezbednosti", SDB). Pomoću brojnih doušnika služila je i kao sredstvo zastrašivanja i terora protiv disidenata te kritičara režima. UDBA je bila ustrojena na razini federalnih jedinica, te su novonastale države na području bivše SFRJ nastavile koristiti i te državne strukture na svojem području. Tijekom svog djelovanja do raspada SFRJ agenti i djelatnici UDBE procesuirali su i nadzirali velik broj pojedinaca, a rezultat njihova rada nerijetko su bili tzv. montirani procesi protiv pojedinaca i skupina. Jedan takav slučaj kodnog naziva Paromlin nedavno je historiografski obrađen i objavljen u monografskom izdanju pod kontroverznim naslovom “Kako je operirala UDBA? Operacija Paromlin i sudbina Vinka Markovića”. Stoga danas u Povijesnim kontroverzama razgovaramo o načinima kako je operirala Uprava države sigurnosti, a naš sugovornik je autor spomenute monografije dr. sc. Josip Mihaljević.Epizoda je premijerno emitirana 20. prosinca 2022. na HR3.

Što iz historiografske perspektive predstavlja javno bilježništvo? Kad se javlja hrvatskoglagoljski notarijat, tko su bili hrvatski notari koji su pisali glagoljicom i što nam izvori nastali njihovim radom mogu reći o našoj prošlosti neka su od pitanja na koja ćemo odgovore tražiti u razgovoru s dr. sc. Ivanom Boticom.Epizoda je premijerno emitirana 13. prosinca 2022. na HR3.

Malo slavonsko selo Gorjani smješteno na području Đakovštine kraj je bogate prošlosti, iako bi iz njegova današnja izgleda putnik-namjernik teško mogao tako nešto zaključiti. U tom selu nedaleko od Đakova nalaze se ostatci srednjovjekovne Gore, gradskog naselja koje je svoj najveći uspon doživjelo pod vlašću obitelji Gorjanski potkraj 14. i tijekom 15. stoljeća te za vladavine Lovre Iločkoga početkom 16. stoljeća, a stradalo je u borbama s Osmanlijama godine 1537. Danas se na području Gorjana u arheološkim tragovima nalaze ruševine toga srednjovjekovnog naselja, a gorjanski kraj obiluje i drugim arheološkim dokazima naseljavanja ovog prostora od srednjovjekovlja do suvremenosti. S ciljem da se zaboravljena prošlost nekoć važnog naselja Gorjani ponovo razmotri u širem povijesnom, arheološkom, demografskom, društvenom i kulturološkom kontekstu Općina Gorjani zajedno s brojnim znanstvenim i baštinskim ustanovama organizirala je od 19. do 21. listopada 2022. znanstveno stručni skup „Gorjani – mjesto, ljudi, identitet, baština“, a u današnjim Povijesnim kontroverzama poslušat ćemo dijelove nekih izlaganja, kao i izvatke iz pisanih sažetaka radova predstavljenih na skupu.Ovo je dulja inačica epizode o Gorjanima, nikad emitirana u radijskom eteru zbog vremenskog ograničenja radijskog termina.