Austro-ugarski general hrvatskoga podrijetla Maksimilijan Čičerić u hrvatskoj javnosti zapravo je gotovo nepoznat. No, da se radilo o izvanrednom vojnom stručnjaku govore činjenice da je bio profesor na Ratnoj školi u Beču, te austro-ugarski vojni izaslanik u Mandžuriji tijekom rusko-japanskog rata 1905. godine. O njegovom životu i djelovanju svjedoče i njegovi dnevnički zapisi koje je 2011. godine objavio Hrvatski državni arhiv. Ipak, u hrvatskoj historiografiji i javnom prostoru razmjerno se malo pisalo i raspravljalo o ovom časniku čije je djelovanje obilježilo jedan dio hrvatske povijesti. Na Sveučilištu u Zagrebu nedavno je obranjena doktorska disertacija kojoj je u središtu pozornosti upravo Maksimilijan Čičerić, te stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo s autorom te disertacije dr. sc. Filipom Katanićem.Ova verzija razgovora o generalu Maksimilijanu Čičeriću nije ranije objavljena na Hrvatskom radiju zbog vremenskog ograničenja termina emitiranja.

Austro-ugarski general hrvatskoga podrijetla Maksimilijan Čičerić u hrvatskoj javnosti zapravo je gotovo nepoznat. No, da se radilo o izvanrednom vojnom stručnjaku govore činjenice da je bio profesor na Ratnoj školi u Beču, te austro-ugarski vojni izaslanik u Mandžuriji tijekom rusko-japanskog rata 1905. godine. O njegovom životu i djelovanju svjedoče i njegovi dnevnički zapisi koje je 2011. godine objavio Hrvatski državni arhiv. Ipak, u hrvatskoj historiografiji i javnom prostoru razmjerno se malo pisalo i raspravljalo o ovom časniku čije je djelovanje obilježilo jedan dio hrvatske povijesti. Na Sveučilištu u Zagrebu nedavno je obranjena doktorska disertacija kojoj je u središtu pozornosti upravo Maksimilijan Čičerić, te stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo s autorom te disertacije dr. sc. Filipom Katanićem.Epizoda je premijerno emitirana 18. studenog 2025. na HR3.

Velikom dijelu zagrebačke i hrvatske javnosti ime Emila Laszowskog poznato je, jer je Laszowski bio poznati hrvatski povjesničar i arhivist, te kulturni i javni djelatnik čija djela i rezultati još i danas predstavljaju pionirske poduhvate u različitim humanističkim disciplinama. Široj javnosti zasigurno je najpoznatiji kao dugogodišnji ravnatelj Zemaljskog arhiva (danas Hrvatski državni arhiv) koji je tijekom radnoga vijeka znatno unaprijedio hrvatsku arhivistiku. Jednako tako, mnogima je znan kao obnovitelj i danas aktivne udruge Braća Hrvatskoga Zmaja. Na njegov poticaj osnovani su 1907. godine Muzej grada Zagreba zajedno s Arhivom grada Zagreba i zagrebačka Gradska knjižnica kojima je bio ravnatelj (do 1925.). Njegovo djelovanje tijekom Drugoga svjetskoga rata ponekad izaziva određene kontroverze. No, uza sve navedeno još je mnogo toga ostalo nepoznato o životu i djelima Emila Laszowskog, što nam otkrivaju njegovi razmjerno nedavno objavljeni dnevnički zapisi. Stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o manje poznatim detaljima iz života Emila Laszowskog, a naš sugovornik je arhivski savjetnik dr. sc. Mario Stipančević iz Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu.Epizoda je premijerno emitirana 4. studenoga 2025. na HR3.

Povijest žena je povijesna disciplina kojom se proučava kako su žene, kao pojedinke i grupe, utjecale na povijesne procese i kako su te procese doživljavale, naglašavajući njihov položaj, ulogu i iskustva koja su u tradicionalnoj povijesti često zanemarena. Bavi se položajem žena u različitim povijesnim razdobljima i društvima, uključujući njihovu uključenost u rad, obitelj, politiku, kulturu i svakodnevni život, pružajući širi i sveobuhvatniji pogled na prošlost. Upravo o ovim pitanjima u okvirima hrvatske historiografije razgovaralo se okruglom stolu „Žene i povijesne mijene – izazovi povijesti žena u prošlosti i sadašnjosti“ organiziranom 13. svibnja 2025. u sklopu festivala povijesti Kliofest. U raspravi okrugloga stola sudjelovale su znanstvenice uključene u rad znanstveno-istraživačkog projekta „Žene i mijene: žene kao subjekti povijesnih mijena u Hrvatskoj“, dr. sc. Ida Ograjšek Gorenjak, dr. sc. Marijana Kardum, dr. sc. Zrinka Nikolić Jakus, dr. sc. Maria Pakucs te dr. sc. Jelena Marohnić. U današnjim Povijesnim kontroverzama poslušat ćemo dijelove razgovora i diskusije s ovog okruglog stola.Epizoda je premijerno emitirana 14. listopada 2025. na HR3.

Globalizacija i globalna povijest u pravilu se vezuju za moderni i suvremeni svijet. Međutim, svijet je bio povezan i u antičko vrijeme. Svijet antičke Grčke bio je dobro upoznat s onime što se je događalo na prostorima Perzijskog Carstva, a Aleksandar Makedonski svojim je osvajanjima politički ujedinio široke prostore od egipatskih granica sve do daleke Indije. Spoznaje o svijetu i gospodarske veze antičkog Rima prelazile su daleko van njihovih političkih granica i izvan sredozemnog svijeta. Jednako tako, danas smo svjesni da pojedini procesi, koji su svoje uzroke imali u prirodnim pojavama ili političkim okolnostima na jednom kraju svijeta, mogli su imati drastične posljedice u krajevima tisućama kilometara i desetljećima udaljenim od mjesta njihova uzroka – sjetimo se samo globalnih društvenih, političkih i gospodarskih promjena uzrokovanih tzv. velikim seobama naroda još od vremena seobe indoeuropljana sve do srednjovjekovnih seoba na europskom kontinentu. Imajući na umu ove činjenice, postavlja se pitanje kada uopće dolazi do globalizacije i možemo li cijeli planet promatrati kao jedinstven prostor međusobno uzročno-posljedično povezanih povijesnih procesa. U tom pogledu unutar suvremene povijesne znanosti često se govori o tzv. globalnoj povijesti koja se razlikuje od pojma svjetske povijesti, a u tom kontekstu možemo razgovarati i o globalnim poveznicama unutar pojedinih vremenskih razdobalja, od kojih u posljednje vrijeme pozornost brojnih povjesničara i arheologa okupira globalna antika. Stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o globalnoj antici, a naš sugovornik je arheolog i povjesničar dr. sc. Goran Đurđević.Ova inačica razgovora o globalnoj antici, zbog vremenskog ograničenja termina emitiranja, ranije objavljena.

Globalizacija i globalna povijest u pravilu se vezuju za moderni i suvremeni svijet. Međutim, svijet je bio povezan i u antičko vrijeme. Svijet antičke Grčke bio je dobro upoznat s onime što se je događalo na prostorima Perzijskog Carstva, a Aleksandar Makedonski svojim je osvajanjima politički ujedinio široke prostore od egipatskih granica sve do daleke Indije. Spoznaje o svijetu i gospodarske veze antičkog Rima prelazile su daleko van njihovih političkih granica i izvan sredozemnog svijeta. Jednako tako, danas smo svjesni da pojedini procesi, koji su svoje uzroke imali u prirodnim pojavama ili političkim okolnostima na jednom kraju svijeta, mogli su imati drastične posljedice u krajevima tisućama kilometara i desetljećima udaljenim od mjesta njihova uzroka – sjetimo se samo globalnih društvenih, političkih i gospodarskih promjena uzrokovanih tzv. velikim seobama naroda još od vremena seobe indoeuropljana sve do srednjovjekovnih seoba na europskom kontinentu. Imajući na umu ove činjenice, postavlja se pitanje kada uopće dolazi do globalizacije i možemo li cijeli planet promatrati kao jedinstven prostor međusobno uzročno-posljedično povezanih povijesnih procesa. U tom pogledu unutar suvremene povijesne znanosti često se govori o tzv. globalnoj povijesti koja se razlikuje od pojma svjetske povijesti, a u tom kontekstu možemo razgovarati i o globalnim poveznicama unutar pojedinih vremenskih razdobalja, od kojih u posljednje vrijeme pozornost brojnih povjesničara i arheologa okupira globalna antika. Stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o globalnoj antici, a naš sugovornik je arheolog i povjesničar dr. sc. Goran Đurđeveić.Epizoda je premijerno emitirana 7. listopada 2025. na HR3.

Viktor Kovačić, često nazivan ocem moderne hrvatske arhitekture rođen je 28. srpnja 1874. godine, a umro je u Zagrebu 21. listopada 1924. Kovačić je bio student čuvenoga profesora Otta Wagnera, jedan je od osnivača Kluba hrvatskih arhitekata, osvajač prvih plasmana na nekim od najvažnijih natječaja u Zagrebu u prva dva desetljeća dvadesetoga stoljeća i prvi profesor Arhitektonskih kompozicija na Tehničkoj visokoj školi Zagreb. Njegova djela, poput Crkve sv. Blaža ili palače Burze i danas su simboli zagrebačke arhitekture. Kovačić je bio poznat po svojim suptilnim i čistim formama te protofunkcionalističkim načelima, a svojim je tada kontroverznim tezama i istupima u javnosti uzdrmao arhitektonsku scenu svoga doba. Dok su ga jedni hvalili do razine mitskog statusa, drugi su ga kudili do razine otvorenoga blaćenja. O životu i djelu, kao i o utjecaju i percepciji najvažnijeg hrvatskog arhitekta prve polovice 20. stoljeća razgovaramo s prof. dr. sc. Zlatkom Jurićem.Epizoda je premijerno emitirana 24. lipnja 2025. na HR3.

Drugi svjetski rat prouzročio je mnoge tragične događaje koji će značajno obilježiti i grad Varaždin i utjecati na život Varaždinaca. Ustaški režim u NDH je provodio svoju totalitarnu politiku u kojoj su stradavali varaždinski Židovi, Srbi i Hrvati-politički neistomišljenici. Premda je kraj rata u Varaždinu donio mir, represija nije prestala jer je jedan režim zamijenio drugi. Mnogi su bez suđenja stradali ili ostali bez imovine i građanskih prava u montiranim procesima, a novi sustav rigidno je provodio zamisli Komunističke partije Jugoslavije koja je pokušala stvoriti novo društvo po uzoru na Sovjetski savez. O povijesti baroknog grada u najdramatičnijim događajima 20. stoljeća razgovaramo s dr. sc. Vladimirom Huzjanom.Epizoda je premijerno emitirana 17. lipnja 2025. na HR3.

U suvremenom hrvatskom javnom prostoru, ali i udžbeničkoj literaturi, često se provlači predodžba o tome kako su Mađari tijekom postojanja zajedničke države od 1102. godine sve do 1918. vršili svojevrsnu mađarizaciju Hrvata, te sprečavali nesmetan povijesni razvoj hrvatskoga narodnoga bića. No, već sama činjenica da je zajednički državni sklop Hrvata i Mađara trajao više od 800 godina dovodi takvu predodžbu u pitanje, jer da je uistinu sve bilo tako grozno ta zajednica vjerojatno ne bi „poživjela“ čitavih 8 stoljeća. Ipak kao posebno „grozno“ razdoblje tog suživota izdvaja se vrijeme banovanja grofa Dragutina Khuena-Hedervarya. Slično tome, nerijetko se mogu čuti glasovi mađarskog (i hrvatskog) svojatanja velikaškog roda Zrinski, čijeg znamenitog bana mi Hrvati nazivamo Nikola Šubić Zrinski, a naši susjedi Miklos Zriny. Zapravo, možemo se upitati kako i zašto je ta državna zajednica preživjela sva ta stoljeća od razvijenoga srednjega vijeka sve do kraja Prvoga svjetskoga rata. Razlog tomu svakako su bile upravljačke strukture te zajednice i društvene elite koje su upravljale svim političkim, gospodarskim i kulturnim procesima. O tome nam jasno govore i činjenice vezane uz nama dobro poznatu Zrinsko-Frankopansku urotu iz 1671. godine, jer osim hrvatskih velikaša u toj zavjeri aktivno su sudjelovali i istaknuti ugarski magnati iz roda Nadazsdya, Wessellenya i Rakoczija. Upravo su te elite tema bilateralnog znanstvenog projekta „Crkvena i svjetovna elita između 15. i 19. stoljeća“ koji se zajednički provodi u okviru suradnje Instituta za povijest Istraživačkog centra za humanističke znanosti u Budimpešti i Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu. U sklopu tog projekta je krajem svibnja 2025. u Budimpešti organiziran međunarodni znanstveni skup pod naslovom „Ugarsko-hrvatska crkvena i svjetovna elita u kraljevskom vijeću i na ugarskim saborima (1102. – 1918.)“. Na tom skupu brojni su hrvatski i mađarski istraživači predstavili rezultate svojih istraživanja koja pokazuju visok stupanj ugarsko-hrvatske suradnje tijekom dugih stoljeća zajedničke države – personalne unije kompozitnog Kraljevstva zemalja krune Sv. Stjepana. Stoga ćemo u današnjim Povijesnim kontroverzama poslušati izvatke iz jednog dijela održanih izlaganja i izjave nekih od sudionika skupa.Epizoda je premijerno emitirana 10. lipnja 2025. na HR3.

Kada danas razgovaramo o pojmovima države i državnosti u vidu imamo suvremene definicije tih pojmova, pri čemu država predstavlja političku zajednicu ljudi organiziranu na nekom teritoriju pod suverenom vlašću, to jest, suveren i neovisan entitet sposoban ulaziti u odnose s drugim takvim entitetima, a koji ima međunarodnu pravnu osobnost; te posjeduje aparat sile koji jamči sigurnost političke zajednice i svih njezinih članova. U tom pogledu bitni elementi države jesu: stalno stanovništvo (državljani), određen teritorij i suverena vlast. U tom kontekstu pojam državnosti mogao bi se definirati kao suverenitet, samostalnost i organizacija vlasti koji čine državu. U suvremenim zapadnim demokracijama nosioci te državnosti i/ili suvereniteta jesu nacionalne zajednice tj. narod, a danas vrlo često smatramo da ti pojmovi imaju stalno i istovjetno značenje i sadržaj „od kako je svijeta i vijeka“. No, je li tomu tako i zapravo što je to država u srednjemu vijeku pitanje je kojim se već dugi niz godina bavi ne samo historiografija, nego i druge srodne humanističke i društvene discipline jer razumijevanje načina i razloga vlastitog društvenog organiziranja predstavlja određenu kohezivnu sponu suvremenih država. Upravo iz tog razloga, ali i u svezi s ovogodišnjom 1100. obljetnicom obilježavanja Hrvatskoga kraljevstva, na ovogodišnjem festivalu povijesti Kliofest organiziran je okrugli stol pod naslovom „Hrvatska državnost u srednjem vijeku – između historije i mita“. U zanimljivom razgovoru o modalitetima državnosti i suvereniteta na hrvatskom povijesnom prostoru sudjelovali su dr. sc. Trpimir Vedriš, dr. sc. Zdenka Janeković Römer, dr. sc. Ivan Majnarić i dr. sc. Luka Špoljarić. Stoga ćemo današnjim Povijesnim kontroverzama poslušati dijelove te zanimljive i pomalo kontroverzne rasprave.Epizoda je premijerno emitirana 3. lipnja 2025. na HR3.