FIRE podcast za siromašne

Možda nije glamurozno, ali prvi korak uvođenja reda u osobne financije je praćenje troškova. Svi manje-više znaju koliko mogu očekivati što se tiče prihoda, ali rijetki znaju (i planiraju) svoje rashode.U ovoj epizodi smo pričali zašto je još važno pratiti troškove, kako to raditi u praksi s minimalno uloženog truda te kako Hrvati zaista troše. Još bitnije, pričali smo o tome što napraviti s tom informacijom da bismo poboljšali osobni novčani tok.Podijeli s nama u komentarima pratiš li ti svoje troškove i na koji način. 👇--Ova epizoda je nastala u suradnji s kompanijom Telemach. Više o aktualnoj ponudi Telemacha saznajte ovdje: https://bit.ly/4tsj76o

Nakon uspješnog izdanja obveznica nekoliko kompanija u Hrvatskoj, u ovoj epizodi imali smo (zapravo samo Tetka jer je Škrti otišao na odmor) priliku ugostiti Ljiljanu Sović Brkičić iz kompanije Betula projekt d.o.o. koja planira prikupiti sredstva za financiranje istraživačkog projekta u farmaceutskoj branši.Osim suštine projekta, pričale smo i o samoj obveznici, njenom prinosu te pripadajućim rizicima. Ukratko, radi se o trogodišnjoj obveznici s kuponom (prinosom) 8.0% i minimalnim ulogom od 1000 eura. Drugim riječima, za svakih 1000 eura uloženih, dobijete 80 eura godišnje (sljedeće tri godine) te povrat ukupno uloženog iznosa po isteku tri godine. Nedostatak je naravno kreditni rizik - ako Betula unutar te tri godine bankrotira, možete ostati bez dijela ili cijelog svog ulaganja. Zato se (kao i inače) preporučuje diverzifikacija: nikad nemojte nijednu pojedinačnu investiciju (pa tako ni ovu) imati u više od maksimalno 10% svog ukupnog investicijskog portfelja. Link na obveznicu: https://betulaprojekt.com/obveznice/--Ovaj video je snimljen isključivo u edukativne i informativne svrhe te ne predstavlja investicijski savjet niti poziv na kupnju ili prodaju proizvoda i usluga koji se eventualno u njemu spominju.

U još jednom mjesečnom pregledu "by Tetka & Škrti" pogledajte:- Najzanimljivije brojke travnja 2026: inflacija, cijene goriva, rast BDP-a- Povratak tržišta u "zeleno" i obaranje novih rekorda- Usporedbu rasta plaća u RH i EU- Propasti državnog priuštivog najma---Ovaj video je snimljen isključivo u edukativne i informativne svrhe te ne predstavlja investicijski savjet niti poziv na kupnju ili prodaju proizvoda i usluga koji se eventualno u njemu spominju.

Hrvatsko tržište kapitala nakon dugo vremena pokazuje znakove "života". Proteklih godina vidjeli smo opetovana izdanja državnih obveznica i trezorskih zapisa, izlaske novih kompanija na burzu (IPO) i izdavanja korporativnih obveznica.Qelo je jedna od kompanija koja je, nakon prošlogodišnjeg izdavanja obveznice, ove godine odlučila prikupiti dodatan kapital kroz izdavanje udjela u kompaniji.Radi se o kompaniji koja gradi mrežu punionica električnih vozila koja već danas opslužuje 1/3 tržišta u Hrvatskoj, uz jasan plan širenja i definiranu exit strategiju.U ovoj epizodi smo se osvrnuli na njihovo poslovanje, uvjete nadolazećeg izdavanja udjela, kao i rizike takvog načina ulaganja.Više detalja možete pronaći na stranicama FIMA-e koja je partner u tom projektu: https://www.fima.com/ponuda-qelo-udjeli/---Ovaj video je snimljen isključivo u edukativne i informativne svrhe te ne predstavlja investicijski savjet niti poziv na kupnju ili prodaju proizvoda i usluga koji se eventualno u njemu spominju.

Ponekad treba stati na loptu i preispitati bazne navike, odnosno one koje uzimamo zdravo za gotovo. U svijetu financija je jedna od njih - način plaćanja. Naoko nebitan odabir čime plaćamo (jer cijena je, barem na papiru, uvijek ista) ipak može značajno utjecati na naše financije.U ovoj epizodi podcasta smo se osvrnuli na usporedbu različitih načina plaćanja, a pogotovo 3 osnovne vrste kartica: debitne, kreditne i prepaid.Otkrili smo i kako Hrvati najčešće plaćaju te što nas dvoje osobno koristimo da "izvučemo" još koji euro na ovoj svakodnevnoj aktivnosti.---Ovaj video je snimljen isključivo u edukativne i informativne svrhe te ne predstavlja investicijski savjet niti poziv na kupnju ili prodaju proizvoda i usluga koji se eventualno u njemu spominju.

Nakon što smo u prvom dijelu objasnili tko mora, a tko ne platiti porez na nekretnine u Hrvatskoj, u drugom dijelu smo se dotaknuli sljedećih tema:- Kako taj porez izgleda u drugim državama- Je li porez u Hrvatskoj blaži ili stroži u usporedbi- Kako izgleda izračun poreza na nekretnine- Koji su argumenti za, a koji protiv uvođenja ovog poreza- Što lokalna zajednica može financirati ovim porezom---Ovaj video je snimljen isključivo u edukativne i informativne svrhe te ne predstavlja investicijski savjet niti poziv na kupnju ili prodaju proizvoda i usluga koji se eventualno u njemu spominju.

Prva rješenja o porezu na nekretnine u 2025. su već stigla na kućne adrese. U novoj epizodi podcasta možeš saznati:- Što je uopće porez na nekretnine?- Tko ga treba platiti?- Što je razlog njegovom uvođenju?U idućoj epizodi ćemo se osvrnuti na razlike među porezima na nekretnine u različitim državama, napraviti izračun poreza u različitim scenarijima te spomenuti neke argumente protiv njegovog uvođenja.---Ovaj video je snimljen isključivo u edukativne i informativne svrhe te ne predstavlja investicijski savjet niti poziv na kupnju ili prodaju proizvoda i usluga koji se eventualno u njemu spominju.

Nastavljamo s našim mjesečnim pregledima, a u ovoj epizodi pogledajte/poslušajte o sljedećim temama:- Najzanimljivije brojke: inflacija, cijena stambenog kredita, prosječna plaća- Rast cijena nafte i goriva- Prinosi nama najbitnijih dioničkih tržišta, Bitcoina i zlata- Koliko Hrvati mogu izdržati bez plaće- Tko sve mora platiti porez na nekretnine- Rast kreditnog rejtinga RH i što to znači za državu, a što za građaneSlobodno predložite vlastite teme i ostavite svoja pitanja u komentarima!---Ovaj video je snimljen isključivo u edukativne i informativne svrhe te ne predstavlja investicijski savjet niti poziv na kupnju ili prodaju proizvoda i usluga koji se eventualno u njemu spominju.

Nakon vrlo uspješnih izdanja kompanija Koykan i Qelo, tržište korporativnih obveznica u Hrvatskoj se polako (ali sigurno) budi. Kompanije su prepoznale da je ovo način kako doći do kapitala brzo i fleksibilno, a mali ulagači (nakon iskustva s državnim obveznicama) su se "okuražili" da investiraju i s nešto višim rizikom i uz više očekivane prinose.U ovoj epizodi podcasta smo ugostili suosnivača Gorana Rešića s kojim smo prošli pozadinu kompanije, razloge izdavanja obveznice, njene uvjete te rizike takvog ulaganja.Detalje o njihovoj obveznici možete pronaći ovdje: https://pgfpharma.com/obveznice/Ukratko, radi se o 2-godišnjoj obveznici s kuponom (prinosom) 6.5% i minimalnim ulogom od 1000 eura. Drugim riječima, za svakih 1000 eura uloženih, dobijete 65 eura nakon 1. godine te 65 eura nakon druge godine. Nedostatak je naravno koncentracija rizika - ako PGF Pharma unutar te dvije godine bankrotira, možete ostati bez dijela ili cijelog svog ulaganja.Zato se (kao i inače) preporučuje diverzifikacija: nikad nemojte nijednu pojedinačnu investiciju (pa tako ni ovu) imati u više od maksimalno 10% svog ukupnog investicijskog portfelja. PGF Pharma je hrvatska kompanija koja povezuje farmaceutsku industriju u Aziji i EU kroz olakšavanje proboja na EU tržište, usklađivanja regulative, provjere kvalitete i slično. U ranoj su fazi rasta i razvoja, ali unatoč tome posluju profitabilno te kroz izdavanje obveznice traže dodatan kapital za daljnje širenje.---Ovaj video je snimljen isključivo u edukativne i informativne svrhe te ne predstavlja investicijski savjet niti poziv na kupnju ili prodaju proizvoda i usluga koji se eventualno u njemu spominju.

Puno promjena je došlo u 2026. koje se tiču potrošačkog kreditiranja, a za cilj imaju uglavnom smanjiti prekomjernu kreditnu opterećenost građana. Uglavnom su te reforme usmjerene na promjene uvjeta dobivanja kredita, a neke od najznačajnijih su:- Postrožavanje načina oglašavanja kredita- Maksimum od 40% iznosa prihoda koji mogu biti opterećeni kreditom (45% za stambene kredite)- Zabrana "vezivanja usluga" (uvjetovanje odobravanja kredita uz prijenos primanja u tu banku)- Ograničavanje naknada za prijevremenu otplatu- Uspostava besplatnog sustava kreditnog savjetovanjaU ovoj epizodi podcasta smo se osim samih promjena osvrnuli i na neke statistike oko kreditiranja građana Hrvatske, kao i dali naša mišljenja o svemu nabrojanom.---Ovaj video je snimljen isključivo u edukativne i informativne svrhe te ne predstavlja investicijski savjet niti poziv na kupnju ili prodaju proizvoda i usluga koji se eventualno u njemu spominju.