Glasom mladih

Šta nekoga motiviše da se otisne na put fizičkih eksperimenata? Kako izgleda baviti se fizikom u Bosni i Hercegovini, a kako na Zapadu? Ovo zna Farah Basarić, mlada eksperimentalna fizičarka koju je želja da razumije više i strast dovela od Sarajeva do njemačkog istraživačkog centra u Aachenu. Ovo nije priča o naučnim otkrićima, već o onima koji svakodnevno rade u sjeni inovacija. Slušajte u Glasom mladih: priču o mladoj ženi, putu koji je vodio od školovanja u Bosni i Hercegovini do centra u kojem su radili nobelovci.

Koliko se identitet jednog naroda čuva njegovanjem jezika? Zašto su mali koraci bitni u tom procesu? Dvije djevojke i dva mladića napravili su mini rječnik romskog jezika, "Romani Lil". Rječnik je mali doprinos očuvanju romskog jezika, čija je budućnost i opstanak neizvjestan i ugrožen.

Telegram grupe u kojima se deli osvetnička pornografija ponovo su došle u fokus javnosti u Srbiji kada je udruženje Osnažene objavilo istraživanje pod nazivom "Telegram iza senke: incest, dečija i osvetnička pornografija", u kom je još jednom potvrđeno da ove grupe i dalje nisu nestale. Nevladin sektor ističe da je u pitanju gorući problem. Uprkos inicijativama, deljenje osvetničke pornografije u Srbiji nije propisano kao krivično delo. U Glasom mladih o ovom problemu Iva Gajić je razgovarala sa Anom Zdravković iz udruženja Osnažene, novinarkom Anđelom Milivojević i Vanjom Macanović iz Autonomnog ženskog centra.

Jednom nobelovcu se pripisuje da je rekao kako je "bicikl najplemenitiji izum čovečanstva", Marku Tvenu da je rekao da onaj ko nauči da vozi bicikl neće zažaliti dok je živ. A ako vas interesuje kako je voziti bicikl po nekonvencionalnim terenima u Srbiji i okruženju slušajte Glasom mladih. Miljani Miletić se pridružio Pavle Krivokuća iz grupe avanturista Serbia Upside Down.

Kakav uticaj jezik i mediji imaju na stvaranje negativne atmosfere, stereotipa, predrasuda, na koncu diskriminacije i mržnje prema jednoj skupini ljudi? Koliko je važno da se ukazuje na negiranje genocida? Ove teme istraživala je Melina Borčak, mlada novinarka i autorica dokumentarnih filmova porijeklom iz Bosne i Hercegovine koja živi i radi u Berlinu. Njena knjiga "Mekka hier, Mekka da" stigla je i na listu najprodavanijih u Njemačkoj, a u fokusu njenog rada su genocid i rasizam.

Kako izgleda pružanje otpora sistemu u koji se kao pojedinac ne uklapate znaju mladi ljudi okupljeni oko 'Karton revolucije'. Svoj angažman Adi Selman i Nedim Musić započeli su protestom zbog drugih, ugroženih i marginalizovanih, a danas su od kartona došli na preko stotinu hiljada pratilaca na društvenim mrežama. Šta je 'Karton revolucija' i na koji način ovi mladi pružaju svoj otpor u Bosni i Hercegovini slušajte u Glasom mladih podcastu.

Jeste li znali da su za formiranje jednog kantonalnog vijeća za mlade potrebne minimalno tri organizacije za mlade, a da bi imali tri organizacije za mlade, trebaju biti uključene tri punoljetne osobe? Znate li što je strategija prema mladima Federacije Bosne i Hercegovine? U Glasom mladih upravo o strategiji Kristina Gadže je razgovarala sa Aleksandrom Đorem iz Vijeća mladih FBiH i Neviom Bruckom iz Instituta za razvoj mladih KULT.

"Meni moj život, onakav kakav je bio, ne može niko vratiti. Ono što se desilo ne može niko izbrisati", priča za Radio Slobodna Evropa Andrej Obradović, mladić iz Beograda koji je policiju optužio za zlostavljanje i diskriminaciju.

Tvrdi da je prilikom pretresa stana u kojem je živeo pretučen i ponižavan, pored ostalog, zato što su policajci shvatili da je deo LGBT zajednice.

U Glasom mladih sa Andrejem je razgovarala Nevena Bogdanović – čućete za šta sve optužuje policiju, kako institucije reaguju na njegovu krivičnu prijavu za zlostavljanje, zašto je štrajkovao glađu i zbog čega je u Srbiji u porastu nasilje prema LGBT osobama?

Više prilika za zaradu, networking, ali i zabavu često su razlog mladima da se presela iz sela u grad. No, ruralni turizam prkosi takvoj praksi i sve češće privlači mlade da ostanu u svojim rodnim krajevima. U 'Glasom mladih' podcastu razgovaramo sa mladim ljudima u Bosni i Hercegovini koji su grad zamijenili sa seoskim turizmom.

Priroda, zemlja, klima, voda – riječi koje, osim što su vezane za ekologiju, povezuje i to što su ženskog roda. Možda baš zato na Zapadnom Balkanu "cvjeta" aktivizam žena u domenu ekologije.

Jedna od tih žena je i Ivana Čogurić iz Ekopatriotizma – prvog ženskog ekološkog pokreta u Crnoj Gori, koju smo ugostili u podkastu "Glasom mladih".

Ivana i ekipa okupljena oko te organizacije više od četiri godine uklanjaju otpad koji su drugi ostavili. Ono što je počelo kao neplanirana akcija čišćenja nekoliko dobrih drugarica, sada je pokret koji je prepoznat i van granica Crne Gore.

Od nje smo saznali šta sve crnogorski građani odlažu na ilegalnim deponijama, da li u maloj sredini kakva je Crna Gora prijavljuju ekološki prekršaji ali i kako je Ivana svoju majku odučila od čuvene prakse čuvanja "kesa sa kesama".