Prepoznatljiv po svojoj "visprenoj" rečenici, Teofil Pančić analizirao je političku i društvenu svakodnevicu. Bio je kolumnista, književni, pozorišni i muzički kritičar, pisac. Bio je i strastveni čitalac knjiga, a njegov život je bilo pisanje. U tome ga je 4. februara zaustavila smrt nakon duge i teške bolesti. O Teofilu Pančiću u podcastu Između redova govore glavni i odgovorni urednik nedeljnika Vreme Filip Švarm i filozof Ivan Milenković.

Prema signalima koji dolaze od Evropske komisije, čini se da u Briselu još uvek računaju na Aleksandra Vučića i povezuju budućnost proširenja, odnosno članstvo Srbije u EU, sa njim, kaže izvršni direktor nevladine organizacije za Strateške analize u Bratislavi, Jan Cingel. On dodaje da u mnogim evropskim prestonicama još uvek postoji stav da Balkan prvo treba stabilizovati, a zatim evropeizovati.

"Dakle, još uvek postoji sklonost ka stabilitokratiji", navodi Cingel.

Evropskoj uniji je trenutno stabilnost daleko važnija od nade za stvarnu demokratsku promenu u Srbiji kaže u razgovoru za podcast Radija Slobodna Evropa Frauke Seebass, analitičarka Nemačkog saveta za spoljnu politiku. Dodaje i da Aleksandar Vučić ima mnogo prijatelja u Evropi "i to se ne sme zaboraviti".

Jedini put napred za Srbiju sada je pokretanje političkog procesa koji bi bio mnogo širi od samo vlasti i opozicije, kaže za Radio Slobodna Evropa Vesela Černeva, zamenica direktora Evropskog saveta za spoljne odnose i šefica ureda u Sofiji.

Ona smatra da je to možda jedina opcija, jer ne vidi kako će prethodna rešenja, kao što su prevremeni izbori ili samo rekonstrukcija vlade, biti dovoljna.

Ona dodaje da je zbunjena tvrdnjama ruskih zvaničnika o zapadnoj zaveri u cilju podsticanja "obojene revolucije" u Srbiji.

"Da li Rusija veruje da je Tramp taj koji je podstakao proteste protiv Vučića? Ili veruje da iza njih stoji EU, koja je do sada manje-više ćutala", ističe Černeva. Ona ne veruje da bilo ko spolja može da pokrene promene u Srbiji.

Humanitarno udruženje Pomozi.ba već više od decenije pomaže ljudima prije svega u BiH, zatim u regiji, a u slučaju prirodnih katastrofa više puta i u drugim državama svijeta.

Mislim da Trumpova jasnoća sa kojoj kritikuje status kvo nailazi na odjek kod ljudi. Mnogi od ovih ljudi najverovatnije ne mare za detalje politike. Oni samo žele da čuju nekoga ko kaže nešto što ih povezuje, kaže u podcastu Cody McClain Brown, profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, poreklom iz Oklahome.

"Izbor Donalda Trumpa u nekim od ovih pitanja neće ništa pomoći. Na primer, njegovi planovi za inflaciju su da uvede carine će povećati cene uvezene robe. Njegov plan za zaustavljanje rata u Gazi, kako je rekao, jeste pustiti Netanyahua, citiram necitirano, da završi posao. Dakle, veoma je teško razumeti zašto su ga Amerikanci izabrali", ističe Brown.

On dodaje da bi mogla da igra i činjenica da kada je Trump bio na vlasti, cene su bile niže.

Prema njegovim rečima, većina Amerikanaca je nezadovoljna smerom kojim zemlja ide.

Postoji čitava interpretacija spoljne politike Donalda Trumpa u njegovom prvom mandatu da je bilo manje testiranja američke snage upravo zato što su ljudi mislili da je on dovoljno nepredvidiv da odgovori neproporcionalno, kaže u podcastu Glen Goodman, profesor Državnog Univerziteta u Arizoni. "Mislim da od Tajvana postoji krupnije pitanje, kako će Kinezi razumeti Trumpovo predsedavanje? Da li će ga videti kao nekoga koga mogu da testiraju ili da je toliko nepredvidiv da je bolje zadržati postojeće stanje stvari. Mislim da ako ova teorija o Trampu bude dominirala u Pekingu, možda ćete videti četiri godine hlađenja sukoba", ističe istoričar Goodman.

On smatra da će Trump pokušati što više da se odvoji od Evrope.

Putin bi napao Poljsku, a ne Ukrajinu da nije postala članica NATO-a, kaže u razgovoru za Radio Slobodna Evropa Leh Valensa, osnivač i lider sindikata "Solidarnost" 1980-ih i prvi postkomunistički predsednik Poljske.

"Međutim, Poljska je pronašla utočište u NATO-u i Evropskoj uniji", ističe Valensa.

On je sa bivšim češkim predsednikom Vaclavom Havelom imao ključnu ulogu u ubeđivanja SAD-a i ostalih zapadnih zemalja - kojima je početkom 1990-ih bio prioritet održavanje dobrih odnosa sa Jeljcinovom Rusijom - da prime bivše postsocijalističke zemlje u NATO.

Nakon što je američki predsjednik Joe Biden najavio da povlači kandidaturu za predsjednika i odabrao potpredsjednicu Kamalu Harris za svoju nasljednicu postavljaju se pitanja da li će Harris biti potvrđena na Demokratskoj konvenciji u avgustu i kako bi izgledala moguća utrka između nje i republikanskog kandidata Donalda Trumpa?

U potrazi za odgovorima novinarima Radija Slobodna Evropa pridružili su se Thomas Gift, direktor Centra za američku politiku na Univerzitetskom koledžu u Londonu, zatim bivši zvaničnik Pentagona Jim Townsend, kao i Charles Kupchan profesor Univerziteta Georgetown u Washingtonu, dok je saradnik Instituta za humanističke nauke u Beču Ivan Vejvoda govorio o tome šta bi ovi izbori mogli donijeti Zapadnom Balkanu. Ostanite sa nama dok razgovaramo o predstojećim predsjedničkim izborima u Sjedijenim Državama.

Državna tužiteljica, senatorica, potpredsjednica, a sada potencijalno i predsjednica Sjedinjenih Država. U svojoj višedecenijskoj karijeri Kamala Harris uspjela je da nekoliko puta bude proglašena za “prvu ikada”. Od matičarke prvog gej vjenčanja u Kaliforniji, do prve žene južnoazijskog porijekla u Senatu, pa do prve žene na mjestu potpredsjednice, da li Kamala Harris može postati i prva žena ikada na mjestu predsjednice Sjedinjenih Država?