U dosadašnjoj je hrvatskoj historiografiji napisano mnogo radova o povijesti Slavonije u srednjem i ranome novom vijeku, ali još uvijek nije napravljeno cjelovito istraživanje njenog imena i opsega u to doba. Dobro je poznata, iako još uvijek ne i sustavno istražena, činjenica da je u srednjem vijeku geografsko ime S(c)lavonia bilo obilježeno homonimijom i polivalentnošću te da su se njime u različitim razdobljima označavala različita područja na širokom prostoru od Baltika do Balkanskog poluotoka. U tom pogledu, uporaba pojma koji u osnovi znači ‘slavenska zemlja’ predstavlja zanimljivu pojavnost jer u okviru Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva u 13. stoljeću pod tim pojmom se oblikuje upravna cjelina poznata kao Kraljevina Slavonija (Regnum Slavoniae), koja je imala određenu političku i kulturnu zasebnost. Pitanje imena i opsega potonje pokrajine naročito je zanimljivo i važno zbog opće poznate činjenice da je političko-geografski pojam Slavonije doživio pomicanje u ranome novom vijeku od zapada prema istoku, odnosno da se prostor srednjovjekovne Slavonije ne poklapa s prostorom današnje Slavonije. Stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o granicama i opsegu Slavonije u srednjemu i ranomu novomu vijeku, a naši sugovornici su izv. prof. dr. sc. Hrvoje Kekez s Hrvatskog katoličkog sveučilišta i dr. sc. Robert Skenderović iz Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu; obojica dionici znanstveno-istraživačkog projekta „S(c)lavnoni(j)a: ime, opseg i granični položaj u srednjem i ranom novom vijeku“.Epizoda je premijerno emitirana 21. ožujka 2023. na HR3.