Svi veliki, a i ne tako veliki gradovi, imaju svoja groblja, posljednja počivališta preminulih, koja su mjesta sjećanja ne samo za obitelji pokopanih pojedinaca na tim grobljima, nego ujedno i mjesta sjećanja i obilježavanja spomena čitavih zajednica. Osim toga, vrlo često grobno mjesto nije samo mjesto posljednjeg počivališta pojedine osobe ili obitelji, nego može biti i „malo“ umjetničko djelo jer poput zrcalnog odraza kulturnih i umjetničkih stremljena prikazuje umjetnička i kulturna stremljenja čitave zajednice. Groblje kao mjesto sjećanja duboko je ukorijenjeno u kulturološki habitus svih europskih naroda, što je prepoznato, te je unutar organizacije Europa nostra i uz potporu Europske investicijske banke pokrenut program spašavanja, obnove i povećanja kulturološke i turističke vidljivosti najreprezentativnijih spomenika na europskim kontinentu, nazvan 7 najugroženijih. U ožujku 2020. godine grad Zagreb pogodio je potres magnitude 5.5 u kojem je znatno stradala arhitektura i nadgrobna plastika Mirogoja. Ministarstvo kulture i medija odmah je pristupilo utvrđivanju šteta i hitnim mjerama zaštite, a zbog njegovog značaja za spomeničku baštinu grada Zagreba, pripremljena je i nominacija Mirogoja za program 7 Most Endangered. Po uvrštavanju na ovaj međunarodno prepoznat popis, u provedbu daljnjih aktivnosti uključili su se istaknuti stručnjaci i znanstvenici. više znanstvenih i stručnih institucija u polju povijesti i povijesti umjetnosti. Javno predstavljanje programskih aktivnosti održava se 27. listopada 2022. u vidu znanstveno-stručnog skupa pod naslovom “Mirogoj - izazovi očuvanja baštine” u prostorijama Hrvatskog državnog arhiva. Stoga u sljedeća dva nastavka Povijesnih kontroverzi poslušajmo izjave i razmišljanja nekih od govornika na skupu i sudionika u provedbi projekta. Epizoda je premijerno emitirana 1. studenoga 2022. na HR3.