U novom izdanju podcasta Homo Turisticus ugostio sam Goranu Barišić Bačelić, ravnateljicu Javne ustanove u kulturi Tvrđava kulture u Šibeniku.

U Hrvatskoj stalno pričamo o potencijalima, kojih svakako imamo praktički u svakoj regiji, no nikako da iste pretvorimo u turističke proizvode. Pogotovo kada govorimo o kulturnoj baštini koja čeka da se revitalizira i doživi novu "mladost".

No sama revitalizacija, koliko god ključna, nije dovoljna, jer posao tek tada počinje. 

Cilj je da baština kroz kulturno turistički proizvod stvara dodanu vrijednost, pokrene ekonomiju, bude financijski samoodrživa (koliko god je to moguće), postane turistički proizvod, platforma za razvoj novih priča itd... sve ono što su napravili upravo u Šibeniku. 

Upravo Tvrđava kulture u Šibeniku je najbolji primjer kako se pametno iskorištavaju EU fondovi i kako od potencijala i mrtvog kapitala isti pretvoriti u zaokruženu turističku priču tj. kulturno turistički proizvod. Revitalizacijom šibenskih tvrđava, Šibenik je doživio jednu novu blistavu perspektivu, kako turističku tako i gospodarsku.

Mnoge europske države uče od Šibenika, a upravo nedavno projekt šibenske tvrđave uvršten je i kao primjer dobre prakse u novom vodiču Europske komisije.

Dokaz kako se strateškim planiranjem može promijeniti slika grad i stvoriti temelje za novu i blistavu kulturno turističku budućnost. Koliko samo tvrđava i dvoraca imamo koji iz dana u dan propadaju i čekaju da ispričaju svoje priče.

Tvrđava kulture u Šibeniku je putokaz i najbolji primjer kako kulturni resurs pretvoriti u turistički proizvod (i puno više od toga). Tu su, u našem "dvorištu". Učimo od njih i pokrenimo kulturno turističku evoluciju kroz revitalizaciju naše kulturne baštine. Imamo se čime ponositi i pokazati. 

Gorana Barišić Bačelić: Kako kulturni resurs pretvoriti u turistički proizvod

Ivan Voras ssnivač je startupa Equinox, platforme za augmented reality. Važan je naglasak na platformu, a koja poslovnim korisnicima nudi ulazak u fantastični svijet “Metaversea”, odnosno omogućuje im nastup, marketing, pozicioniranje i pristup korisnicima u sasvim novom mediju.

Tvrtka Equinox Vision hrvatski je startup koji razvija platformu za lako objavljivanje sadržaja proširene stvarnosti (AR – augmented reality) na način blizak onome društvenih mreža. Equinox je fokusiran na AR na pametnim telefonima kao uređaje koje svatko ima u džepu, te danas predstavljaju najveći potencijal za objavu kako informativno-edukativnih, tako i komercijalnih sadržaja.

Tvrtka komercijalnim korisnicima omogućuje pristup platformi Equinox za samostalno objavljivanje sadržaja, ali i nudi kompletno savjetovanje oko strategije, razvoja i kreiranja interaktivnih AR sadržaja za platformu.

„Snaga platforme Equinox leži u lakom i brzom objavljivanju najrazličitijih animiranih i interaktivnih AR sadržaja – fotografija, video-zapisa, 3D likova – koje moguće pregledavati na smartfonima, najraširenijim uređajima koje svatko ima u džepu. Za razliku od jednokratnih AR aplikacija koje se dugotrajno i mukotrpno razvijaju za svaki AR projekt zasebno od nule, platforma Equinox omogućuje svakodnevno objavljivanje AR sadržaja na način blizak onome društvenih mreža,“ izjavio je Ivan Voras, suosnivač tvrtke Equinox Vision.

Upravo nedavno u suradnji s Turistička zajednica grada Zagreba (TZGZ),  Equinox Vision, omogućila je građanima Zagreba, Splita, Osijeka, Rijeke i Pule uživanje u posebno kreiranim virtualnim sadržajima Adventa Zagreb.

Equinox je ilustracije pretvorio u animirane i interaktivne trodimenzionalne AR (Augmented Reality) objekte koji se korisnicima iscrtavaju u proširenoj stvarnosti na ekranu njihovog pametnog telefona.Svi koji imaju pametne telefone moglii su putem besplatne aplikacije Equinox XR vidjeti trodimenzionalne ilustracije prozora i interaktirati s njima na samoj lokaciji.

/ / / Zagrebački Advent ove godine i u proširenoj stvarnosti

Naravno, mogućnosti platforme su široke ili što god naša kreativnost dozvoli. Proširena stvarnost ( AR ) i virtualna stvarnost ( AR ) su teme koje su jednim djelom zaokupile turistički sektor u nazad par godina, a kao da su iste bile samo priprema za metaverse, u kojem će sasvim sigurno turistički sektor imati što za pokazati. 

Kako proširena stvarnost može pomoći turističkom sektoru? Saznajte u novom glasnom razmišljanju HomoTuristicus. 

Ivan Voras: Kako proširena stvarnost može pomoći turističkom sektoru? 

Nakon preduge pauze, opet krećemo sa podcastom Homo Turisticus. 

U 2022. godini imao sam čast ugostiti Anju Bauer, vlasnicu agencije za branding Fabular, koja stvara jedinstvene brand priče koje potiču pozitivne promjene.

Anja je 14 godina vodila Brandoctor, a zatim otvorila svoju branding agenciju Fabular. Prije toga je radila za Audi u Birminghamu u Velikoj Britaniji, te za BBDO Zagreb. Autorica je jedinstvene metodologije Osam sastojaka koji grade brand™ koja predstavlja popis sastojaka potrebnih da bi brand napredovao.Objavila je i niz članaka o brand strategijama na koje su se referirali brojni poslovni i dizajnerski lideri. 

Njezin rad dobio je brojne nagrade, zahvaljujući dobitnim rezultatima klijenata ostvarenim nakon brandinga i rebrandinga. Neke od nagrada uključuju REBRAND 100® Global Awards, Benchmarks, Red Dot, Art Directors Club New York i Design Week London. Brand consultanti iz njezine agencije Fabular nedavno su uvršteni u REBRAND Hall of Fame, što ih svrstava među najsnažnije globalne brand consultante.

Tako je svoj potpis Anja Bauer i agencija Fabular stavila na mnoge vizualne identitete, slogane i brend strategije kao što je brendiranje grada Trogira, kao prve destinacije u Hrvatskoj koja je krenula tim putem,  Jellyfish in Space, Hotel ikador, brand jedinstvenih luksuznih hotela - Stories, Croatian Unique Hotels i mnoge druge. 

Kako i zašto brendirati turističke destinacije tema je glasnog razmišljanja u kojem smo pričali važnosti brendiranja u turizmu, kako brendirati jednu turističku destinaciju, koji su to procesi te u konačnici što je to brend.

Cijelo glasno razmišljanje pročitajte u prilogu. Uživajte, ja jesam.

Sve dosadašnja glasna razmišljanja Homo Turisticus poslušajte ovdje

Nina Novinić, vlasnica je kuće za odmor Međimurski ceker u Međimurju. Ceker je jedna od prvih kuća za odmor u Međimurskoj županiji koje su doprinijele promociji i popularizaciji kontinentalnog turizma unutar, ali i izvan granica Hrvatske. Nina je super domaćin ili pozitivan primjer kako se odnosi prema gostima i kako se vodi kuća za odmor. 

Također, Nina Novinić dobila je mnoga turistička priznanja, no najvažnije je svakako ono od samih gosti. Radi se o impresivnom nizu od čak pet godina za redom gdje su njezini gosti na Booking Guest Review Award nagradili Međimurski ceker s maksimalnom ocjenom 10 od 10. Da ponovim, pet godina za redom. 

Tu nema "muljanja", pa je samim time to i najbolji pokazatelj kako je Nina Novinić jedna od vrhunskih  turističkih stručnjaka. Uspjeh je time veći, što je kao prva kuća za odmor na Međimurju učila na svojim greškama, a upravo je to danas njezin najveći kapital. Nikolina se danas bavi i edukacijama iz područja turizma, na društvenim mrežama vodi grupe koje okupljaju dionike međimurskog turističkog sektora te vodi promotivne kampanje za privatne i javne klijente.

"Mnogi griješe jer misle da je njihov smještaj za sve. Tko dođe, dobro dođe! Ali zapravo što šire ciljaš, to manje gostiju dolazi. Treba se specijalizirati, točno fokusirani na određenu skupinu gostiju. Izuzetno je važno u statu se dosljedno postaviti u odnosu na gosta kojeg želiš. Mislim da je to jedan od razloga zašto smo mi uspješni, jer smo od prvog dana velo iskreni i dosljedni svojoj priči. Kada smo napravili bazen, koji je uvijek atraktivan, pogotovo na društvenim mrežama, imali smo jako puno upita za rođendane i razne proslava, no međutim mi to nikad nismo radili. Usko smo se specijalizirali i naš gost zna što će dobiti a i mi znamo kakvog gosta ćemo dobiti. Nismo svi za nas, nismo mi za sve. Kao i radi cijene, sadržaja, odnosa i mnogo drugih detalja. I to je jedna od osnovnih stvari koji iznajmljivač mora definirati i postaviti u startu. Ovisno o ciljanoj skupini gostiju koje želiš, temeljiš cijelu filozofiju svog smještaja. Od uređenja, cijene, komunikacije…", navodi Nina Novninić.

Posvećenost svakom gostu, iskrenost, dosljednost, konzistencija, domaćin, održivost, autentičnost, kontekst destinacije kao i kvalitetni sadržaj – ključni su faktor koje Novinić ističe kao ključ poslovnog uspjeha svakog domaćina.

Uživajte, ja jesam.

Odličan narativ za sve domaćine, bilo da se radi o privatnom smještaju, kućama za odmor, kampovima ili hotelima. Također, Međimurje je poznato po sinergiji svih sudionika na terenu i upravo toliko važnog i ključnog konteksta destinacije, a ne pojedinca. 

Nina Novinić: Glavni faktor našeg uspjeha je što nismo razvijali priču po principu ključ u ruke

Cikloturizam, kulturne i kreativne industrije, kulturne manifestacije su dio tema o kojim sam razgovarao s Krešimirom Hercegom koji stoji iza inovativnog cikloturističkog proizvoda Bikademy i VukovART, street art festivala u Vukovaru.

Festival promovira Vukovar kao mjesto koje prihvaća sve umjetnike, odnosno stvaratelje novih vrijednosti. Također, ovim konceptom se mijenja vizualni identitet grada i čini ga ljepšim mjestom za život, ali i na način da oslikana područja predstavljaju i atrakciju za sve brojnije turiste koji dolaze.

Zanimljivo je kako su jednim "zamahom leptirova krila" kroz VukovART napravili pravo malo čudo u Vukovaru - a to je promjena kulture življenja te su pozicionirali Vukovar na globalnu kartu street art festivala u Vukovaru. Inače Krešimir Herceg je i jedan od vodećih stručnjaka za razvoj cikloturizma, a njegova cikloturistička platforma može globalno konkurirati bilo gdje u svijetu.

EP.13 / Krešimir Herceg: Moramo puno više ulagati u infrastrukturu. Ona je ključna za razvoj cikloturizma

Osim problema radne snage, zadnjih godina sektor turizma ima veliki problem i u pronalasku kadra za middle i high menadžment. I zato mi je velika čast i privilegija najaviti novog gosta podcasta Homo Turisticus, mladog menadžera tj. direktora Termi Sveti Martin, Igora Nekića.

"Motiv dolaska gosta kada netko bra nije gdje je najbolja soba ili hotela, nego je ukucao destinaciju koja ga zanima. Mi se moramo boriti na razini destinacije da gosta privučemo. Onda kada odabere destinaciju će birati smještaj koji mu odgovara. I to je ono gdje vidim da se griješi, svi se borim da ističemo da smo najbolji i tako dalje. Svaki hotel po kategorizaciji mora imati sobu, ali na razini destinacije se svi moramo boriti da privučemo gosta, da dođe do nas i onda je na gostu da odabere smještaj po njegovim preferencijama", ističe Nekić.

Inače, Terme Sveti Martin su među prvima krenuli s kratkim lancima opskrbe.

"Preko 70% našeg bife stola je od lokalnih dobavljača i OPG-ova. Pa tako recimo na našem doručku nemamo sokove iz sokomata, nego imamo sokove od OPG Hažić, sirevi su od OPG Krnjak, povrće iz OPG Zeleni Vrt, jaja i med iz OPG Medvede itd… to su sve proizvodi od lokalnih dobavljača, čime smo mi razvojem turizma u Sveti Martin na Muri potakli i poljoprivrednike, gospodarstvenike i OPG da se šire i rastu zajedno s nama. Tako je prošle godine recimo jedna vlasnica OPG došla na sastanak i pitala: Što da zasadi, što će nam trebati i koje količine, da znam odmah planirati proizvodnju i taj se urod odmah plasira našim gostima na stolove. I tu imamo garanciju kvalitetne, svježe i domaće namirnice", navodi Nekić.

Dapače, otišli su i korak dalje kroz jedinstveni projekt u Hrvatskoj, ali i šire. Iz Toplica Sveti Martin potiču svoje zaposlenike koji imaju registrirane OPG-ove da prodaju svoje proizvode po tržišnim cijenama upravo hotelu. To je turizam.

Ako nešto morate "pročitati" tj. poslušati ovaj tjedan onda je to svakako fenomenalno glasno razmišljanje Igora Nekića, koji je u više navrata odlično pogodio samu esenciju ili definiciju/e turizma. Ovo mora biti obavezna lektira za sve studente turističkog menadžmenta.

Uživajte!

Igor Nekić: Motiv dolaska je destinacija i svi zajedno se moramo boriti da privučemo gosta.

Koji su ključni problemi privatnog smještaja? Kako suzbiti crno tržište? Što je nekretninski business, a što je obiteljski smještaj? Pozitivan utjecaj obiteljskog smještaja na cirkularnu ekonomiju? Važnosti brendiranje obiteljskog smještaja? Treba li nam krovni brend obiteljskog smještaja? - samo su jedne od tema novog turističkog glasnog razmišljanja.

Upravo obiteljski smještaj u Hrvatskoj je bila glavna tema podcasta Homo Turisticus, u kojem samo imao čast ugostiti prvu osobu obiteljskog smještaja u Hrvatskoj, Martinu Nimac Kalcina, predsjednicu Zajednice obiteljskog turizma HGK.

"Brendiranje obiteljskog smještaja je po meni neophodno. No to je proces koji mora pokrenuti regionalna samouprava ili jedinica lokalne samouprave, a ne sami privatni iznajmljivači. Meni je nevjerojatno da to taj proces stao, da se ne radi na tome već godina, po meni je to već odavno trebalo funkcionirati. Tko god je u nekom dijelu svijetu i kada mu kažem privatni smještaj u Hrvatska, da ima neku sliku i percepciju o našem privatnom smještaju. Da si može odmah zamisli neku mediteransku vilu, agroturizam, kamenu kučiću…. Kada kažemo Toskana, nitko ne zamišlja luksuzne resorte i hotele, nego neki manji obiteljski hotel ili agroturizam s vinogradima. To ne znači da Toskana nema luksuznih hotela u ponudi, no percepcije brenda je jasna. Ljudi su sami shvatili da se moraju specijliziati, jer jednostavno uspješno poslovanje u današenj vrijeme se bazira na specijlizaciji. I same agencije su se specijalizirale, od kongresnog turizma do pustolovnog turizma. To automatski znači da se vi svoju uslugu morate specilizirati da Vas te agnecije marketinški promovira i puni." ističe Martina Nimac Kalcina te dodaje kako privatni iznajmljivači moraju razvijati svoju uslugu i smještaj u skladu specijalizacije.

EP.11 / Martina Nimac Kalcina: Moramo brendirati obiteljski smještaj u Hrvatskoj. Uspješno poslovanje u današnje vrijeme se bazira na specijalizaciji.

"U odnosu na prošlu godinu, ove godine se stvarno ne možemo požaliti. Trenutni broj operacija u hrvatskim zračnim luka je velik u odnosu na prošlu godinu. A najave za srpanj su odlične. Gotovo smo se vratiti na brojke koje smo imali u pretkriznoj godini, što se tiče povezanosti s emitivnim tržištima. Naravno da je kapacitet i broj tjednih letova manji, što je logično, ali ja bi rekao da možemo biti zadovoljni da smo povezani već sada s velikim brojem država u Europi. Jedini je nedostatak trenutna ne povezanosti s Velikoj Britaniji, što je posljedica trenutnih epidemioloških mjera, ali vjerujem da će se s promjenom restriktivnih mjera u UK, aviokompanije odlučiti uvođenja linija prema nama”, ističe Gojko Mavrinac, glavni urednik portala Croatian Aviation i osoba s višegodišnjim radnim iskustvom u avioindustriji.

Upravo avioindustrija u Hrvatsko je bila jedna od glavnih tema novog turističkog glasnog razmišljanja – Homo Turisticus, u kojem samo imao čast ugostiti glavnog urednika portala Croatian Aviation, Gojka Mavrinca, koji svakodnevno donosi informacije i novosti iz hrvatskih zračnih luka i aviokompanija koje prometuju prema Hrvatskoj.

Koliko je Hrvatska povezana ove godine s emitivnim tržištima? I što moe očekivati u budućem periodu? Kako produžiti sezonu putem letova van ljetne sezone? Kako ostvariti suradnji s stranim aviokompanijama? Koliko je Covid19 kriza naštetila globalnim aviokompanijama? Koja je uloga Croatia Airlinesa? Čarteri letovi kao okosnica luksuznog turizma? - samo su jedne od tema novog podcasta Homo Turisticus.

EP.10 / Gojko Mavrinac: Ako želimo produžiti sezonu, turistički sektor mora stvoriti potražnju

"Kao turistička zemlja, morali bi raditi i na tome da turisti koji idu prema Jadranu  stanu na barem jedan ili više dana u Međimurje, Slavoniju, Zagrebačku županiju… to su milijuni turista koji nam prolaze tj. idu na more te bi se puno napravilo da se barem mali postotak tih turista “skrene” na kontinent. Za to je potrebna samo dodatna promocija jer sadržaji već postoje. Također, tu je važno istaknuti  da bismo time  smanjili pritisak na obali, kao što to možemo učiniti njihovim usmjeravanjem na kontinentalni dio Istre i Dalmacije”, ističe Aleksandra Kuratko Pani voditeljica Udruge ruralnog turizma Hrvatske

Upravo seoski turizam je bila jedna od glavnih tema novog turističkog glasnog razmišljanja - Homo Turisticus.

Što je ruralni turizam, a što seoski turizam? Koji su izazovi i problemi u razvoju seoskog turizma? Možemo li spojiti poljoprivredu i turizam kroz plasman domaćih proizvoda? Kako ubrzati razvoj istog? - samo su jedne od tema novog podcasta Homo Turisticus.

EP.09 / Aleksandra Kuratko Pani: Mi koji nemamo sunce i more, moramo se boriti da goste zadržimo što duže

Jedna od ikona našeg turizma ili u pravom smislu homo turisticus s više od 20 godina iskustva u turizmu, Robert Sedlar je novi gost podcasta homo turisticus.

Za početak, kao što smo nedavno pisali, Sedlar je napustio turistički sektor, te je prešao u novu industriju. Turistički sektor je puno, jako puno izgubio odlaskom Robert Sedlar iz turističkog sektora. No, kako i sam Sedlar kaže: "You can check out any time, but you can never leave!“ 

Pa u tom duhu, iako mu želim puno uspjeha na novom poslu, ipak se nadam kako će se ova ikona našeg turizma kad tad vratiti u turizam.

No prije toga, imao sam čast glasno razmišljati o našem turizmu sa Sedlarom u novom podcastu Homo Turisticus.

Kako je Sedlar poentirao u podcastu kako savršeno znamo nešto proizvest, ali nikako ne znamo to i prodati. Moramo biti više sales orijentirani, naglašava Sedlar. Ako gledamo kroz prizmu turizma, imamo odličan proizvod koji nam je dan kroz prirodni resurs, a znamo li taj resurs i priču lijepo upakirati, dodati dodanu vrijednost i prodati, saznajte u novom turističkom glasnom razmišljanju.