Priču o otporu Ljudevita Posavskog ili donjopanonskog kneza Ljudevita znade svaki pučkoškolac. Mnoge se ulice u gradovima Hrvatske nazivaju upravo imenom ovog ranosrednjovjekovnog kneza. No, ako zagrebemo dublje od narodne predaje i površinskog poznavanja hrvatskog ranoga srednjega vijeka postaje jasno da je Ljudevit tek jedan od kneževa, velmoža i političkih subjekata koji su kreirali prošlu stvarnost Donje Panonije i Hrvatske tijekom 8. i 9. stoljeća. Posvemašnja rijetkost suvremenih pisanih vrela ne omogućuje dublju analizu i spoznaju o zbivanjima koja su obilježila završne faze doseljenja Hrvata na ove prostore. Stoga sva moguća druga vrela – poglavito arheološki artefakti – predstavljaju nezaobilazne izvore znanja o tim davnim vremenima i protagonistima koji su oblikovali prošlu stvarnost ovih prostora. U tom smislu relativno nedavni pronalazak grobnih ostataka tzv. Kneza iz Bojne s prve polovice 9. predstavlja veliko otkriće jer ukazuje na nedvojbenu kulturološku povezanost hrvatskog sjevera i juga u razdoblju kasnog 8. ranog 9. stoljeća, ali jednako tako otvara mogućnosti za nove interpretacije hrvatskoga ranoga srednjega vijeka. Važnost ovih nalaza potvrđuje i izložba „Knez iz Bojne“ organizirana u travnju 2019. u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Stoga danas u Povijesnim kontroverzama o važnosti ovog arheološkog nalaza razgovaramo s dr. sc. Marijanom Krmpotić s Hrvatskog restauratorskog zavoda.Epizoda je premijerno emitirana 6. veljače 2020. na HR3.