By Kolektiv znanja
The podcast currently has 63 episodes available.
Elma Tataragić je dramaturginja i producentica, profesorica na sarajevskoj ASU i selektorica Takmičarskog programa SFF-a. Ona je žena koja je ratne 1994. započela raditi na Obala Art Centru i jedna je od osnivačica Sarajevo Film Festivala. Posebno je senzibilizirana za teme koje se tiču ženskih prava i nasilja nad ženama i autorica je scanarija za sjajne filmove koji govore o ženskim pitanjima: Snijeg, Najsretniji čovjek na svijetu, Šavovi, Bog postoji, njeno ime je Petrunija, Samo kad se smijem...Osnivačica je producentske kompanije MAMAFILM. Bila je članica žirija mnogih filmskih festivala od New Yorka, Sofije, Tirane, Dohe, Istanbula, Beograda, Torina...
Dobitnica je brojnih filmskih nagrada za scenario i autorica je dvije knjige o umijeću u scenaristici. Razgovarali smo o ženskom pismu u bh. kinematografiji, odgovornosti da mi koji smo preživjeli ratne traume pričamo o onome što smo preživjeli, o ženama koje trpe nasilje i koje nemaju pravo na smijeh i sreću, o nužnosti da žene koje nemaju problem sa svojim pravima budu glas onih žena koje nemaju pravo na svoj glas, o njenoj suradnji sa makedonskom redateljicom Teonom Strugar Mitevski i njihovom novom projektu Majka Tereza, te o tome zašto su umjetnice hrabrije od političara.
U ovoj epizodi s Elmom smo pričali o:
00:00:00 Uvod i najava
00:01:44 Ženski glasovi u kulturnom aktivizmu
00:05:35 Do ’92. u bh. kinematografiji od 100 filmova 2 filma je snimila žena
00:09:03 U ratu je nastala moja ljubav prema filmu
00:11:21 SFF se od početka okrenuo ženskim pitanjima u regionalnoj kinematografiji
00:15:20 Filma “Snijeg” Aide Begić je prvi film u istoriji bh. kinematografije koji su potpisale 4 žene
00:17:58 Mi koje nemamo problem sa ženskim pravima trebamo govoriti o ženskim pitanjima
00:20:32 Suradnja sa makedonskom redateljicom Teonom Strugar Mitevski
00:24:45 Naš prvi zajednički film “When the day had no name” imao je premijeru na Berlinaleu 2017.
00:27:13 Film “Najsretniji čovjek na svijetu” snimljen je po mojoj intimnoj priči
00:31:47 Naša ratna trauma je tek sad vidljiva i mi smo tek sada osvijestili šta smo zaista preživjeli
00:36:57 Najozbiljniji bh. filmovi koji govore o ratnoj traumi su ženski filmovi Grbavica, Snijeg i Najsretniji čovjek na svijetu
00:42:27 Speed dating u našem filmu je izmišljen
00:45:40 Kako je nastao scenarij za film “Samo kad se smijem”?
00:49:05 Ovaj film brutalno istinito govori o femicidu
00:51:33 U razgovoru sa ženama koje su pretrpjele nasilje saznala sam da one nemaju pravo na smijeh i na sreću
00:55:06 Ženama kod nas nedostaje više mentorskih projekata
01:03:40 Na ovogodišnjem SFFu smo vidjeli 3 bh. igrana filma iako je finansiranje sve lošije
01:07:51 Po prvi put ove godine na ASU imamo studentice u audiovizuelnom sektoru montaže i direktorica fotografije
Produkcija: Kolektiv znanja
Audio: Nino Škiljić
Muzika: Alan Omerović
Design: Effect Agency
Jednokratne donacije: https://www.paypal.me/KolektivZnanja
Patreon donacije: https://patreon.com/Kolektivznanja?utm_medium=clipboard_copy&utm_source=copyLink&utm_campaign=creatorshare_fan&utm_content=join_link
Pratite nas na društvenim mrežama:
FB: https://www.facebook.com/kolektivznanja
IG: https://https://www.instagram.com/kolektiv_znanja/
X : https://twitter.com/AnisaSerak
*Ova epizoda je dio našeg serijala o kulturnom aktivizmu koji je nastao uz podršku Thomson fondacije kao dio projekta Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WBs). Priča je kreirana uz finansijsku podršku Evropske unije. Njen sadržaj je isključiva odgovornost autora i ne predstavlja nužno stavove Evropske unije.
#ženskiglasovi #sff #sarajevofilmfestival #sfftakmicarskiprogram #elmatataragic
Jadranka Miličević je direketorica Fondacija CURE i suosnivačica Festivala ženskog aktivizma Pitchwise. U ovom podcastu gpvorimo o važnosti ženskih glasova za kulturu ali i aktivizam, bez obzira bio on ekološki, kulturni, obrazovni..-Jadranka obajšnjava kako je nastao Pitchwise i kako se ženske aktivistkinje godinama bore za jednakost u društvu, porodici, na poslu... Govorimo i o demistifikaciji feminizma i potrebi jačanja ženskih prava u bh. društvu koje se nije u stanju, niti pravno niti institucionalno, izboriti s narastajućom ofanzivom nasilja nad ženama i sve učestalijeg femicida kojemu svakodnevno svjedočimo.
O nužnosti prepoznavanja i valoriziranje ženskih umjetnica i kulturnih radnica, književnica svakodnevno treba govoriti a ne samo u dane kad se održava Pitcwise ili neke druge ženske aktivističke aktivnosti.
Valorizacija i kotekstualizacija ženskih glasova u kulturi je važna u stvaranju fronta otpora patrijarhalizaciji koja sve jače osvaja naše društvo i to je zadatak svih nas.
*Ovaj podcast je sniman u bašti Historijskog muzeja i zahvaljujem se direktorici Elmi Hašimbegović na ustupljenom prostoru za snimanje.
U ovoj epizodi s Jadrankom smo pričali o:
00:00:00 Uvod i najava
00:01:50 Zašto su nam dans važniji no ikad ženski glasovi u kulturi i aktivizmu?
00:04:20 Današnji globalni odnos prema ženama u kulturi je porazan
00:07:24 Mi žene moramo davati otpor patrijarhalnom okviru
00:10:12 Sretni smo što već 19 godina Pitchwise organiziramo u Historijskom Muzeju
00:14:30 Naše fenomenalne žene umjetnice su po onome što rade prepoznate u svijetu ali ne i ovdje
00:18:15 Mi žene iz civilnog svijeta stalno dižemo glas protiv nasilja nad ženama ali nas niko ne čuje
00:20:10 U ovoj zmelji političari ne žele da se čuju ženski glasovi
00:23:26 Žene nisu osvještene koliko snažnu podršku mogu dati jedna drugoj
00:25:47 Mi žene, Vještice, se želimo ponovo ujediniti da budemo jače
00:29:57 Naše sveto pravo je da se borimo protiv nasilja nad ženama
00:33:51 Naši političari imaju moć da odlučuju a ništa ne žele poduzetii u borbi protiv nasilja nad ženama
00:40:20 Ljudi su se ovdje dosta otuđili i to najaviše vidi u odnosu prema starim ljudima
00:44:40 Ove godine smo na Pichwise imali dodjelu regionalne književne nagrade Štefica Cvek
00:48:09 Smiješno je da su 2019., nama koji smo organizirali prvi Pride, u medijima dušebrižnici "saljevali stravu"
00:52:00 Nismo spremni kao drušđtvo podržati drugo i drugačije
00:54:00 Moramo glasno govoriti u ime onih koji to ne mogu
Produkcija: Kolektiv znanja
Audio: Nino Škiljić
Muzika: Alan Omerović
Design: Effect Agency
Jednokratne donacije: https://www.paypal.me/KolektivZnanja
Patreon donacije: https://patreon.com/Kolektivznanja?utm_medium=clipboard_copy&utm_source=copyLink&utm_campaign=creatorshare_fan&utm_content=join_link
Pratite nas na društvenim mrežama:
FB: https://www.facebook.com/kolektivznanja
IG: https://https://www.instagram.com/kolektiv_znanja/
X : https://twitter.com/AnisaSerak
*Ova epizoda je dio našeg serijala o kulturnom aktivizmu koji je nastao uz podršku Thomson fondacije kao dio projekta Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WBs). Priča je kreirana uz finansijsku podršku Evropske unije. Njen sadržaj je isključiva odgovornost autora i ne predstavlja nužno stavove Evropske unije.
U ovoj epizodi o tome kako je nastajala TZ techno scena krajem '90 tih govore:
Jesenko Alić, suosnivač Different stylea, Mirza Akšamić, osnivač Fobie, Merima Džubur Grbić, prvi ženski DJ u TZ, Zlatko Berbić, vlasnik Radio Kameleona, na kojem se emitirala emisija Different Style, te Maid Porobić, vlasnik Kluba Palma, u kojem su se dešavali prvi techno partiji u Tuzli. O suradnji sa tuzlanskom techno scenom govore i Zoran Nikolić iz Distruction noise iz Novog Sada, Jasmina Mameledžija, DJ Jasmina iz Travnika/SA i Samir Čulić, DJ Choola iz Sarajeva.
00:00:00 Uvod i najava
00:04:34 Avdo Šerak, 18.11.2001, emisija Zeus vam predstavlja, RTVTK
00:08:07 Avdo Šerak, 2006, RTVTK: Kako sam violinu zamijenio sa gramofonima i postao DJ?
00:11:38 Jesenko Alić: U Avdinoj kući u Kuli 1997. smo počeli svirati za našu ekipu
00:14:12 U decembru 1998. u Klubu Palma napravili smo prvi party
00:18:09 Kuća u Kuli je bila mjesto gdje se rađala TZ elektronska scena
00:20:00 U gepeku smo imali svu opremu, gramofone i miksetu, i pravili smo aftere u prirodi, na jezeru Modrac, Kuli Srebrenik
00:23:35 Tuzla je bila poznata u regiji po najboljim techno partijima
00:28:40 Kako smo nabavili prve gramofone iz Njemačke?
00:30:42 Ploče iz radnje u Njemačkoj sam preslušavao na fiksnom telefonu, pa su nam dolazile busom preko Beča
00:36:22 Na emisiji DS na Radio Kameleonu puštali smo hitove kao BBC 1
00:38:33 Kako se desio prvi maskembal u Domu?
00:40:22 DS je okupljao regionalne DJeve, a MIrza je dovodio svjetske DJ
00:45:00 Prije naših partija u TZ klubovima niko nije plesao
00:47:06 Nama je najbolja droga bila muzika koju smo slušali
00:48:50 FM Jam I Defence su nastali zajedno s nama na Kameleonu
00:55:20 Bili smo sjajan tim, za 5 godina rada se nikad nismo posvađali
00:58:05 Otišao sam vidjeti Avdu u bolnici i doktor me prepoznao s partija
1:02:25 Svi su htjeli doći na Tribute to Avdo 2014. da sviraju za njega
1:06:25 Mirza Akšamić: Moj odlazak u Njemačku na početku rata
1:08:46 Prekretnica u mom životu bila je kad sam prvi put čuo Sven Vatha u kultnom Dorian Greyu u Frankfurtu
1:13:18 Kako sam upoznao Avdu nakon povratka iz Njemačke?
1:14:50 Tuzla je bila bastion techna u cijeloj regiji
1:17:08 Više smo mi uradili na pomirenju naroda u BiH nego međureligijsko vijeće
01:22:02 Prvi veliki party 2001. s Chris Liebingom u Klubu Space
01:24:27 Edo Maajka i ja smo išli zajedno u osnovnu školu u Brčkom
01:26:18 TZ techno scena, FM Jam i Defence su bili najbolji dio urbane underground scene u TZ početkom 2000-tih
01:27:51 Svirao sam s pokojnim Tom Craftom u TZ, a u BL mi je na partiju prišao Boy George
01:29:06 Susret Sven Vatha i Mirze sa Grace Jones na aerodromu u SA
01:33:20 Tuzla nije veliki grad, a imala je svjetsku techno scenu
01:39:09 Koliko god smo mi iz Fobie i DS-a bili različiti bili smo kao jedno, nismo bili konkurencija
01:42:55 Veliki svjetski DJvi žive nomadski, hronično su neispavani
01:45:00 Jaguar je bio himna TZ techno ekipe
01:50:20 Mi nismo svirali na današnjim super brzinama, nego na 145 bpm
01:51:28 Merima Džubur Grbić: prvi ženski DJ u Tuzli
1:54:07 Avdo je bio moj mentor, bio je jedini od kolega koji mi je pružio ruku i prihvatio moj interes prema DJingu
1:58:00 Tuzla je tih godina bila Evropa u malom, dolazili su ljudi iz raznih gradova i zemalja na naše partije
2:02:20 Zlatko Berbić: Vidio sam da je Avdo čovjek budućnosti i imao sam samo jedan uslov da muzika koju puštaju bude slušljiva za radio
2:08:34 Tuzla je tih godina imala sjajnu, revolucionarnu energiju
2:10:33 U Tuzli je danas svaki eksperiment dočekan na nož
2:12:37 Maid Porobić: U Klubu Palma su se desili prvi techno partiji
2:18:47 Pored DJeva puno je bendova prošlo kroz moje ruke
2:19:41 Zoran Nikolić, Noise destruction, Novi Sad: Kako smo upoznali TZ techno DJeve na koncertu Ramba Amadeusa u Lukavcu?
2:22:17 Vrlo spontano smo napravili most između Tuzle i Novog Sada
2:25:20 Jasmina Mameledžija: Upoznala sam Avdu 2000. na Futuri
2:27:20 Skupa smo svirali prvi put u Bijeljini i shvatila sam tada koliko muzika povezuje ljude, pogotovo poslije rata
2:28:42 Nama je muzika bila izlaz u bolji svijet, bila je to filozofija koja nam je pružala bolji život i muzika nam je bila alat za to
2:29:54 Samir Čulić: Konekcija s tuzlanskom ekipom Different Style
2:33:32 Posljednji naš nastup je bio na Tribute to Avdo partiju, sviralo se na tri floora i bila je odlična svirka koja bi se sigurno i njemu svidjela
2:34:11 Different Style, špica za radijski show: fotografije nastale u vrijeme stvaranja tuzlanske techno scene
2:34:58 Odjavna špica: IN MEMORIAM, zahvalnica
*Ova epizoda je dio našeg serijala o kulturnom aktivizmu koji je nastao uz podršku Thomson fondacije kao dio projekta Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WBs). Priča je kreirana uz finansijsku podršku Evropske unije. Njen sadržaj je isključiva odgovornost autora i ne predstavlja nužno stavove Evropske unije.
Produkcija: Kolektiv znanja
Audio i video: Goran Lončar/Radio Kameleon
Audio postprodukcija: Nino Škiljić
Muzika: Alan Omerović
Design: Effect Agency
📌Jednokratne donacije: https://www.paypal.me/KolektivZnanja
📌Patreon donacije: https://patreon.com/Kolektivznanja?ut...
‼️PS: Rekonstrukcija nastajanja tuzlanske techno scene nije bio nimalo jednostavan zadatak, jer mnogi od glavnih aktera više nisu sa nama, a također ne postoji ni digitalna arhiva događaja iz tog vremena. Zbog formata podcasta bilo je naprosto nemoguće prisjetiti se svih aktera sa tuzlanske techno scene iz tog perioda, jer bi u tom slučaju podcast trajao 6 sati. Ovo je najoptimalnija verzija koju sam uspjela napraviti u posve neovisnoj produkciji. Nadam se da će vam se svidjeti 😊
🎯Hvala svima koji su mi pomogli u realizaciji ovog specijalnog izdanja podcasta svojim savjetima, sugestijama, prisjećanjima, fotografijama, video materijalom i ogromnom podrškom...🙏
Gošća u ovoj epizodi je hrvatska voditeljica, influenserica i pjevačica Ida Prester. Ida je ikona društvenog aktivizma i alternativnog modnog stila, žena koja se jednako bori za ekološku osviještenost i očuvanje okoliša kao i za osviještenost o nužnosti sistemskog spriječavanja nasilja nad ženama. Ona je žena koja se ne libi javno iznositi svoje stavove o podršci manjinskim skupinama, od izbjeglica iz Sirije, Afganistana, Ukrajine, do dugogodišnje podrške LGBTQ zajendici u regiji. Svojom kampanjom pod nazivom Štit, koju je promovirtala krajem 2023. na Međunardoni dan borbe protiv nasilja nad ženama, okupila je značajne javne ličnosti, od glumaca i glumica, pjevača i pjevačica, sportista i sportistkinja, književnika, influensera i influenserica s ciljem podizanja svijesti o nužnosti spriječavanja nasilja nad ženama u cijeloj regiji.
Na muzičkoj sceni je prisutna više od 15 godina sa svojim bendom Lolobrigida i u Sarajevu je početko juna učestvovala na Kvirhana festivalu. Ona je i modna ikona, žena koja promovira drugačiji modni stil, koji podrazumijeva i nošenje second hand odjeće te odjeću od recikliranih materijala. U ovoj smo epizodi pričali i o njenom aktivizmu, strau od starenja, nacionalističkim obrascima mržnje i entolerancije i starim patrijarhalnim obrascima koji su nas potpuno zarobili u ovom regionu, te na koncu šta učiniti i kako spriječiti nasilje koje nas okružuje.
S Idom smo razgovarali o :
0:00:00 Najava i uvod epizode
00:02:20 Susret u Berlinu 2023. u okviru BPB projekta vezan za Jugosferu
00:05:00 "Ja živim u koferu putujući Titovim stazama revolucije"
00:08:58 Društveni aktivizam i angažiranost u podršci manjinskim zajednicama, od izbjeglica do LGBTQ zajednice
00:10:42 Ja propagiram opuštenost u životu i da nismo ovisnici o statusnim simbolima
00:11:26 Žena nikad nije bila manje oslobođena nego danas
00:12:50 Tradicija se jako nesretno povezala sa tehnološkom revolucijom
00:13:57 Tik Tok sadržaj je uzrokovao porast poremećaja u prehrani kod djevojčica
00:15:55 Problem s narodima na Balkanu je da uvijek čekamo nekog prosvjetitelja i Mesiju
00:17:04 Zašto je kurikuralna reforma u Hrvatskoj bila ključna stvar?
00:19:05 Posljednji Pride u Zagrebu je prošao bez skandala jer je to bila politička odluka nove gradske vlasti
00:21:58 Bila sam kuma beogradskog Pride-a 2023.
00:24:49 Zašto se u ovom se regionu već 20 godina vlada strahom?
00:27:11 "Mi smo medijski urednici svojih vlastitih života"
00:29:35 Kad radiš na sebi ti svoju sreću prenosiš i na druge oko sebe
00:31:49 Na Balkanu su i najbolji i najgori ljudi na Planeti
00:35:05 Mi smo društvo koje ne radi na agresiji
00:38:49 Femicid u Gardačcu je bio okidač za kampanju Štit
00:41:26 Svakodnevno dobijam poruke od žena koje trpe nasilje
00:43:43 Sve je krivo, od obrazovanja, sudstva do policije...
00:46:29 Beograd u odnosu na Zagreb ima totalnu drugačiju dinamiku
00:47:32 Moj Vani u Zagrebu pravi restorančić s domaćom klopom
00:48:35 Moj screentime je skoro 8 sati
00:51:22 Priča o snimanju spota za pjesmu 70- te
00:53:26 Borba žena sa strahom od starenja
00:55:06 Ja više ne razumijem ovu novu generaciju djece, mojih Svemiraca
00:58:10 Sve je prolazno i treba uživati u trenutku
01:00:04 Želim širiti pozitivnu sliku oko sebe
01:01:08 Kad pronađeš u sebi mir ti više nemaš potrebe ići u osvajačke ratove
01:03:29 Često pitam one koji mi šalju zle komentare zašto misle da sam se iz pakosti udala za Srbina
01:04::58 Ja volim ljude i ljudi vole mene
01:06:58 Ja sam glasnogovornica u familiji, jer Vani nije za javnost
01:07:45 Odgojila me je baka Zeničanka
Produkcija: Kolektiv znanja
Audio: Nino Škiljić
Muzika: Alan Omerović
Design: Effect Agency
Jednokratne donacije: https://www.paypal.me/KolektivZnanja
Patreon donacije: https://patreon.com/Kolektivznanja?utm_medium=clipboard_copy&utm_source=copyLink&utm_campaign=creatorshare_fan&utm_content=join_link
Pratite nas na društvenim mrežama:
FB: https://www.facebook.com/kolektivznanja
IG: https://https://www.instagram.com/kolektiv_znanja/
Tik Tok: tiktok.com/kolektiv.znanja
X : https://twitter.com/AnisaSerak
Audio platforme:
Podcast rs, Apple podcast, Spotify, Deezer, Captivate, Amazon podcast
U ovoj epizodi gost je doajen radijskog novinarstva, dugogodišnji urednik Drugog programa Radio Sarajeva, urednik kultne emisije Primus u kojoj je nastala i legendarna Top lista nadrealista, te začetnik i urednik Omladinskog programa Drugog programa Radio Sarajeva.
Svoju je radijsku karijeru započeo još kao student Pravnog fakulteta najprije radeći kao voditelj na Radiju 202, a potom je 1979. prešao na Drugi program Radio Sarajeva, gdje će ubrzo postati urednik, najprije tada popularne subotnje zabavne emisije Primus, a potom i urednik Drugog programa Radio Sarajeva. U aprilu 1987. zajedno sa jednom od najboljih generacija mladih novinara i entuzijasta pokrenuo je kultni Omladinski program. Tu ekipu Omladinskog programa tada su činili: Senad Hadžifejzović, Zrinka Bralo, Saša Savić, Senad Pećanin, Mladen Sančanin, Saša Hemon, Zoka Stevanović, Lida Hujić i drugi.
Boro je jedan od onih radijskih urbanih legendi, novinarskih čarobnjaka, koji su oduvijek stvarali nove kulturološke i sociološke matrice društva. On je radijski mag koji je kreirao i stvorio potpuno autohton i revolucionarno nov medijski ekosistem krajem '80-tih godina prošlog vijeka u formatu Omladinskog programa Radija Sarajevo koji je, kako tvrdi, uvijek bio na granici politički prihvatljivog programa u tadašnjem jugoslovenskom društvu. Poslije rata je bio osnivač i dugogodišnji direktor Mediacentra u kojem je svoju novinarsku ekspertizu prenosio na mlade novinare uz podršku BBC-ijeve škole novinarstva.
S Borom smo razgovarali o:
0:00:00 Najava i uvod epizode
00:02:55 Podcast je format sličan radijskom formatu
00:05:16 Dolazak na Radio 202 u vrijeme studija
00:06:45 Prvi novinarski zadatak bilo je praćenje novogodišnje noći '75. u Elektrodistribuciji
00:12:23 "Nije bitno gdje su te poslali, bitno je da budeš spreman za svaki zadatak"
00:14:45 Radio mi je odgovarao kao saliveno skrojeno odijelo
00:18:45 Poziv Zije Dizdarević da pređe na Drugi program Radija Sarajevo
00:20:40 Kako je nastao Primus?
00:25:52 Počeo sam raditi Primus u svojoj 24-toj godini
00:27:02 Novi val i bendovi iz Zagreba i Beograda utjecali su na izbor muzike u Primusu
00:29:37 Prvi susret sa Zlatkom Arslanagićem i osnivanje Top liste nadrealista
00:34:02 Prva svirka Zabranjenog pušenja u Cedusu na izložbi fotografija Maria Pikulića
00:36:36 "Na svirci mi je odmah bilo jasno da će Pušenje biti veliki bend"
00:37:38 Nele i Zenit odlaze u vojsku, u Nadrealsite dolaze Šiber i Ričl
00:41:37 Prva ideja o nastanku Omladinskog programa
00:43:21 Nova organizaciona struktura na Radio Sarajevu početkom '87. donosi odluku o pokretanju Omladinskog programa u aprilu '87.
00:50:00 Senad Hadžifejzović je bio prvi voditelj na Omladinskom koji je došao iz redakcije Dječijeg programa
00:54:03 Omladinski program je bio mjesto koje je garantovalo slobodu
01:00:15 Omladinski program je bio društvena avangarda u tadašnjoj državi
01:02:03 Čuveni uživo intervju na Omladinskom p. sa Adilom Zulfikarpašićem i Alijom Izetbegovićem u kojem se desio njihov razlaz
01:08:20 Legacy Omladinskog je da su ljudi naučili boriti se za slobodu
01:12:18 Edukacija mladih novinara u Mediacentru
01:15:04 Mediacentar ima sjajnu arhivu od prvih novina štampanih u BiH 1850.
01:19:20 iskustvo u novinarstvu je bitno za stvaranje sadržaja
01:25:30 Danas je potrebna medijska dekontaminacija
01:30:01 Zašto je obrazovni sistem u Finskoj po PISA testiranju najbolje
01:34:00 Da biste dobili najbolje studente morate dovesti najbolje profesore
01:41:13 Samo slobodni ljudi mogu da odgoje slobodne ljude
01:47:25 Novinarstvo se i prije 50-60 godina suočavalo s istim problemom kao i danas- kako doći do informacije
01:50:16 Profesor Zdravko Grebo je bio lucidan intelektualac i njegova izjava o EU kandidatskom statusu BiH
Produkcija: Kolektiv znanja
Audio: Nino Škiljić
Muzika: Alan Omerović
Design: Effect Agency
Jednokratne donacije: https://www.paypal.me/KolektivZnanja
Patreon donacije: https://patreon.com/Kolektivznanja?utm_medium=clipboard_copy&utm_source=copyLink&utm_campaign=creatorshare_fan&utm_content=join_link
Pratite nas na društvenim mrežama:
FB: https://www.facebook.com/kolektivznanja
IG: https://https://www.instagram.com/kolektiv_znanja/
Tik Tok: tiktok.com/kolektiv.znanja
X : https://twitter.com/AnisaSerak
Audio platforme:
Podcast rs, Apple podcast, Spotify, Deezer, Captivate, Amazon podcast
U trećoj epizodi serijala o kulturnom aktivizmu razgovaramo sa Enverom Enjom Hadžiomerspahićem o nastanku ideje o osnivanju Muzeja suvremene umjetnosti Ars Aevi u Sarajevu. Enjo nam je ispričao što je sve prethodilo nastanku njegove ideje o osnivanju Ars Aevi, od vremena kada je kao 23. godišnjak vodio kulturni program u Domu Mladih u Skenderiji do suorganizacije i osnivanja Jugoslovenskih Dokumenata u Skenderiji 1987. U noći kada je gorio Olimpijski muzej u Sarajevu, u aprilu 1992., Enji se rodila ideja o osnivanju Muzeja suvremene umjetnosti. Nakon odlaska u Italiju 1992. Enjo započinje sa prikupljanjem umjetničkih djela suvremenih umjetnika koji svoja djela poklonjaju Sarajevu, od Michelangela Pistoleta, Marine Abramovič, Enrica Castelanija, Janisa Kunelisa i drugih.
U ovoj epizodi serijala o kulturnom aktivizmu razgovaramo sa Enverom Enjom Hadžiomerspahićem o nastanku ideje o osnivanju Muzeja suvremene umjetnosti Ars Aevi u Sarajevu. Enjo nam je ispričao što je sve prethodilo nastanku njegove ideje o osnivanju Ars Aevi, od vremena kada je kao 23. godišnjak vodio kulturni program u Domu Mladih u Skenderiji do suorganizacije i osnivanja Jugoslovenskih Dokumenata u Skenderiji 1987. U noći kada je gorio Olimpijski muzej u Sarajevu, u aprilu 1992., Enji se rodila ideja o osnivanju Muzeja suvremene umjetnosti. Nakon odlaska u Italiju 1992. Enjo započinje sa prikupljanjem umjetničkih djela suvremenih umjetnika koji svoja djela poklonjaju Sarajevu, od Michelangela Pistoleta, Marine Abramovič, Enrica Castelanija, Janisa Kunelisa i drugih.
Umjetnički direktor Muzeja u Milanu ga upoznaje sa čuvenim arhitektom Renza Piana, koji je 1999. poklonio gradu Sarajevu idejni projekat Muzeja suvremene umjetnosti Ars Aevi, koji nažalost sve do danas nije izgrađen. U međuvremenu kolekcija Ars Aevi se seli iz jednog u drugi prostor u Sarajevu, da bi u konačnici svoje mjesto našla dijelom u vijećnici, a drugim dijelom u depou Ars Aevi u Skenderiji. 2017. godine arhitektica i profesorica na Arhitektonskom fakultetu u sarajevu Senka Ibrišimbegović preuzima poziciju direktorice JU Gradski muzeji Sarajeva i od Enje preuzima vođenje Muzeja u izgradnji. Tokom posljednjih par godina void se intenzivna kampanja političkih struktura u gardu Sarajevu za izgradnju Muzeja Ars Aevi, što je rezultiralo dobivanjem granta od Europske komisije, UNESCO-a, te Vlade Kantona Sarajevo i konačno su se stekli financijski i logistički uvjeti za izgradnju Muzeja. Senka nam u drugom dijelu epizode govori o svim peripetijama koje su morali proći na tom putu i o trenutnoj fazi predugovora za izgradnju Muzeja. Veliki dio tog zadatka je obavljen i postavljanje kamena temeljca i početak radova na izgradnji Muzeja očekuje se tokom proljeća 2024.
* Produkciju ove priče podržala je Tomson fondacija, kao dio projekta Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WBs). Priča je kreirana uz finansijsku podršku Evropske unije. Njen sadržaj je isključiva odgovornost autora i ne predstavlja nužno stavove Evropske unije.
U ovoj epizodi s Enjom i Senkom smo pričali o:
00:00:00 Najava i uvod epizode
00:04:55 Nakon 32 godine u proljeće '24. očekujemo gradnju Muzeja
00:05:46 Priprema monografije o historiji Muzeja Ars Aevi
00:07:31 Gradnja kulturne scene u Domu mladih '70-tih
00:11:33 Nastanak izložbe "Jugoslovenska Dokumenta" u Skenderiji 1987.
00:17:25 Početak rata u Sarajevu i odlazak Enjine familije u Italiju
00:19:08 Rađanje ideje o Muzeju Ars Aevi u noći kad je gorio Olimpijski muzej u Sarajevu
00:22:30 Gradonačelnik ratnog Sarajeva, Muhamed Kreševljaković, odobrava ideju o nastanku Muzeja
00:25: 54 Prvi katalog muzeja Ars Aevi štampan u opsadi u Oslobođenju
00:28:13 Michelangelo Pistoleto poklanja Muzeju rad "Vrata ogledala"
00:30:12 Anur Hadžiomerspahić predlaže da se Muzeji Evrope uključe u projekat Ars Aevi i naprave izložbe za Muzej
00:34:30 Muzej Prato se uključuje u projekat Ars Aevi
00:35:54 Prvi put se pojavljuje ime Muzeja Ars Aevi na izložbi u Pratu
00:37:20 Odlazak u Veneciju i povezivanje sa Venecijanskim bijenalom
00:39:58 U projekat se uključuje Muzej u Beču
00:44:48 Susret s Renzom Pianom u Genovi
00:47:10 Renzo Piano pristaje da donira idejni projekat Muzeja Sarajevu
00:50:43 Renzo Piano predstavlja pješački most na Vilsonovom
00:57:46 Uvod u razgovor sa Senkom Ibrišimbegović
01:02:57 Problemi sa finansijskim budžetom Muzeja
01:05:24 Aplikacija Muzeja za EU i IPA fond
01:08:10 Ako BiH dobije EU kandidatski status imamo nove mogućnosti
01:11:32 Moj prvi posao u Muzeju Ars Aevi
01:14.01 Moja prva izložba bila je ona Janisa Kunelisa u Vijećnici 2005.
01:17:30 Lokalni angažman zajednice i Muzejski kvart na Marijin Dvoru
01:19:38 Treba li nam I transverzala s 4 trake na Vilsonovom šetalištu?
01:21:44 Povezivanje Muzejskog kvarta na Marijin Dvoru s Univerzitetskim kampusom u urbanističku cjelinu
01:24:45 Javna rasprava o urbanističkom planu za Marijin Dvor
01:27:45 Značaj Zelene zone Muzejske četvrti na Marijin Dvoru za grad
01:30:10 Gradnja Muzeja će potaknuti interes u svijetu
01:34:12 Kamen temeljac za gradnju Muzeja se očekuje na proljeće 2024.
Produkcija: Kolektiv znanja
Audio: Nino Škiljić
Muzika: Alan Omerović
Design: Effect Agency
Jednokratne donacije: https://www.paypal.me/KolektivZnanja
Patreon donacije: https://patreon.com/Kolektivznanja?utm_medium=clipboard_copy&utm_source=copyLink&utm_campaign=creatorshare_fan&utm_content=join_link
Pratite nas na društvenim mrežama:
FB: https://www.facebook.com/kolektivznanja
IG: https://https://www.instagram.com/kolektiv_znanja/
X : https://twitter.com/AnisaSerak
Audio platforme:
Podcast rs, Apple podcast, Spotify, Deezer, Captivate, Amazon podcast
#arsaevi #renzopiano #enjohadziomerspahic #senkaibrisimbegovic #sarajevskimuseumquartier
U ovoj epizodi serijala o kulturnom aktivizmu gošća je direktorica Historijskog muzeja BiH, Elma Hašimbegović.
Historijski muzej BiH jedna je od 7 nacionalnih kulturnih institucija u BiH, koja je nažalost, nakon 1995. godine, slučajnim ili namjernim izostavljanjem iz državnog budžeta unutar Daytonskog sporazuma, prepušten sam sebi na brigu o kulturnom blagu koje je naslijedio od nekadašnjeg Muzeja revolucije. Nastao je 1945. godine na temelju antifašističkog nasljeđa iz II svjetskog rata i NOB u Jugoslaviji na osnovu kojeg se gradilo tadašnje jugoslovensko socijalističko društvo. Zgrada Historijskog muzeja je jedan od najboljih primjera socijalističke arhitekture moderne iz 20. vijeka i kao takvu ju je Getty Foundation iz NY 2018. svrstao među 10 najvažnijih objekata moderne u svijetu. Historijski muzej BiH baštini sjajnu tradiciju antifašizma na prostorima bivše Jugoslavije i BiH i čuvar je sjajnog kulturnog nasljeđa naroda s ovih prostora. Neki od najznačajnijih umjetničkih artefakata koje čuva u svojim kolekcijama su djela Voje Dimitrijevića, Antuna Augustinčića, Michelangela Pistoleta, Nandora Glida, Mladena Srbinovića i drugih. Na čelu Historijskog muzeja Elma je od 2012. godine i u posljednjih 12 godina sa svojim vrijednim timom suradnika bori se za opstanak Muzeja koji u financijskom budžetu države BiH nije prepoznat kao važna kulturna institucija od nacionalnog značaja. U ovoj epizodi ćete saznati sve o problemima s kojima se suočavaju, o nedostaku centralnog grijanja u zgradi Muzeja tokom zime do svih pozitivnih priča koje su proizveli svih ovih godina.
Sve informacije o Historijskom muzeju naći ćete na https://muzej.ba/
*Ova epizoda je dio našeg serijala o kulturnom aktivizmu koji je nastao uz podršku Thomson fondacije kao dio projekta Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WBs). Priča je kreirana uz finansijsku podršku Evropske unije. Njen sadržaj je isključiva odgovornost autora i ne predstavlja nužno stavove Evropske unije.
U ovoj epizodi s Elmom smo pričali o:
00:00:00 Uvod o Historijskom muzeju BiH
00:04:28 Kako je nastao Historijski Muzej 1945.?
00:08:50 Arhitektonski trojac koji je projektovao zgradu Historijskog muzeja
00:11:44 Historijski muzej je čuvar nasljeđa iz II svjetskog rata
00:12:41 Strategija otvaranja muzejskog prostora umjetnicima na korištenje
00:16:15 Šta je Muzej i šta bi mogao biti?
00:22:54 Historisjki muzej je pun umjetničkih artefakata iz II svjetskog rata
00:23:11 U Historijskom muzeju dočeka vas vitraž Voje Dimitrijevića Smrt fašizmu sloboda narodu
00:24:42 U II svjetskom ratu su umjetnici bili angažirani da oslikavaju revoluciju
00:28:03 Izložbu "Portreti Narodnih heroja" smo nosili i u Maxi muzej u Rimu
00:34:35 Izložba o ratnom Predsjedništvu BiH iz septembra 2022.
00:37:41 Ovo apatično društvo je zaboravilo kakvo sjajno kulturno nasljeđe imamo
00:40:21 Misija našeg Muzeja je da čuva našu baštinu
00:43:53 Vitraž Voje Dimitrijevića je doživio oštećenja od metaka u psoljednjem ratu
00:48:48 Posjetioci kafića Tito ne znaju da se nalaze među eksponatima iz II svjetskog rata
00:51:36 Festival ženskog aktivizma Pitchwise u Historijskom muzeju
00:57:07 Imamo kapacitet da se možemo razvijati kroz obrazovanje mladih
00:59:53 Kolekcija štafeta mladosti u depou Historijskog muzeja
01:02:18 Izložba o AFŽu u Muzeju
01:05:32 Muzejski primjerci oružja iz II svjetskog rata su se koristili tokom ospade Sarajeva
01:08:08 Muzejske eksponate koristili smo za edukaciju mladih o II svjetskom ratu
01: 09:45 Čudno je da djeca ništa ne znaju o historiji II svjetskog rata
01:12:12 Zašto u Historijskom muzeju ne funkcionira centralno grijanje tokom zime?
01:14:45 Stid nas je da ljudi zimi hodaju u kaputima po Muzeju
01:17:20 Neka se nađe rješenje za financiranje Historijskog muzeja kao i za ostale muzeje
01:19:46 Historijski muzej priprema reprezentativnu izložbu o Valteru
01:22:03 Jesmo li "džaba krečili" sve ove godine ili je vrijedlilo sve ovo što smo radili?
Produkcija: Kolektiv znanja
Audio: Nino Škiljić
Muzika: Alan Omerović
Design: Effect Agency
Jednokratne donacije: https://www.paypal.me/KolektivZnanja
Patreon donacije: https://patreon.com/Kolektivznanja?utm_medium=clipboard_copy&utm_source=copyLink&utm_campaign=creatorshare_fan&utm_content=join_link
Pratite nas na društvenim mrežama:
FB: https://www.facebook.com/kolektivznanja
IG: https://https://www.instagram.com/kolektiv_znanja/
X : https://twitter.com/AnisaSerak
Audio platforme:
Podcast rs, Apple podcast, Spotify,Deezer
#kolektivznanjapodcast #kulturniaktivizam
#HistorijskimuzejBiH #elmahašimbegović
Nakon dvogodisnje pauze predstavljamo 55. epizodu i serijal o kulturnom aktivizmu, snimljenu u Historijskom muzeju BiH.
Gost je bh multimedijalni umjetnik, satiričar društvene zbilje, narodni tribun i političar, DAMIR NIKSIC.
Po prvi put Damir otkriva kako je studirao na Accademia di Belle Arti di Brera u Milanu, šta je i gdje slikao na Siciliji i zašto se iz Italije vratio u Sarajevo. Nakon završetka ALU u Sarajevu, Damir odlazi na postdiplomski studij u Ameriku i nakon 11. septembra 2011. snima svoj prvi kratki film “If I wasn’t Muslim” u kojem je sjajno obradio probleme s rasizmom s kojima se Amerika susrela u to vrijeme antimuslimanske histerije. Razgovaramo i o tome zašto u BiH ne postoji tržište za umjetnost i zašto su umjetnici na margini društvenih zbivanja, ali i o tome zašto Damir misli da država ne treba da bude mecena umjetnicima. Mnogi Damira poznaju po njegovoj satiri i skečevima, kao čovjeka s ulice koji na sarkastičan i ironičan način propituje društvena zbivanjia u zemlji i svijetu, a takođe i po njegovom revolucionarnom političkom angažmanu, no u ovom podcastu ćete možda po prvi put čuti neke zanimljivosti iz Damirove umjetničke karijere.
*Ova epizoda je dio serijala o kulturnom aktivizmu i snimana je u Historijskom muzeju BiH u Sarajevu, koji zbog nebrige državnih institucija tokom zime nema centralno grijanje.
*Ova epizoda je dio našeg serijala o kulturnom aktivizmu koji je nastao uz podršku Thomson fondacije kao dio projekta Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WBs). Priča je kreirana uz finansijsku podršku Evropske unije. Njen sadržaj je isključiva odgovornost autora i ne predstavlja nužno stavove Evropske unije.
Jednokratne donacije podcastu: https://www.paypal.me/KolektivZnanja
Patreon donacije: https://patreon.com/Kolektivznanja?utm_medium=clipboard_copy&utm_source=copyLink&utm_campaign=creatorshare_fan&utm_content=join_link
U ovoj epizodi s Damirom smo pričali o:
00:00:00 Uvod o Historijskom muzeju BiH
00:01:51 Zašto snimamo u hladnom Historijskom muzeju BiH koji nema centralno grijanje zimi?
00:04:49 Šta je kulturni aktivizam?
00:05:52 Zašto sam commonista?
00:12:45 Na koji način se mi obični građani možemo boriti protiv konzumerizma?
00:14:45 Umjetnost može izliječiti kolektivnu traumu
00:17:16 Zašto je umjetnost univerzalni jezik?
00:20:07 Rani početak bavljenja umjetnošću
00:23:05 Ja sam umjetnik ljevičar
00:25:14 S Grbavice sam se sklonio u Sloveniju od JNA da me ne regrutuju i pošalju u rat
00:28:30 Prelazak u Italiju iz Slovenije "na crno"
00:29:54 Dolazak na Siciliju i oslikavanje crvke
00:34:15 Kako sam upisao Akademiju Brerra u Milanu?
00:35:56 Nastavak Akademije u Sarajevu
00:39:01 Zašto mi ratujemo na Balkanu?
00:42:01 Odlazak u Tuscon u Ameriku na postidplomski studij
00:43:05 Kako sam saznao da su pali Blizanci u New Yorku?
00:44:07 Nastanak antisemitizma protiv Arapa u Americi nakon 11.9.2001.
00:48:37 O čemu govori moj film" If I wasn t Muslim"
00:50:16 Moje problematiziranje orjentalizma na Zapadu
00:52:49 Kako je nastao film "If I wasn't Muslim" na osnovu pjesme Violinista na krovu?
00:55:50 Snimanje filma" If I wasn't Muslim" na salašu
01:00:46 Govorio sam o antisemitizmu u Americi još 2002.
01:04:45 Zašto je za mene bosanstvo isto što i bratstvo i jedinstvo?
01:08:46 Država ne treba da bude mecena umjetnosti
01:15:20 Zašto u BiH nemamo tržište za umjetnost?
01:23:47 O održivosti muzeja i kulturnih institucija u BiH
01:25:47 Zašti su ljudi nakon 2014. masovno napustili BiH?
Pratite nas na društvenim mrežama:
FB: https://www.facebook.com/kolektivznanja
IG: https://https://www.instagram.com/kolektiv_znanja/
X : https://twitter.com/AnisaSerak
Audio platforme:
Podcast rs: https://podcast.rs/show/kolektiv-znanja/
Apple podcast: https://podcasts.apple.com/ba/podcast/kolektiv-znanja/id1541333149
Spotify: https://open.spotify.com/show/1UY6dPu0MqYrs46vxub92M
Deezer: https://www.deezer.com/en/show/1994852
Produkcija: Kolektiv znanja
Audio: Nino Škiljić
Muzika: Alan Omerović
Design: Effect Agency
#kolektivznanjapodcast #damirnikšić #arsaevi #historijskimuzejbih
Sanel Redžić je jedan od najvećih svjetskih virtuoza kalsične gitare. Rođen je u Tuzli 1988. gdje je započeo svoje muzičko obrazovanje. Njegov najvažniji učitelj gitare bio je čuveni tuzlanski gitarski mentor Predrag Stanković kod kojeg je završio svoje srednjoškolsko muzičko obrazovanje, a potom je 2007. upisao Visoku muzičku školu “Franz Liszt” u Weimaru kod prof.Thomas Müller-Pering i Ricardo Gallena. Svoju prvu nagradu osvojio je 2005. na Gitar art festivalu u Beogradu i dosada je osvojio čak 29. svjetskih nagrada, od festivala u Tokiju, Weimaru, Lisabonu, Rimu, Beču...
U svojoj karijeri učio je svjetskih gitarskih majstora kao što su David Russell, Costas Cotsiolis, William Kanengiser, Aniello Desiderio, Denis Azabagić, Jorgos Panetsos, Thomas Offerman...Dosada je svirao diljem svijeta, a u Kini i Japanu uživa status holivudske muzičke zvijezde. Svirao je u nekim od najpoznatijih hramova muzike od Tokyo Bunka Kaikan Recital Hall, Yamaha Hall Tokyo, Smetana Hall Prague, International House of Music Moscow, Gasteig in Munich, sa nekim od najpoznatijih svjetskih orkestara: Orquesta del Nuevo Mundo Mexico, Sarajevskom filharmonijom, Karlovy Vary Orchestra, RTS Belgrade Orchestra i Aukso Chamber Orchestra. Snimio je i nekoliko CDa za Gramofon Sarajevo, Central German Radio (MDR) i KSG Exaudio.
Trenutno Sanel Redžić živi u Njemačkoj i predaje na „Franz Liszt“ Univerzitetu u Weimar i na Erfurt Univerzitetu.
.....
Hvala Radio Kameleonu, Zlatku Berbiću i Goranu Lončaru na realizaciji i produkciji ove epizode podcasta.
Produkcija: Radio Kameleon
Organizacija: Anisa Šerak
Kamera, audio i video mix: Goran Lončar
___
Jednokratne donacije podcastu: https://www.paypal.com/paypalme/Kolek...
---
Pratite nas na društvenim mrežama:
Facebook: https://www.facebook.com/kolektivznanja
Instagram: https://www.instagram.com/kolektiv_zn...
Twitter: https://twitter.com/AnisaSerak
Slušajte nas na:
Podcast rs: https://podcast.rs/show/kolektiv-znanja/
Apple podcast: https://podcasts.apple.com/us/podcast...
Spotify: https://open.spotify.com/show/1UY6dPu...
Deezer: https://www.deezer.com/en/show/1994852
Google podcast: https://podcasts.google.com/feed/aHR0...
Captivate: https://kolektiv-znanja-a-serak.capti...
Amazon podcast: https://www.amazon.com/Kolektiv-znanj…
S Edinom Selesković razgovaramo o njenim umjetničkim počecima u Washingtonu, razlozima zbog kojih se preselila u New York i bez ičije pomoći napravila sjajnu karijeru i pomogla stvaranje art scene u Williamsburghu. Objasnila nam je i pravila po kojima u New Yorku funkcionira sistem prodaje umjetnina galerijama, kolekcionarima i muzejima i zašto je umjetnost u Americi veliki biznis.
Edina Selesković je rođena u Tuzli, a u Sjedinjenim Američkim Državama 1991. godine je otišla u učeničku razmjenu i zbog rata bila primirana ostati tamo živjeti. Diplomirala je na čuvenoj likovnoj akademiji Corcoran School of Art u Washingtonu na odsjeku skulpture. Iz ateljea u Njujorku, njeni radovi su izloženi na preko 100 samostalnih i grupnih izložbi u galerijama širom Sjedinjenih Država, te u Europi i Aziji. Jedna je od osnivača umjetničke zajednice Williamsburg u New Yorku i umjetničkih kolaboracija The Stoodio i Anie Rexe. Osnovala je prvi program Artist in Residence u BiH u partnerstvu s Međunarodnom galerijom portreta Ismet Mujezinović u Tuzli. U svojoj karijeri je radila sa NASA-om, utemeljila je Festival savremene žene u Tuzli, učestvovala u rebrendiranju nacionalne košarkaške reprezentacije BiH. Dobitnica je brojnih nagrada uključujući Sculpture Space Fellowship, Sam i Adele Golden Foundation Fellowship u New Yorku. 2020. godine je dobila Svjetsku nagradu za vizuelne umjetnike (World Citizen Artists), a 2021. No Limit zlatne nagrade za ambijent u BiH. Redovna je članica je Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Bila je govornica na konferencijama od Weekend Media Festivala, OPEN FEST-a, STEPS i CEO konferencije, EPD konferencija u Pragu, Sarajevo Innovation Summit do AoMo u Liverpoolu. Gostujuća je profesorica na IEDC Bled School of Management. Edina živi i radi u New Yorku, Sarajevu i Tuzli.
Hvala Radio Kameleonu, Zlatku Berbiću i Goranu Lončaru na realizaciji i produkciji ove epizode podcasta.
Produkcija: Radio Kameleon
Organizacija: Anisa Šerak
Kamera, audio i video mix: Goran Lončar
___
Jednokratne donacije podcastu: https://www.paypal.com/paypalme/Kolek...
---
Pratite nas na društvenim mrežama:
Facebook: https://www.facebook.com/kolektivznanja
Instagram: https://www.instagram.com/kolektiv_zn...
Twitter: https://twitter.com/AnisaSerak
Slušajte nas na:
Podcast rs: https://podcast.rs/show/kolektiv-znanja/
Apple podcast: https://podcasts.apple.com/us/podcast...
Spotify: https://open.spotify.com/show/1UY6dPu...
Deezer: https://www.deezer.com/en/show/1994852
Google podcast: https://podcasts.google.com/feed/aHR0...
Captivate: https://kolektiv-znanja-a-serak.capti...
Amazon podcast: https://www.amazon.com/Kolektiv-znanj…
The podcast currently has 63 episodes available.