Kolektiv znanja

U serijalu "Sudbina Muzeja revolucije u SA i BG" razgovaramo o našem antifašističkom nasljeđu i o kulturnoj memoriji Balkana. O antifašističkom nasljeđu i hrabroj antifašističkoj borbi naroda iz ovih krajeva u bivšoj Jugoslaviji svjedočile su kolekcije u nekadašnjim Muzejima revolucije. '90.tih godina, s raspadom bivše Jugoslavije, nestali su i Muzeji revolucije. Stvoren je potpuno drugačiji historijski narativ o našem antifašističkom nasljeđu, koji nas je natjerao da se naše antifašističke prošlosti stidimo i da zaboravimo našu herojsku memoriju Balkana. O tome kakva je sudbina Muzeja revolucije u Sarajevu i Beogradu razgovaramo u ovom podcastu. Moja prva gošća je Elma Hašimbegović, direktorica Historijskog muzeja BiH u Sarajevu, nekadašnjeg Muzeja revolucije. Govorimo o njihovoj posljednjoj izložbi Wer ist Walter?, koja na posve drugačiji način objašnjava kako je izgledala antifašistička borba u BiH, ko su bili okupatori, a ko antifašisti koji su branili zemlju, zašto je važno da se antifašističkog nasljeđa naših predaka ne stidimo, nego da se njime ponosimo i zašto je važno djeci u školama ispričati historijski relevantnu istinu o našem antifašističkom nasljeđu.______________📌Jednokratne Pay Pal donacije: https://www.paypal.me/KolektivZnanja📌Patreon donacije: https://www.patreon.com/c/Kolektivznanjapodcast______________S Elmom smo pričali o: 00:00:00 Intro i najava

00:07:22 Izložba Wer ist Walter? Ili Topografija antifašističkog otpora u BiH00:09:33 Sa raspadom bivše YU Muzeji revolucije više nikome nisu trebali00:13:30 U bivšoj Jugoslaviji smo imali najveći antifašistički pokret u Evropi00:15:10 Zašto mladi ljudi ovdje ne uče o antifašizmu i zašto se ne ponose tim nasljeđem?00:17:03 Mi smo zaboravili ko je bio Walter i koji je njegov historijski značaj00:19:01 Šteta koju je mladim generacijama napravio historijski revizionizam je ogromna00:22:22 Partizanski pokret-plaforma zajedničke borbe naroda u Kraljevini Jugoslavije protiv okupatora i fašista00:27:07 Tema sudbine Muzeja revolucije širom bivše Yu nepoznata je javnosti00:28:40 Its complicated- dio izložbe koji objašnjava odnos fašističkih i kvislinških snaga u NOB-u00:31:47 Priča o antifašizmu je sjajan temelj za dijalog među mladima00:34:10 Tito nije komandovao ratnim bitkama iz podruma, nego je direktno učestvovao u njima00:36:04 Žene imaju ključnu ulogu u partizanskom pokretu otpora 00:39:15 Misija Muzeja je očuvati antifašističko nasljeđe kao dio memorije Balkana00:41:35 Prvi put nakon 1966. izložba koja govori o antifašističkom partizanskom pokretu00:43:02 Za razliku od ostalih Muzeja revolucije u Jugoslaviji mi u SA smo bili i fizički ugroženi u ratu, 30 godina imamo problem s finansiranjem i nemamo grijanja00:45:48 U duhu antifašistkinja danas Muzej predvodi sjajan ženski tim 00:47:45 Koristili i sliku Valtera koja je pronađena u njegovom novčaniku nakon pogibije00:49:37 Najvrijedniji artefakt u našem Muzeju je raritetni Oklopni voz iz II svjetskog rata 00:53:51 Mi nemamo Mona Lizu, ali imamo vrijedan artefakt, a to je priča o antifašizmuProdukcija/Sarajevo: Kolektiv znanja

Audio/Sarajevo: Nino Škiljić

Produkcija/Beograd: podcast.rs

Video i audio/Beograd: podcast.rs

Muzika za špicu: Alan Omerović

Design spice: Effect Agency

‼️PRETPLATITE se na naš YT kanal ‼️ Click on SUBSCRIBE ‼️

#historijskimuzejbih #elmahasimbegovic #weristwalter #walterbranisarajevo #vladimirpericvalter #antifasizam#kolektivznanjapodcast #kolektivznanja #podcast #podcastbih #anisaserak #cc4wb #unesco

*Kolektiv znanja Podcast "Sudbina Muzeja revolucije u Sarajevu i Beogradu" is susported by UNESCO, trought Culture and Creativity for Western Balkan, a project funded by European Union that aimes to foster dialogue in the Western Balkans by enchancing cultural and creative sectors for increase socio-economic impact.

Pred vama je specijalna epizoda podcasta o posjeti OŠ “Dragiša Luković Španac” iz Kragujevca Muzeju ratnog djetinjstva u Sarajevu, koja se desila 19.3.2024. Ovaj podcast napravljen je u suradnji sa kolegom novinarom Milanom Živanovićem iz Beograda u okviru projekta Creative culture for Western Balkan, koji podržava Thomson Foundation.U podcastu smo razgovarali s Jasminkom Halilovićem, osnivačem i direktorom Muzeja ratnog djetinjstva u Sarajevu, kojeg je 2018. Forbes kao prvog Bosanca uvrstio na svoju listu evropskih lidera “30 under 30”, a 2023 je proglašen za European Young Leader (EYL40). Također smo razgovarali i s kolegom Milanom Živanovićem o tome kako on doživljava ovakve mirovne inicijative i zašto su one važne u današnoj eri narastajućeg fašizma. ______________📌Jednokratne Pay Pal donacije: https://www.paypal.me/KolektivZnanja📌Patreon donacije: https://www.patreon.com/c/Kolektivznanjapodcast______________U ovoj epizodi s Jasminkom smo pričali o:00:00:00 Uvod i najava00:02:44 Put u Kijev i pripreme za otvaranje MRD u Ukrajini00:06:55 Kijev nije previše ugrožen, daleko je od fronta a dalekometno bombardovanje je preskupo 00:11:11 U MRDu prikupljamo priče i predmete djece koja su odrastala u ratu00:18:59 Važno je da mi u BiH podržavamo odbranu palestinskog naroda jer smo proživjeli rat 00:22:50 Budžet iz institucija BiH za MRD je manji od svih drugih većih festivala 00:26:00 Posjeta OŠ iz Kragujevca MRDu u organizaciji YIHR iz Beograda 00:31:10 Prvi put je u martu jedna škola iz Srbije došla u zvaničnu posjetu našem Muzeju00:36:29 Nastavnice iz Kragujevca su pretrpile medijski linč u Srbiji zbog posjete Muzeju00:42:15 Ministarstva obrazovanja kantona i RS-a moraju dati školama dozvolu za posjetu MRDu00:47:00 Mladi političari iz različitih stranaka u SA uticali su na dodjelu lokacije u Logavinoj00:50:57 Želimo da nova zgrada MRD bude zaštitni znak Sarajeva00:57:00 Imamo izvrsnu suradnju sa kolegama iz muzejske industrije 01:05:34 Širenje naše kolekcije je vrlo zahtjevno i skupo 01:09:18 Zapaljena knjigu iz Vijećnice na izložbi u Seulu je vidjelo preko 100 000 ljudi01:12:45 Dokumentarac o gegicama u MRDu porodice koja je iz Kalesije izbjegla u Švicarsku 01:16:43 Posljednjim letom sam napustio Kijev u februaru 202201:20:27 Posvetio sam svoj život razvoju MRD01:22:47 Najava razgovora sa Milanom Živanovićem, novinarom iz Beograda01:25:05 Ova posjeta je možda najvažniji događaj u posljednih 30 god na polju pomirenja u regionu01:30:02 Novinari obično govore samo o krivici želeći da utvrde ko je više kriv, što je pogrešno01:36:48 Nije mi jasno zašto bi bilo kome smetao razgovor o miru01:41:00 Važno je da istrajemo na ovakvim razgovorima o miru📲Pratite nas na društvenim mrežama: https://www.facebook.com/kolektivznanja https://www.instagram.com/kolektiv_znanja/ https://www.tiktok.com/@kolektiv.znanja

‼️PRETPLATITE se na naš YT kanal ‼️ Click on SUBSCRIBE ‼️

#muzejratnogdjetinjstva #warchilldhoodmuseum #jasminkohalilkovic #ukrajina #warchildhoodmuseumkiev #antifasizam #kolektivznanjapodcast #kolektivznanja #podcast #podcastbih #anisaserak #cc4wbs #unesco #britishcouncil #thomsonfoundation

*Ova epizoda je dio našeg serijala o kulturnom aktivizmu koji je nastao uz podršku Thomson fondacije kao dio projekta Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WBs). Priča je kreirana uz finansijsku podršku Evropske unije. Njen sadržaj je isključiva odgovornost autora i ne predstavlja nužno stavove Evropske unije.

Belma Bešlić Gal, bh. i austrijska pijanistica i kompozitorica, u selu Mijakovići kod Vareša je osnovala prvu umjetničku rezidenciju za klasičnu muziku "Zvjezdane staze". Ova umjetnica i kuratorica rođena je u Tuzli, gdje je završila osnovnu i srednju muzičku školu u klasi prof. Planinke Jurišić. Kao 15 godišnja djevojčica usred rata odlazi u Weimar u Njemačku na studij klavira na Visokoj školi za muzičku umjetnost Franz Liszt kod prof. Gerlinde Otto i Lazara Bermana, a daljnje usavršavanje nastavila je na Kunstuniversität Graz, izučavajući pozorišnu i scensku muzikom, te kompoziciju. Osvojila je brojne svjetske nagrade kao mlada pijanistica sloveći za jednu od najdarovitijih mladih pijanistica u ex YU, a kasnije je osvojila i brojne nagrade na muzičkim festivalima.Belma je suosnivačica Kamernog sastava Revolucionario, koji izvodi muziku inspirisanu bosanskim i balkanskim etnosom. Na ovogodišnjem Festivalu Slovo Gorčina u Stocu premijerno je na otvaranju Festivala, na drevnom lokalitetu sa stećcima u Radimlji, predstavila multimedijalni muzički i scenski projekat, posebno komponiran za Festival, po imenu "Iza uma". Ove godine je po prvi put u BiH osnovala umjetničku rezidenciju za muzičare klasične muzike koju je nazvala AIR "Zvjezdane staze". ______________📌Jednokratne Pay Pal donacije: https://www.paypal.me/KolektivZnanja📌Patreon donacije: https://www.patreon.com/c/Kolektivznanjapodcast______________S Belmom smo pričali o:00:00:00 Uvod i najava00:04:24 Ovo je druga suradnja sa Slovom Gorčina, prva je bila 2017.00:08:08 Scenografiju na stećcima na Radimlji nije bilo lako realizirati00:13:15 Zašto sam rezidenciju nazvala Zvjezdane staze?00:15:10 Kupila sam kuću u selu Mijakovići jer sam se zaljubila u to mjesto00:19:09 Prva art rezidencija klasične muzike u BiH u Mijakovićima00: 24:11 Vraćam se Bosni jer želim da ostavim nešto svojoj zemlji:00: 30:02 Mještani u Mijakovićima bili oduševljeni klasičnom muzikom koju nikad ranije nisu čuli00: 35:05 Za sljedeću godinu na rezidenciji planiram dovesti svjetske kompozitore00: 38:40 Na moju muziku i estetiku je utjecalo moje porijeklo iz BiHProdukcija: Kolektiv znanjaAudio i video: podcast.rsMuzika: Alan OmerovićDesign: Effect Agency🚀 Podrži nas! ‼️Klikni SUBSCRIBE ‼️

Pridruži se našoj online zajednici i tako ćeš nam pomoći da naše priče dopru do još više ljudi!

📲Pratite nas na društvenim mrežama: https://www.facebook.com/kolektivznanja https://www.instagram.com/kolektiv_znanja/ https://www.tiktok.com/@kolektiv.znanja

‼️PRETPLATITE se na naš YT kanal ‼️ Click on SUBSCRIBE ‼️#belbabeslicgal #airzvjezdanestaze #mijakovici #varesclassicalfestival #klasicnamuzika#kolektivznanjapodcast #podcastbih #anisaserak #kolektivznanja *Ova epizoda je dio našeg serijala o kulturnom aktivizmu koji je nastao uz podršku Thomson fondacije kao dio projekta Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WBs). Priča je kreirana uz finansijsku podršku Evropske unije. Njen sadržaj je isključiva odgovornost autora i ne predstavlja nužno stavove Evropske unije.

Gorčin Dizdar, historičar i istraživač srednjovjekovne Bosne i jedan od ponajboljih poznavatelja srednjovjekovne kulture stećaka u BiH je i predsjednik UO Fondacije Slovo Gorčina i unuk čuvenog hercegovačkog pjesnika Maka Dizdara. S Gorčinom smo razgovaramo o stalnoj borbi entuzijasta koji se bave nezavisnom kulturom da namaknu sredstva za organizaciju jendog od najstarijih kulturnih festivala u BiH Slovo Gorčina, koji je ove glodine doživio jedno od najboljih izdanja od osnivanja 1971. godine. O tome kako je ovogodišnje otvaranje Slova Gorčina na Radimlji sa spektakularnim multimedijalnim projektom austrijske i bh, kompozotorice Belme Bešlić Gal "Iza uma" jedan Stočanin nazvao "Pink Floydom na Pompejima". Zašto je Slovo Gorčina stolačka inicijativa i kako oni čuvaju Makovu ideju o zejdničkom bh. nacionalnom identitetu uprkos naporima svih u široj zajednici da bh. nacionalni identitet proglase nepostojećom nacionalnom kategorijom.___________________Link za snimak otvaranja Slova Gorčina "Iza uma" je: https://youtu.be/3cEIWyXgjR4___________________

💙 Podcast nastaje u neovisnoj produkciji – tvoja podrška nam puno znači!📌Jednokratne Pay Pal donacije: https://www.paypal.me/KolektivZnanja

📌Patreon donacije: https://www.patreon.com/c/Kolektivznanjapodcast

U ovoj epizodi s Gorčinom smo pričali o:00:00:00 Uvod i najava00:03:56 Ovogodišnje izdanje Slova Gorčina bilo je najkvalitetnije od 1971. godine00:07:08 Slovo Gorčina je jedan od najstarijih festivala u BiH nastao nakon Makove smrti 00:08:02 Mak je imao ideju da u Stocu osnuje Orfejeve dane u slavu umjetnosti00:10:47 Najznačajniji umjetnici, slikari, književnici Jugoslavije ‘70tih i ‘80tih na Slovu Gorčina 00:12:30 2018. ova ekipa na čelu sa mnom je preuzela organizaciju Slovo Gorčina 00:15:41 Finansijska sredstva za kulturu su ista kao i prije 20 godina i sve ih je teže organizirati00:18:02 Konkursi za kulturu uvijek kasne i ne možete ništa unaprijed planirati00:19:28 Mi iz nezavisne kulturom osjećamo se kao žabe koje se stave u vodu koja se podgrijava 00:22:30 Multimedijalni projekat pijanistice Belme Bešlić Gal na otvorenju festivala 00:24:30 Belma Bešlić Gal, poznata austrijska kompozitorica, komponovala je “Iza uma”00:26:55 Otvaranje je bilo kao “Pink Floyd na Pompejima”00:30:10 Kod nas je zaboravljena kategorija kvaliteta kulture 00:33:14 Mak je razvio ideju da mi ovdje možemo razviti zajednički identitet 00:34:48 Dominantna svijest po kojoj se isključivo na etnonacionalnoj osnovi pomaže kultura00:35:57 Ako se zatvorimo u nacionalne okvire to je provincijalni nivo kulture00:38:18 Slovo Gorčina je oduvijek bila stolačka inicijativaProdukcija: Kolektiv znanjaAudio: Nino ŠkiljićMuzika: Alan OmerovićDesign: Effect Agency🚀 Podrži nas! ‼️Klikni SUBSCRIBE ‼️Pridruži se našoj online zajednici i tako ćeš nam pomoći da naše priče dopru do još više ljudi!

🎬 Produkcija: Kolektiv znanja

🎥🎧 Video & Audio: Kolektiv znanja

🎼Muzika za špicu: Alan Omerović

📽Design špice: Effect Agency

📲Pratite nas na društvenim mrežama: https://www.facebook.com/kolektivznanja https://www.instagram.com/kolektiv_znanja/ https://www.tiktok.com/@kolektiv.znanja

‼️PRETPLATITE se na naš YT kanal ‼️ Click on SUBSCRIBE ‼️

#gorcindizdar #slovogorcina #makdizdar #stolac #radimlja #stecciradimlja #kolektivznanjapodcast #kolektivznanja #podcast #podcastbih #anisaserak #cc4wbs #unesco #britishcouncil #thomsonfoundation*Ova epizoda je dio našeg serijala o kulturnom aktivizmu koji je nastao uz podršku Thomson fondacije kao dio projekta Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WBs). Priča je kreirana uz finansijsku podršku Evropske unije. Njen sadržaj je isključiva odgovornost autora i ne predstavlja nužno stavove Evropske unije.

Elma Tataragić, dramaturginja i producentica, profesorica na sarajevskoj ASU i selektorica Takmičarskog programa SFF-a, ratne 1994. je započela raditi na Obala Art Centru i jedna je od osnivačica Sarajevo Film Festivala. Posebno je senzibilizirana za teme koje se tiču ženskih prava i nasilja nad ženama i autorica je scanarija za sjajne filmove koji govore o ženskim pitanjima: Snijeg, Najsretniji čovjek na svijetu, Šavovi, Bog postoji, njeno ime je Petrunija, Samo kad se smijem...Osnivačica je producentske kompanije MAMAFILM. Bila je članica žirija mnogih filmskih festivala od New Yorka, Sofije, Tirane, Dohe, Istanbula, Beograda, Torina...Dobitnica je brojnih filmskih nagrada za scenario i autorica je dvije knjige o umijeću u scenaristici. Razgovarali smo o ženskom pismu u bh. kinematografiji, odgovornosti da mi koji smo preživjeli ratne traume pričamo o onome što smo preživjeli, o ženama koje trpe nasilje i koje nemaju pravo na smijeh i sreću, o nužnosti da žene koje nemaju problem sa svojim pravima budu glas onih žena koje nemaju pravo na svoj glas, o njenoj suradnji sa makedonskom redateljicom Teonom Strugar Mitevski i njihovom novom projektu Majka Tereza, te o tome zašto su umjetnice hrabrije od političara.💙 Podcast nastaje u neovisnoj produkciji – tvoja podrška nam puno znači!📌Jednokratne Pay Pal donacije: https://www.paypal.me/KolektivZnanja📌Patreon donacije: https://www.patreon.com/c/KolektivznanjapodcastU ovoj epizodi s Elmom smo pričali o:00:00:00 Uvod i najava00:01:44 Ženski glasovi u kulturnom aktivizmu 00:05:35 Do ’92. u bh. kinematografiji od 100 filmova 2 filma je snimila žena00:09:03 U ratu je nastala moja ljubav prema filmu00:11:21 SFF se od početka okrenuo ženskim pitanjima u regionalnoj kinematografiji00:15:20 Filma “Snijeg” Aide Begić je prvi film u istoriji bh. kinematografije koji su potpisale 4 žene00:17:58 Mi koje nemamo problem sa ženskim pravima trebamo govoriti o ženskim pitanjima00:20:32 Suradnja sa makedonskom redateljicom Teonom Strugar Mitevski00:24:45 Naš prvi zajednički film “When the day had no name” imao je premijeru na Berlinaleu 00:27:13 Film “Najsretniji čovjek na svijetu” snimljen je po mojoj intimnoj priči00:31:47 Naša ratna trauma je tek sad vidljiva i mi smo tek sada osvijestili šta smo zaista preživjeli00:36:57 Ženski filmovi govore o našoj ratnoj traumi:Grbavica, Snijeg i Najsretniji čovjek na svijetu 00:42:27 Speed dating u našem filmu je izmišljen00:45:40 Kako je nastao scenarij za film “Samo kad se smijem”?00:49:05 Ovaj film brutalno istinito govori o femicidu00:51:33 Žene koje su pretrpjele nasilje nemaju pravo na smijeh i na sreću00:55:06 Ženama kod nas nedostaje više mentorskih projekata01:03:40 Na ovogodišnjem SFFu smo vidjeli 3 bh. igrana filma iako je finansiranje sve lošije01:07:51 Po prvi put ove godine na ASU imamo studentice u audiovizuelnom sektoru montaže i direktorica fotografije🚀 Podrži nas! ‼️Klikni SUBSCRIBE ‼️Pridruži se našoj online zajednici i tako ćeš nam pomoći da naše priče dopru do još više ljudi!🎬 Produkcija: Kolektiv znanja🎥🎧 Video & Audio: Kolektiv znanja🎼Muzika za špicu: Alan Omerović📽Design špice: Effect Agency📲Pratite nas na društvenim mrežama: https://www.facebook.com/kolektivznanja https://www.instagram.com/kolektiv_znanja/ https://www.tiktok.com/@kolektiv.znanja‼️PRETPLATITE se na naš YT kanal ‼️ Click on SUBSCRIBE ‼️#ženskiglasovi #sff #sarajevofilmfestival #sfftakmicarskiprogram #elmatataragic #anisaserak #kolektivznanja #kolektivznanjapodcast #podcastbih *Ova epizoda je dio našeg serijala o kulturnom aktivizmu koji je nastao uz podršku Thomson fondacije kao dio projekta Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WBs). Priča je kreirana uz finansijsku podršku Evropske unije. Njen sadržaj je isključiva odgovornost autora i ne predstavlja nužno stavove Evropske unije.

Jadranka Miličević, direketorica Fondacija CURE i suosnivačica Festivala ženskog aktivizma Pitchwise, u ovom podcastu gpvori o važnosti ženskih glasova za kulturu ali i aktivizam, bez obzira bio on ekološki, kulturni, obrazovni. Jadranka obajšnjava kako je nastao Pitchwise i kako se ženske aktivistkinje godinama bore za jednakost u društvu, porodici, na poslu... Govorimo i o demistifikaciji feminizma i potrebi jačanja ženskih prava u bh. društvu koje se nije u stanju, niti pravno niti institucionalno, izboriti s narastajućom ofanzivom nasilja nad ženama i sve učestalijeg femicida kojemu svakodnevno svjedočimo.O nužnosti prepoznavanja i valoriziranje ženskih umjetnica i kulturnih radnica, književnica svakodnevno treba govoriti a ne samo u dane kad se održava Pitcwise ili neke druge ženske aktivističke aktivnosti.Valorizacija i kotekstualizacija ženskih glasova u kulturi je važna u stvaranju fronta otpora patrijarhalizaciji koja sve jače osvaja naše društvo i to je zadatak svih nas.*Ovaj podcast je sniman u bašti Historijskog muzeja i zahvaljujem se direktorici Elmi Hašimbegović na ustupljenom prostoru za snimanje.💙 Podcast nastaje u neovisnoj produkciji – tvoja podrška nam puno znači!📌Jednokratne Pay Pal donacije: https://www.paypal.me/KolektivZnanja📌Patreon donacije: https://www.patreon.com/c/KolektivznanjapodcastU ovoj epizodi s Jadrankom smo pričali o:00:00:00 Uvod i najava00:01:50 Zašto su nam dans važniji no ikad ženski glasovi u kulturi i aktivizmu?00:04:20 Današnji globalni odnos prema ženama u kulturi je porazan00:07:24 Mi žene moramo davati otpor patrijarhalnom okviru00:10:12 Sretni smo što već 19 godina Pitchwise organiziramo u Historijskom Muzeju00:14:30 Naše fenomenalne žene umjetnice su prepoznate u svijetu ali ne i kod nas00:18:15 Mi žene iz civilnog svijeta stalno dižemo glas protiv nasilja nad ženama 00:20:10 U ovoj zmelji političari ne žele da se čuju ženski glasovi 00:23:26 Žene nisu osvještene koliko snažnu podršku mogu dati jedna drugoj 00:25:47 Mi žene, Vještice, se želimo ponovo ujediniti da budemo jače00:29:57 Naše sveto pravo je da se borimo protiv nasilja nad ženama00:33:51 Naši političari ništa ne žele poduzetii u borbi protiv nasilja nad ženama00:40:20 Ljudi su se ovdje dosta otuđili i to se najviše vidi u odnosu prema starim ljudima00:44:40 Ove godine smo na Pichwise imali dodjelu regionalne književne nagrade Štefica Cvek00:48:09 Smiješno je da su 2019., nama koji smo organizirali prvi Pride, u medijima dušebrižnici "saljevali stravu"00:52:00 Nismo spremni kao društvo podržati drugo i drugačije00:54:00 Moramo glasno govoriti u ime onih koji to ne mogu🚀 Podrži nas! ‼️Klikni SUBSCRIBE ‼️Pridruži se našoj online zajednici i tako ćeš nam pomoći da naše priče dopru do još više ljudi!

🎬 Produkcija: Kolektiv znanja

🎥🎧 Video & Audio: Kolektiv znanja

🎼Muzika za špicu: Alan Omerović

📽Design špice: Effect Agency

📲Pratite nas na društvenim mrežama: https://www.facebook.com/kolektivznanja https://www.instagram.com/kolektiv_znanja/ https://www.tiktok.com/@kolektiv.znanja

‼️PRETPLATITE se na naš YT kanal ‼️ Click on SUBSCRIBE ‼️#jadrankamilicevic #fondacijacure #pitchwise #bhpride #kulturniaktivizam #kolektivznanjapodcast #podcastbih #anisaserak #kolektivznanja #thomsonfoundation #britishcouncil #cc4wbs #kulturniaktivizam

*Ova epizoda je dio našeg serijala o kulturnom aktivizmu koji je nastao uz podršku Thomson fondacije kao dio projekta Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WBs). Priča je kreirana uz finansijsku podršku Evropske unije. Njen sadržaj je isključiva odgovornost autora i ne predstavlja nužno stavove Evropske unije.

*Epizoda "Kako je nastala tuzlanska techno scena prije 27 godina?" dobitnik je "Award for production excellence" in Culture and Creativity for Western Balkans by British Council and Thomson Foundation*

U ovoj epizodi o tome kako je nastajala TZ techno scena krajem '90 tih govore: Jesenko Alić, suosnivač Different stylea, Mirza Akšamić, osnivač Fobie, Merima Džubur Grbić, prvi ženski DJ u TZ, Zlatko Berbić, vlasnik Radio Kameleona, na kojem se emitirala emisija Different Style, te Maid Porobić, vlasnik Kluba Palma, u kojem su se dešavali prvi techno partiji u Tuzli. O suradnji sa tuzlanskom techno scenom govore i Zoran Nikolić iz Distruction noise iz Novog Sada, Jasmina Mameledžija, DJ Jasmina iz Travnika/SA i Samir Čulić, DJ Choola iz Sarajeva.

00:00:00 Uvod i najava

00:04:34 Avdo Šerak, 18.11.2001, emisija Zeus vam predstavlja, RTVTK

00:08:07 Avdo Šerak, 2006, RTVTK: Kako sam violinu zamijenio sa gramofonima i postao DJ?

00:11:38 Jesenko Alić: U Avdinoj kući u Kuli 1997. svirali smo za našu ekipu

00:14:12 U decembru 1998. u Klubu Palma napravili smo prvi party

00:18:09 Kuća u Kuli je bila mjesto gdje se rađala TZ elektronska scena

00:20:00 U gepeku smo imali svu opremu, gramofone i miksetu, i pravili smo aftere u prirodi, na jezeru Modrac, Kuli Srebrenik

00:23:35 Tuzla je bila poznata u regiji po najboljim techno partijima

00:28:40 Kako smo nabavili prve gramofone iz Njemačke?

00:30:42 Ploče iz radnje u Njemačkoj sam preslušavao na fiksnom telefonu, pa su nam dolazile busom preko Beča

00:36:22 Na emisiji DS na Radio Kameleonu puštali smo hitove kao BBC 1

00:38:33 Kako se desio prvi maskembal u Domu?

00:40:22 DS je okupljao regionalne DJeve, a MIrza je dovodio svjetske DJ

00:45:00 Prije naših partija u TZ klubovima niko nije plesao

00:47:06 Nama je najbolja droga bila muzika koju smo slušali

00:48:50 FM Jam I Defence su nastali zajedno s nama na Kameleonu

00:55:20 Bili smo sjajan tim, za 5 godina rada se nikad nismo posvađali

00:58:05 Otišao sam vidjeti Avdu u bolnici i doktor me prepoznao s partija

1:02:25 Svi su htjeli doći na Tribute to Avdo 2014. da sviraju za njega

1:06:25 Mirza Akšamić: Moj odlazak u Njemačku na početku rata

1:08:46 Prekretnica u mom životu bila je kad sam prvi put čuo Sven Vatha u kultnom Dorian Greyu u Frankfurtu

1:13:18 Kako sam upoznao Avdu nakon povratka iz Njemačke?

1:14:50 Tuzla je bila bastion techna u cijeloj regiji

1:17:08 Više smo mi uradili na pomirenju u BiH nego međureligijsko vijeće

01:22:02 Prvi veliki party 2001. s Chris Liebingom u Klubu Space

01:24:27 Edo Maajka i ja smo išli zajedno u osnovnu školu u Brčkom

01:29:06 Susret Sven Vatha i Mirze sa Grace Jones na aerodromu u SA

01:33:20 Tuzla nije veliki grad, a imala je svjetsku techno scenu

01:39:09 Fobia i DS smo bili različiti, ali nismo bili konkurencija

01:45:00 Jaguar je bio himna TZ techno ekipe

01:50:20 Mi nismo svirali na današnjim super brzinama, nego na 145 bpm

01:51:28 Merima Džubur Grbić: prvi ženski DJ u Tuzli

1:54:07 Avdo je bio moj mentor, bio je jedini od kolega koji mi je pružio ruku i prihvatio moj interes prema DJingu

2:02:20 Zlatko Berbić: Vidio sam da je Avdo čovjek budućnosti i imao sam samo jedan uslov da muzika koju puštaju bude slušljiva za radio

2:12:37 Maid Porobić: U Klubu Palma su se desili prvi techno partiji

2:19:41 Zoran Nikolić, Novi Sad: Kako smo upoznali TZ techno DJeve? 2:25:20 Jasmina Mameledžija: Upoznala sam Avdu na Futuri

2:29:54 Samir Čulić: Konekcija s tuzlanskom ekipom Different Style

Produkcija: Kolektiv znanjaVideo i audio: Radio Kameleon/Goran Lončar Audio postprodukcija: Nino Škiljić

#tuzlanskatechnoscena #differentstyletuzla #avdodjred

*Ova epizoda je dio našeg serijala o kulturnom aktivizmu koji je nastao uz podršku Thomson fondacije kao dio projekta Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WBs). Priča je kreirana uz finansijsku podršku Evropske unije. Njen sadržaj je isključiva odgovornost autora i ne predstavlja nužno stavove Evropske unije.

Ida Prester, hrvatska voditeljica, influenserica i pjevačica. Ida je ikona društvenog aktivizma i alternativnog modnog stila, je žena koja se jednako bori za ekološku osviještenost i očuvanje okoliša kao i za osviještenost o nužnosti sistemskog spriječavanja nasilja nad ženama. Ona je žena koja se ne libi javno iznositi svoje stavove o podršci manjinskim skupinama, od izbjeglica iz Sirije, Afganistana, Ukrajine, do dugogodišnje podrške LGBTQ zajendici u regiji. Svojom kampanjom pod nazivom Štit, koju je promovirtala krajem 2023. na Međunardoni dan borbe protiv nasilja nad ženama, okupila je značajne javne ličnosti, od glumaca i glumica, pjevača i pjevačica, sportista i sportistkinja, književnika, influensera i influenserica s ciljem podizanja svijesti o nužnosti spriječavanja nasilja nad ženama u cijeloj regiji. Na muzičkoj sceni je prisutna više od 15 godina sa svojim bendom Lolobrigida i u Sarajevu je početko juna učestvovala na Kvirhana festivalu. Ona je i modna ikona, žena koja promovira drugačiji modni stil, koji podrazumijeva i nošenje second hand odjeće te odjeću od recikliranih materijala. U ovoj smo epizodi pričali i o njenom aktivizmu, strau od starenja, nacionalističkim obrascima mržnje i entolerancije i starim patrijarhalnim obrascima koji su nas potpuno zarobili u ovom regionu, te na koncu šta učiniti i kako spriječiti nasilje koje nas okružuje. 💙 Podcast nastaje u neovisnoj produkciji – tvoja podrška nam puno znači!📌Jednokratne Pay Pal donacije: https://www.paypal.me/KolektivZnanja📌Patreon donacije: https://www.patreon.com/c/Kolektivznanjapodcast S Idom smo razgovarali o :00:00:00 Najava i uvod epizode00:02:20 Susret u Berlinu 2023. u okviru BPB projekta vezan za Jugosferu00:05:00 "Ja živim u koferu putujući Titovim stazama revolucije"00:08:58 Društveni aktivizam od podrške izbjeglicama do LGBTQ zajednice00:10:42 Ja propagiram opuštenost u životu i da nismo ovisnici o statusnim simbolima00:11:26 Žena nikad nije bila manje oslobođena nego danas00:12:50 Tradicija se jako nesretno povezala sa tehnološkom revolucijom00:13:57 Tik Tok sadržaj je uzrokovao porast poremećaja u prehrani kod djevojčica00:15:55 Narodi na Balkanu uvijek čekaju nekog prosvjetitelja i Mesiju00:17:04 Zašto je kurikuralna reforma u Hrvatskoj bila ključna stvar?00:19:05 Posljednji Pride u Zagrebu bez skandala jer je to bila politička odluka nove gradske vlasti 00:21:58 Bila sam kuma beogradskog Pride-a 2023.00:24:49 Zašto se u ovom se regionu već 20 godina vlada strahom?00:27:11 "Mi smo medijski urednici svojih vlastitih života"00:29:35 Kad radiš na sebi ti svoju sreću prenosiš i na druge oko sebe 00:31:49 Na Balkanu su i najbolji i najgori ljudi na Planeti00:35:05 Mi smo društvo koje ne radi na agresiji00:38:49 Femicid u Gardačcu je bio okidač za kampanju Štit00:41:26 Svakodnevno dobijam poruke od žena koje trpe nasilje

00:48:35 Moj screentime je skoro 8 sati00:51:22 Priča o snimanju spota za pjesmu 70- te00:53:26 Borba žena sa strahom od starenja00:55:06 Ja više ne razumijem ovu novu generaciju djece, mojih Svemiraca00:58:10 Sve je prolazno i treba uživati u trenutku01:00:04 Želim širiti pozitivnu sliku oko sebe01:01:08 Kad pronađeš u sebi mir nemaš potrebe ići u osvajačke ratove01:03:29 One koji mi šalju zle komentare pitam zašto misle da sam se iz pakosti udala za Srbina01:04:58 Ja volim ljude i ljudi vole mene01:06:58 Ja sam glasnogovornica u familiji, jer Vani nije za javnost01:07:45 Odgojila me je baka Zeničanka🎬 Produkcija: Kolektiv znanja

🎧 Audio: Nino Škiljić

🎼Muzika za špicu: Alan Omerović

📽Design špice: Effect Agency

📲Pratite nas na društvenim mrežama: https://www.facebook.com/kolektivznanja https://www.instagram.com/kolektiv_znanja/ https://www.tiktok.com/@kolektiv.znanjaow/kolektiv-znanja/

‼️PRETPLATITE se na naš YT kanal ‼️ Click on SUBSCRIBE ‼️

#idaprester #lolobrigida #lgbtq #pridebeograd #pridezagreb #kolektivznanjapodcast #kolektivznanja #podcast #podcastbih #anisaserak

Boro Kontić, začetnik i urednik Omladinskog programa Drugog programa Radio Sarajeva, doajen je radijskog novinarstva, dugogodišnji urednik Drugog programa Radio Sarajeva, urednik kultne emisije Primus u kojoj je nastala i legendarna Top lista nadrealista.Svoju je radijsku karijeru započeo još kao student Pravnog fakulteta najprije radeći kao voditelj na Radiju 202, a potom je 1979. prešao na Drugi program Radio Sarajeva, gdje će ubrzo postati urednik, najprije tada popularne subotnje zabavne emisije Primus, a potom i urednik Drugog programa Radio Sarajeva. U aprilu 1987. zajedno sa jednom od najboljih generacija mladih novinara i entuzijasta pokrenuo je kultni Omladinski program. Tu ekipu Omladinskog programa tada su činili: Senad Hadžifejzović, Zrinka Bralo, Saša Savić, Senad Pećanin, Mladen Sančanin, Saša Hemon, Zoka Stevanović, Lida Hujić i drugi. Boro je jedan od onih radijskih urbanih legendi, novinarskih čarobnjaka, koji su oduvijek stvarali nove kulturološke i sociološke matrice društva. On je radijski mag koji je kreirao i stvorio potpuno autohton i revolucionarno nov medijski ekosistem krajem '80-tih godina prošlog vijeka u formatu Omladinskog programa Radija Sarajevo koji je, kako tvrdi, uvijek bio na granici politički prihvatljivog programa u tadašnjem jugoslovenskom društvu. Poslije rata je bio osnivač i dugogodišnji direktor Mediacentra u kojem je svoju novinarsku ekspertizu prenosio na mlade novinare uz podršku BBC-ijeve škole novinarstva.

💙 Podcast nastaje u neovisnoj produkciji – tvoja podrška nam puno znači!📌Jednokratne Pay Pal donacije: https://www.paypal.me/KolektivZnanja

📌Patreon donacije: https://www.patreon.com/c/Kolektivznanjapodcast

S Borom smo razgovarali o:0:00:00 Najava i uvod epizode00:02:55 Podcast je format sličan radijskom formatu00:05:16 Dolazak na Radio 202 u vrijeme studija00:06:45 Prvi novinarski zadatak bilo je praćenje novogodišnje noći '75. u Elektrodistribuciji00:12:23 "Nije bitno gdje su te poslali, bitno je da budeš spreman za svaki zadatak"00:14:45 Radio mi je odgovarao kao saliveno skrojeno odijelo00:18:45 Poziv Zije Dizdarević da pređe na Drugi program Radija Sarajevo00:20:40 Kako je nastao Primus?00:25:52 Počeo sam raditi Primus u svojoj 24-toj godini00:27:02 Novi val i bendovi iz Zagreba i Beograda utjecali su na izbor muzike u Primusu00:29:37 Susret sa Zlatkom Arslanagićem i osnivanje Top liste nadrealista00:34:02 Prva svirka Zabranjenog pušenja u Cedusu 00:36:36 "Na svirci mi je odmah bilo jasno da će Pušenje biti veliki bend"00:37:38 Nele i Zenit odlaze u vojsku, u Nadrealsite dolaze Šiber i Ričl00:41:37 Prva ideja o nastanku Omladinskog programa 00:50:00 Senad Hadžifejzović- prvi voditelj na Omladinskom, došao iz redakcije Dječijeg programa00:54:03 Omladinski program je bio mjesto koje je garantovalo slobodu01:00:15 Omladinski program je bio društvena avangarda u tadašnjoj državi01:02:03 Čuveni intervju na Omladinskom sa Adilom Zulfikarpašićem i Alijom Izetbegovićem 01:08:20 Legacy Omladinskog je da su ljudi naučili boriti se za slobodu01:19:20 iskustvo u novinarstvu je bitno za stvaranje sadržaja01:25:30 Danas je potrebna medijska dekontaminacija01:30:01 Zašto je obrazovni sistem u Finskoj po PISA testiranju najbolje01:34:00 Da biste dobili najbolje studente morate dovesti najbolje profesore01:41:13 Samo slobodni ljudi mogu da odgoje slobodne ljude01:47:25 Novinarstvo se i prije 50-60 godina suočavalo s istim problemom kao i danas01:50:16 Profesor Zdravko Grebo je bio lucidan intelektualac Produkcija: Kolektiv znanjaAudio: Nino ŠkiljićMuzika: Alan OmerovićDesign: Effect Agency

🚀 Podrži nas! ‼️Klikni SUBSCRIBE ‼️Pridruži se našoj online zajednici i tako ćeš nam pomoći da naše priče dopru do još više ljudi!

‼️PRETPLATITE se na naš YT kanal ‼️ Click on SUBSCRIBE ‼️#borokontic #omladinskiprogram #radiosarajevo #zabranjenopušenje #toplistanadrealista #primus #kolektivznanjapodcast #kolektivznanja #podcast #podcastbih #anisaserak

U trećoj epizodi serijala o kulturnom aktivizmu razgovaramo sa Enverom Enjom Hadžiomerspahićem o nastanku ideje o osnivanju Muzeja suvremene umjetnosti Ars Aevi u Sarajevu. U noći kada je gorio Olimpijski muzej u Sarajevu, u aprilu 1992., Enji se rodila ideja o osnivanju Muzeja suvremene umjetnosti. Nakon odlaska u Italiju 1992. Enjo započinje sa prikupljanjem umjetničkih djela suvremenih umjetnika koji svoja djela poklonjaju Sarajevu, od Michelangela Pistoleta, Marine Abramovič, Enrica Castelanija, Janisa Kunelisa i drugih.

Umjetnički direktor Muzeja u Milanu ga upoznaje sa čuvenim arhitektom Renza Piana, koji je 1999. poklonio gradu Sarajevu idejni projekat Muzeja suvremene umjetnosti Ars Aevi, koji nažalost sve do danas nije izgrađen. U međuvremenu kolekcija Ars Aevi se seli iz jednog u drugi prostor u Sarajevu, da bi u konačnici svoje mjesto našla dijelom u vijećnici, a drugim dijelom u depou Ars Aevi u Skenderiji. 2017. godine arhitektica i profesorica na Arhitektonskom fakultetu u sarajevu Senka Ibrišimbegović preuzima poziciju direktorice JU Gradski muzeji Sarajeva i od Enje preuzima vođenje Muzeja u izgradnji. Tokom posljednjih par godina void se intenzivna kampanja političkih struktura u gardu Sarajevu za izgradnju Muzeja Ars Aevi, što je rezultiralo dobivanjem granta od Europske komisije, UNESCO-a, te Vlade Kantona Sarajevo i konačno su se stekli financijski i logistički uvjeti za izgradnju Muzeja. Senka nam u drugom dijelu epizode govori o svim peripetijama koje su morali proći na tom putu i o trenutnoj fazi predugovora za izgradnju Muzeja. Veliki dio tog zadatka je obavljen i postavljanje kamena temeljca i početak radova na izgradnji Muzeja očekuje se tokom proljeća 2024.

💙 Podcast nastaje u neovisnoj produkciji – tvoja podrška nam puno znači📌Jednokratne Pay Pal donacije: https://www.paypal.me/KolektivZnanja📌Patreon donacije: https://www.patreon.com/c/Kolektivznanjapodcast

U ovoj epizodi s Enjom i Senkom smo pričali o:00:00:00 Najava i uvod epizode00:04:55 Nakon 32 godine u proljeće '24. očekujemo gradnju Muzeja00:05:46 Priprema monografije o historiji Muzeja Ars Aevi00:07:31 Gradnja kulturne scene u Domu mladih '70-tih00:11:33 Nastanak izložbe "Jugoslovenska Dokumenta" u Skenderiji 1987.00:17:25 Početak rata u Sarajevu i odlazak Enjine familije u Italiju00:19:08 Rađanje ideje o Muzeju Ars Aevi u noći kad je gorio Olimpijski muzej u Sarajevu00:22:30 Gradonačelnik ratnog SA, Muhamed Kreševljaković, odobrava ideju nastanka Muzeja00:25: 54 Prvi katalog muzeja Ars Aevi štampan u opsadi u Oslobođenju00:28:13 Michelangelo Pistoleto poklanja Muzeju rad "Vrata ogledala"00:30:12 Anur Hadžiomerspahić predlaže da se Muzeji Evrope uključe u projekat Ars Aevi 00:35:54 Prvi put se pojavljuje ime Muzeja Ars Aevi na izložbi u Pratu00:37:20 Odlazak u Veneciju i povezivanje sa Venecijanskim bijenalom 00:39:58 U projekat se uključuje Muzej u Beču00:44:48 Susret s Renzom Pianom u Genovi00:47:10 Renzo Piano pristaje da donira idejni projekat Muzeja Sarajevu00:50:43 Renzo Piano predstavlja pješački most na Vilsonovom00:57:46 Uvod u razgovor sa Senkom Ibrišimbegović01:02:57 Problemi sa finansijskim budžetom Muzeja01:05:24 Aplikacija Muzeja za EU i IPA fond01:08:10 Ako BiH dobije EU kandidatski status imamo nove mogućnosti01:14.01 Moja prva izložba bila je ona Janisa Kunelisa u Vijećnici 2005.01:19:38 Treba li nam I transverzala s 4 trake na Vilsonovom šetalištu? 01:21:44 Povezivanje Muzejskog kvarta na Marijin Dvoru s Univerzitetskim kampusom 01:27:45 Značaj Zelene zone Muzejske četvrti na Marijin Dvoru za grad01:30:10 Gradnja Muzeja će potaknuti interes u svijetu01:34:12 Kamen temeljac za gradnju Muzeja se očekuje na proljeće 2024.

* Produkciju ove priče podržala je Tomson fondacija, kao dio projekta Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WBs). Priča je kreirana uz finansijsku podršku Evropske unije. Njen sadržaj je isključiva odgovornost autora i ne predstavlja nužno stavove Evropske unije.