Hrvatska historiografija – iako je povijest između ostaloga i učiteljica života i svjetlo istine – ponekad nepravedno zaboravi i zanemari neke od svojih velikana, istinskih znanstvenika čiji su rad i rezultati uvelike obilježili razvoj historiografije. Jedan od takvih nesumnjivo je Milan Šufflay, koji je tijekom svoje znanstvene karijere više bio prepoznat u inozemstvu nego u domovini, a čiji su znanstveni rad i rezultati i danas duboku utkani u hrvatsku i albansku humanistiku. Nažalost zbog političkih stavova i znanstvene čestitosti tijekom života Šufflay je bio nerijetko ignoriran i proskribiran, te naposljetku i likvidiran na vratima vlastitog doma 1931. godine. Koliki je bio njegov utjecaj i značaj jasno govori i činjenica da su nakon tog ubojstva poznati svjetski intelektualci poput velikog Alberta Einsteina i Heinrich Manna uputili pismo Međunarodnoj ligi za ljudska prava, tražeći osudu tog ubojstva i diktature u onodobnoj Kraljevini Jugoslaviji. A mi smo tijekom druge polovice 20. stoljeća gotovo u potpunosti zaboravili i zanemarili važnost ovog velikog hrvatskog znanstvenika. Stoga danas u Povijesnim kontroverzama razgovaramo o Milanu pl. Šufflayu, a naš sugovornik je dr. sc. Stipe Kljaić s Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu.

Epizoda je premijerno emitirana 14. travnja 2022. na HR3.