U ovom podcastu istražujemo sličnosti između stoicizma i islama, dva filozofska i vjerska sistema koji se bave ličnim razvojem i duhovnim usponom. Fokusirat ćemo se na tri ključna principa koja povezuju ove dvije tradicije: samokontrola, strpljenje pred iskušenjima i disciplina. Ove vrline su temelj svakog uspjeha i unutrašnje snage, bilo da se radi o stoicizmu, koji nas uči kontrolirati naše emocije i želje, ili islamu, koji nas poziva na strpljenje i disciplinu u svim aspektima života

Dva su savjeta meni najviše pomogla u moj čitalačkom hobiju, a u ovom klipu ih dijelim sa vama, a također i dajem par prijedloga za čitanje ukoliko ste već iskusan čitač.

Dani Alagić je profesionalni bokser i fitnes trener iz Bihaća, ali također i moj lični trener boksa od maja 2022.

Zadnjih nekoliko epizoda je bilo tematski osmišljeno tako da je bilo divno za promjenu malo imati opušteniji podcast i jednostavno pričati o stvarima koje nam padnu na pamet. 

Sama ideja da se snimi podcast je došla spontano nakon kafe sa Harisom i Azrom, a i ova epizoda je također jako spontana i jedna od onih u kojoj se priča o većem broju tema.

Lucije Anej Seneka (lat. Lucius Annaeus Seneca, Córdoba, oko 4. pr. Kr. – Rim, 65.), poznat i kao Seneka Mlađi ili Seneka Filozof, bio je rimski filozof i književnik, glavni predstavnik modernoga, "novog stila", koji se u rimskoj književnosti razvio u vrijeme Neronove vladavine.

Prošla godina je obilježea intenzivnim čitanje, a u ovom podcastu prolazim kroz jednu po jednu knjigu i govorim vam o sovjim utiscima te preporučujem ili ne preporučujem čitanje.

U ovoj epizodi sjedam sa kumom i prolazimo kroz hrpu gramofonskih ploča te svekoj posvećujemo minutu vremena za komentar i eventualnu preporuku.

Kadic, ali ovaj put prvi put uživo, a ne na Zoomu. Veoma zanimljiva priča uz kratko telefonsko javljanje našeg kume Adnana, hodajuće wikipedije.

Zenon iz Kitija bio je helenistički filozof feničkog porijekla, rodom iz Kitija (Κίτιον, Kition) na otoku Cipru. Zenon je bio utemeljitelj stoičkog pravca u filozofiji, koju je predavao u Ateni od oko 300. pne. Na temelju etičkih ideja kiničkih filozofa, stoicizam je stavio velik naglasak na dobrotu i duševni mir stečen životom koji se živi sukladno vrlini i prirodi. Taj se filozofski pravac pokazao vrlo popularnim, a procvjetao je kao jedna od glavnih filozofskih škola od helenističkog razdoblja do rimskog doba, a doživio je preporod tijekom renesanse kao neostoicizam i u suvremenom svijetu kao moderni stoicizam.