Muzej je neprofitna, trajna institucija u službi društva i njegova razvoja, otvorena javnosti, koja prikuplja, čuva, istražuje, komunicira i izlaže materijalnu i nematerijalnu baštinu čovječanstva i njegova okoliša u svrhu obrazovanja, učenja i zabave. Muzeji mogu biti opći i specijalizirani prema vrsti muzejske građe, te nacionalni, regionalni i lokalni prema teritorijalnom području obavljanja muzejske djelatnosti. Postanku muzeja je prethodio razvoj crkvenih i privatnih zbirki te svjetovnih riznica, a od ovih predmuzejskih zbirki razvile su se ne samo pojedine danas javnosti otvorene riznice i zbirke, nego i sami muzeji, koji su znatnim dijelom otkupili cijele privatne zbirke ili njihove dijelove. Specijalizirani muzeji, koji i danas djeluju napose na području Europe, nastali su kao rezultat političkog programa društvene i intelektualne elite koja je predvodila integracijske i modernizacijske procese. Među različitima tipovima baštinskih ustanova povijesnoj znanosti najzanimljiviji su – naravno – povijesni muzeji u kojima posjetitelji mogu vidjeti predmete od povijesnog značaja i njihovu interpretaciju utkanu u povijesnu priču svake države, regije, zavičaja… Stoga je suodnos muzeja (muzeologije) i povijesne znanosti iznimno važan za popularizaciju i razvoj povijesne znanosti. Stoga je tema današnjih Povijesnih kontroverzi priroda tog suodnosa tj. na koji način muzeji utječu na historiografiju i historiografija na muzeje, a naša je sugovornica Matea Brstilo Rešetar, ravnateljica Hrvatskog povijesnog muzeja u Zagrebu.

Epizoda je premijerno emitirana 2. travnja 2020. na HR3.