
Sign up to save your podcasts
Or


Nakon beogradske tragedije u kojoj je dijete ubilo djecu i jednu odraslu osobu milion je pitanja, a odgovora malo.
Da li je uopće moguće dati jedan razlog za ovakvu tragediju? Koji sve faktori utječu na agresivnost djece, kako je moguće ne primijetiti da dijete sprema masovno ubistvo, zašto je sve više onih koji veličaju dijete ubicu, te prijeti li na opasnost od omasovljavanja ovakvih i sličnih zločina, pogotovo zbog činjenice da je Srbiju dva dana nakon jednog horora zatekao drugi – onaj u Mladenovcu?
Idemo li na put bez povratka ili još uvijek postoji nada da oporavimo društvo?
Sa nama u novom izdanju podcasta Jedan sat diplomirana psihologinja i porodična i sistemska terapeutkinja Tanja Tankosić Girt.
Dario Terzić, Mostarac, doktor komunikologije, čije je polje ekspertize kromatika ili boja u komunikaciji, gost je novog izdanja podcasta Jedan sat. Postoje li omražene boje, da li je crvena boja univerzalno boja ljubavi, kojim bojama provociramo, kojim uvjeravamo? U kojoj mjeri je značenje boja mijenjano kroz historiju, koliko je ovisno o društvenom kontekstu, šta je za Zapad plavo, a šta za Istok?
Poslušajte i čime je rezultuirao “kromatski snimak” predstavnika bošnjačkog, srpskog i hrvatskog korpusa u Bosni i Hercegovini, kao dio Terzićevog doktorskog rada, te kojim bojama su najčešće obojeni Bakir Izetbegović, Dragan Čović i Milorad Dodik.
Dragan Vikić gost je N1 podcasta Jedan sat.
Sasvim otvoreno govori o ratnim danima, smjeni unatoč podvizima, oprostu, saznanju da je nepravedno optužen za ratne zločine, te koliko je snage trebalo da se suoči sa još jednom nametnutom bitkom i da je na kraju dobije.
Podijelio je sa nama i utiske iz punog BKC-a u kojem je premijerno prikazan dokumentarni film Arijane Saračević Helać o njemu, dok je sala uzvikivala njegovo ime.
Komandant Vikić govori i o nekadašnjem Sarajevu, Sarajevu kakvo je sanjao, Sarajevu danas i odnosu vlasti prema zaslužnim, prema stručnim, prema herojima.
Damir Ovčina, pisac velikog romana "Kad sam bio hodža", koji je silovito prodro do čitatelja, kako temom o ratnim užasima na sarajevskoj Grbavici, tako i specifičnim jezikom koji izostavlja glagole, sa nama je u novom izdanju podcasta Jedan sat.
On je čovjek koji i dalje vjeruje u književnost, ubijeđen da ona može uljuditi svijet. Kako joj to do sada nije pošlo za rukom? Imaju li pisci i njihova riječ nekadašnji utjecaj, zvjezdani status i obožavatelje? Kako je obrazovni sistem đacima ogadio čitanje? I matematiku? I biologiju? I je li moguće da bilo šta što dođe u školski sistem nema tendenciju da postane svoja suprotnost?
Kad ti je prvijenac tako silovit, je li to sreća ili ti? Mora li se o zločinima pisati na poseban način? Možemo li samo kroz književnost razumijeti ono što nismo iskusili?
Brojna su pitanja za, kako ga je nazvao Miljenko Jergović, velikog pisca.
Jedan od najpoznatijih regionalnih tekstopisaca Fahrudin Pecikoza Peca vratio se svom izvornom poslu nakon pauze tokom koronavirusa, no da li je onom dodatnom, poslu političara, zauvijek rekao zbogom?
Da li bi M(m)ito bekrijo bio idealan tekst za opis zgoda iz skupštinskih klupa? Ko je zahtjevniji, Halid, Hari, Dino, Čola ili Joksimović? S obzirom da je izjavio da je biti pjevač zapravo dijagnoza, šta bi rekao za one koji su se odlučili da budu političari u Bosni i Hercegovini?
Brojna su pitanja za našeg gosta u podcastu Jedan sat – Fahrudina Pecikozu Pecu
Novinarka, urednica, pa i aktivistkinja, Senka Kurt naša je gošća u podcastu Jedan sat.
Prisjećamo se doajena bh.novinarstva, govorimo o tome koliko se profesija promijenila, kako je nekad izgledalo napraviti novinu, te koju dimenziju rat donosi profesiji.
Otkrila nam je i ko je najduhovitiji u njihovom domu, ko je Sinu dao ime i kakve su bile reakcije, ali i dala neke sjajne preporuke za čitanje.
Život piše nevjerovatne priče. Njihova je baš takva. One su Branka Vasiljević Todorović iz Zvornika i Nihada Hamzić iz Kalesije. Vjerovatno se nikad ne bi ni srele da ih nije povezala nesreća. Zapravo, sreća u nesreći.
Branka je organ svog sina Stefana, koji je u 21. godini stradao u nesreći, odlučila donirati. Dobila ga je Nihada. Iako su se ljekari tome protivili, na Brankinu inicijativu srele su se tri godine nakon transplantacije.
Obje su sa nama u podcastu “Jedan sat”, a njihova priča istinski je dokaz koliko su podjele besmislene, te kako stvarni život demantuje narativ koji žele krojiti domaći političari.
Njihova priča dokaz je i nužnosti strateškog pristupa transplantaciji organa u našoj zemlji.
Dolazak novog domaćeg filma "Najsretniji čovjek na svijetu" u bh. kina odličan je povod za razgovor sa scenaristicom, ali i profesoricom i selektoricom takmičarskog programa Sarajevo Film Festivala Elmom Tataragić.
Nakon svjetskih festivala i nagrada, da li je ipak najvažnije kako će domaća publika u kinima odgovoriti na film? Šta ke željela publici ispričati u saradnji sa rediteljicom Teonom Strugar Mitevski, s kojom nakon nekoliko filmova, čini već uigran tim? Kako uopće izgleda proces stvaranja scenarija, namjerava li iskoračiti u neke druge forme poput teatra ili TV serija? Može li gradonačelnik Beograda napraviti bolji festival od sarajevskog? Šta joj je prioritet u podučavanja studenata, a šta u odgoju sina – brojne su teme sa jednom od najtraženijih scenaristica regiona.
From the publisher's feed