N1 BiH

Aleksandar Hemon, bh. pisac sa adresom u Americi, gost je N1 podcasta Jedan sat.

Međunarodno priznati i višestruko nagrađivani Hemon nam priča kako je produciranje elektronske muzike počelo da ga okupira, kako je pisanje zapravo ozbiljna rabota unatoč neozbiljnom dojmu koji ponekad ostavlja, te kako jezik zapravo njegova opsesija. U "Jednom satu" pitamo i o čemu piše u novom romanu, koji će doživjeti i prevod na bosanski jezik. Razgovor nas je odveo i u Ukrajinu, odakle Hemoni vuku porijeklo, ali i neminovno zadržao u njegovom rodnom Sarajevu i BiH, čijim društveno političkim okolnostima smo pokušali dati adekvatnu dijagnozu.

Doktorica nauka, socijalna psihologinja Sabina Čehajić-Clancy gošća je N1 podcasta Jedan sat.

Nakon dvadeset godina istraživačkog iskustva u domenu suočavanja sa prošlošću otkriva nam nalaze do kojih je njen tim došao, pojašnjava koliko smo u ovom trenutku udaljeni od pomirenja, te da je taj cilj nedostižan bez dijaloga i priznanja.

Ova profesorica na Stockholm Univerzitetu, čiji je doktorski rad proglašen najboljim na svijetu u oblasti socijalne psihologije, dijagnostikuje snažnu potrebu mladih ljudi u BiH za nacionalnim identitetom, nespremnost na ograđivanje od zločina i izvinjenje, ali i različit stepen otvorenosti za pomirenje kod različitih etnonacionalnih skupina. Tako su brojna istraživanja pokazala da su Bošnjaci kao narod koji je u daleko najvećem broju i razmjerama bio žrtva tokom perioda 1992 – 1995. danas najspremniji za dijalog.

Renomirani bh. reditelj i aktuelni direktor Narodnog pozorišta Sarajevo Dino Mustafić izveo je u kulturu na ulice i približio je narodu, kroz različite programe na sarajevskim trgovima i javnim površinama.

Ovog vikenda u sklopu projekta biće odigran i Formanov legendarni mjuzikl “Kosa” realizovan u saradnji sa ambasadom SAD, i to tačno 30 godina nakon kultne “sarajevske Kose” u gradu pod opsadom.

Zašto nam je “Kosa” kao simbol slobode i ljubavi neophodna, kako se kultura snalazi na sarajevskim ulicama, kako otjerati fašizam iz ulica, kako će teatar preživjeti inflaciju, a BiH dugotrajno mrcvarenje samo su neke od tema razgovora sa ovim bh. intelektualcem.

Kada je Mersed Čamdžić, iz malog sela na sjeveru Bosne, sa partnerom Saninom Saračevićem, kojeg nikad do tada nije vidio uživo, osnovao IT kompaniju Mistral nije mogao ni zamisliti kakvih će ona razmjera biti desetak godina nakon. Sa uredima širom BiH i izvan, nekoliko stotina uposlenika, renomiranim međunarodnim klijentima ova kompanija jedna je od najboljih u struci u regionu. Bez obzira na izrazit rast njihova filozofija uvijek je ostala ista - čovjek i povjerenje su na prvom mjestu.

O potencijalu IT sektora, specifičnim uslovima rada, prihodima iznad bh. standarda, potražnji svjetskog tržišta za kadrom, razlozima zašto međunarodne kompanije angažuju bh. stručnjake, porukama za mlade koji se žele okušati u informacionim tehnologijama razgovaramo sa Mersedom Čamdžićem, suosnivačem i direktorom IT kompanije Mistral Technologies.

I kako bi rekao Boris Dežulović "Da je Raza muško, vama gnomovima, bila bi veća i od Papeta i Haseta i Džeke..." Ona je zaista među najboljim sportistima ove, a i bivše zemlje.

Sa šest klubova u četiri europske lige osvojila je trinaest državnih prvenstava.Tri puta MVP Evrope (1991, 1994, 1995). Srebrena na Olimpijskim igrama, Evropskom i Svjetskom prvenstvu. Članica FIBA-ine Kuće slavnih, no i dalje izrazito skromna.

Dok čeka na pripeme naših Zmajica, kojima je danas tim menadžerica, za Svjetsko košarkaško prvenstvo Razija Mujanović druži se s nama u Podcastu “Jedan sat”.

Biografiju gošće N1 podcasta "Jedan sat" nemoguće je pretočiti u nekoliko rečenica. Ona je sigurno jedan od simbola Sarajeva kako u njegovom zlatnom periodu 70-ih i 80-ih, kroz svoju muzičku i TV karijeru, tako i u onom najtežem - periodu opsade i stradanja, kada je predvodila bh. delegaciju u njenom prvom nezavisnom nastupu na Eurosongu. I u godinama nakon opsade bila je alfa i omega muzičke i TV produkcije u Bosni i Hercegovini. U penziju je otišla iz parlamentarnih klupa, uvijek želeći neke pozitivne priče za Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu.

Kakve joj danas emocije budi legendarna pjesma njenih Ambasadora “Zemljo moja”, koja nam je svima izazivala ponos i sreću, kakvu zemlju sanja i vidi li joj spas, kako je kao žena uspjela biti autoritet brojnim muškarcima, kolika je šteta za našu zemlju što više ne učestvujemo na takmičenju za najbolju pjesmu Evrope – samo su neke od tema razgovora sa našom gošćom Ismetom Dervoz, danas radosnom, ali i dalje aktivnom penzionerkom.

Gost N1 podcasta Jedan sat je Sabahudin Topalbećirević.

U novom izdanju N1 podcasta "Jedan sat" sa nama je autor knjige "Djetinjstvo u ratu", osnivač i direktor Muzeja ratnog djetinjstva i dobitnik Forbesovog priznanja za najutjecajnije ljude do 30 godina.

“Šta za tebe znači djetinjstvo u ratu?” pitanje je koje je postavio generaciji kad je započeo svoju misiju, te je i pitanje koje otvaramo u “Jednom satu”. O antiratnom dejstvu čuvanja sjećanja na živote djece u ratovima, o djetinjstvu u gradu pod opsadom, odnosu bh. društva prema kulturi sjećanja, invaziji na Ukrajinu i solidarnosti Sarajki i Sarajlija, ali i bolnoj i osjetljivoj polemici oko broja ubijene djece u Sarajevu razgovaramo sa Jasminkom Halilovićem.

Vedran Zubić, omiljeni profa sarajevske Gimnazije Dobrinja, gost je nvog izdanja N1 podcasta Jedan sat.

Za njega je razrednik mnogo više od profesora, a učenici njegova djeca. Kako im razvija kritičko razmišljanje, uči kroz primjere iz života i aktuelnih dešavanja, priprema za trenutak kada će biti dovoljno odrasli da donose odluke govori nam ovaj profesor geografije koji je svojim stručnim pojašnjenjima pojava poput zemljotresa, te načinom na koji predaje, postao miljenik i šire javnosti.

U vrijeme izbora studija, ali i srednje škole, vrijeme prijemnih ispita i važnih životnih odluka mladog čovjeka sa nama u N1 podcastu "Jedan sat" je dekanesa za studente Univerziteta SSST Emina Ganić. Uspješna, obrazovana, samosvjesna i ambiciozna žena, koju itekako prepoznajemo po vlastitim uspjesima, ali i po ocu, prof. Ejupu Ganiću.

Postoji li preporučen put do uspjeha, zašto mladi ne vjeruju da obrazovanje donosi zaposlenje, jesu li uspješni tek miljenici sudbine, šta joj je donijelo prezime Ganić, kako gleda na podizanje optužnice za slučaj "Dobrovoljačka", šta je i sama naučila od mladih ljudi, te zašto nikad ne odustaje od umjetnosti, svoje najveće pasije - samo su neke od tema našeg razgovora.