Tema ove epizode je praktično ista, kao što je i sam naziv podkasta a u najvećem delu je pažnja posvećena transhumanizmu, o kojem Krešimir Mišak govori i u njegovoj najnovijoj knjizi iz 2020. godine „Smrt transhumanizmu, sloboda narodu“. 

“U sljedećih deset godina svijet će se promijeniti kao nikad u znanoj povijesti. Pretjerano je riječ koja je odavno prestala biti pretjerana, pa nije pretjerano reći da će u budućnosti nastati dvije ljudske rase: digitalna i analogna… Tema o kojoj je riječ jest i medicinska i ekonomska i znanstvena i računalna i etička i filozofska i duhovna, ali prije svega riječ je o sreći i ispunjenosti čovjeka” – citat je iz Mišakove knjige, koji dobro opisuje današnje stanje sveta. 

Često se srećemo sa pojmovima predrasude i stereotipi. Zato je važno biti upoznat sa samim pojmom i znati sa čime imamo posla. Predrasude su unapred donešeno mišljenje ili sud o nečemu što ne poznajemo dovoljno dobro. Predstavljaju težnje za uopštavanjem i veoma su otporne na promene.

Sa time je usko povezana i diskriminacija, koja zapravo predstavlja „predrasude na delu“. Diskriminacija se može javljati u različitim oblicima, uključujući rasizam, seksizam, heteroseksizam, diskriminaciju po osnovu sposobnosti, diskriminaciju po osnovu starosti itd.
Postoje li predrasude na osnovu toga, koji muzički žanr preferiramo i možemo li zbog toga biti diskriminisani? Poslušajte razgovor na ovu temu. 

Zvuči zastrašujuće, ali istraživanje bolnice Vita iz Novog Sada iz 2016. godine na uzorku mladih od 15 do 30 godina je pokazalo da je svaki drugi mladi čovek u Srbiji ponuđen drogom, čak 69,8% poznaje nekog u svom neposrednom okruženju ko je konzumira, dok skoro polovina ispitanih zna gde i od koga može da je nabavi. 

Sa druge strane, zavisnici i bivši zavisnici, kao i ljudi iz njihovog neposrednog okruženja su izloženi žestokoj diskriminaciji a sama narkomanija u našem društvu predstavlja tabu temu. Naravno, u kontekstu u kojem je ispravno govoriti o njoj, ne u smislu povodljivih video spotova i muzike niskog kvaliteta, koja ovu pojavu podiže na zavidan nivo. 

Konstatovali smo da na izvestan način niti on nije odoleo talasu iseljavanja iz naše zemlje a kao najlogičniji izbor je i za njega bila Slovačka. 

Robert se bavi IT oblašću i kaže da su uslovi za rad u ovoj oblasti bolji u Slovačkoj nego u Srbiji. Prati aktuelna dešavanja u našoj zemlji, koja se odnose na radnike na internetu i frilensere i navodi da je ova oblast rada u Slovačkoj zakonski regulisana. 

U razgovoru smo se takođe dotakli njegovog pogleda na život u Slovačkoj a kako i sam navodi, često se sreće sa time da se Slovaci iznenade, kada kaže da je Slovak poreklom iz Srbije a ne Srbin. To mu ne smeta, ali je iznenađen time.