Svima nam je poznata podjela srednjovjekovnog društva na plemstvo, svećenstvo i seljaštvo. No, stvarnost društvenih podjela tijekom predmodernog razdoblja bila je daleko složenija, te spomenuta podjela predstavlja tek vrlo shematizirani prikaz društvene stratifikacije. Naime, ovakva podjela posvema iz obzora društvene slojevitosti zanemaruje gradske zajednice koje su tijekom čitavog (ne samo hrvatskog) srednjovjekovlja predstavljale svojevrstan mikrokozmos društvenih, gospodarskih i političkih odnosa, ne uvijek u potpunosti sukladan tradicionalnom viđenju feudalne epohe europskog društvenog razvitka. A upravo gradovi, i u njima polako razvijajući društveni sloj građana, postat će glavnim nosiocima idejnog transfera prema modernom građanskom društvu. U tom kontekstu, na našoj obali među srednjovjekovnim gradskim društvima u pogledu gospodarskog i političkog razvoja izdvaja se primjer Dubrovnika. Naime, u dubrovačkom okrilju na početku kasnoga srednjega vijeka počet će se razvijati jedan elitni sloj gradskog stanovništva okupljen oko bratovštine Sv. Antuna. Njihov gospodarski i poduzetnički potencijal nikad neće prerasti u formalnu političku moć, no predstavnici tog sloja – Antunina – umnogome će obilježiti društveni, gospodarski i politički život Dubrovnika, sve do samoga kraja Republike. Stoga danas u Povijesnim kontroverzama razgovaramo upravo o dubrovačkim antuninima, a naša sugovornica je dr. sc. Zrinka Pešorda Vardić s Hrvatskog instituta za povijest.

Epizoda je premijerno emitirana 21. veljače 2019. na HR3.