"Kade-tade medjutim", po nimšku "Irgendwo dazwischen", je naslov nove knjige autorice Andreje Kerstinger. Na mjenovskom farofu je predstavila svoju dvojezicnu publikaciju, ka sadržava teskste u razlicni stili.

Zanimljive govore na ukupno 11 jezikov su prezentirali projduci pandiljak mladi ljudi u zemaljskom študiju ORF-a u Željeznu. Održao se je ovde naime gradišcanski finale vecjezicnoga naticanja u govoru "Reci multi". Petimi su se naticali govorom na hrvatskom jeziku. Viktorija Palatin se je razgovarala s njimi i pratila priredbu.

Zapravo se je clovik jur svenek bavio s raslinami i biljkami, bilo to zbog hrane ili zbog medicinskih uzrokov. Koristiti moc biljkov i raslin, to djelaju i Angelika Ambruš i Silvia Beck u svojem "Kraudarei-u" u Novom Selu. Onde napravljaju svega mogucega od prirodnih supstancijov i dalje davaju svoje znanje o biljka. Angelika Mariel si je to pogledala.

Jedan od jako obljubljenih mesopusnih ophodov u gradišcanskohrvatskoj regiji je fašinjak u Šuševu. Ta je svenek jako uspješan, ljetos je došlo skoro 600 ljudi u šaroliki i kreativni maska na ov ophod. Štart skupnoga maširanja je bio u pol drugoj otpodne. Potom su maskirani i nemaskirani na športskom igrališcu Šuševa raspušcano dalje svecevali završetak mesopusne sezone. Ov mesopusni spektakl si je pogledala Sarah Fleischhacker.

Leti, leti zmaj, se zove novi CD i novi Toni s dicjimi jackami, koga su predstavili u Kugi - prošlu nedilju. A koncert je stao pod istim geslom: Leti, leti zmaj . Angelika Reimann-Mariel je bila onde.

6 žen iz redov Becanskih filharmonicarov je nedavno utemeljilo cisto ženski ansambl. Med njimi je i prim violinistica Lara Kustric iz Novoga Sela.
Marko Csenar je bio pri drugom koncertu novoga ansambla u becanskoj Ehrbar dvorani.

Danas 21. februara je medjunarodni dan materinskoga jezika. Vec nego 6000 jezikov postoji širom svita. Skoro polovica od njih je ugrožena jer ljudem cudakrat fali mogucnost da gaju svoj materinski jezik. To valja i za gradišcanskohrvatski jezik. U sljedecm prinosu Marke Cenara cemo vam predstaviti mladoga muža ki pridonaša opstanku gradišcanskohrvatskoga jezika ako prem mu nije materinski.

Stan s hižnim brojem 79 u Bandolu je dom Djule Talliana, ki ovde živi sa svojom ženom. Odrastao je isto u Bandolu, a cijela Vlahija mu do danas leži na srcu. Kako je bilo njegovo ditinstvo i što se je ucio, je razložio DjuloTallian ovako.

U školi doživiti jezicnu i kulturnu raznovrsnost Gradišca. To je moguce u novom školskom smiru "mi4mi" u Ferenc Liszt gimnaziji u Gornjoj Pulji. Školarice i školari prvoga razreda u Gornjoj Pulji su Marku Csenaru povidali za posebnost poducavanja u smiru mi4mi.

Ravno danas pred jednim tajednom je Hrvatsko kulturno društvo opet pozvalo na tradicionalni hrvatski bal u južnom Gradišcu. Priredili su ga po prvi put u dvorani u Pinkovcu, a ta je bila do zadnjega mjesta puna.