E nder ndee ɗoo yeewtere hesere, en njaɓɓoto Adama Mbodj, ɓurɗo anndeede e laylayti renndo e innde *Mbothiel Mbodj*, ɗo o teeŋtinirta pinal Fulɓe e nder laylayti renndo makko ceertuɗi.
Iwdi makko ko wuro Agnam-Goly, tawaango e diiwaan Matam to leydi Senegaal, Mbothiel jibinaa, mawni ko toon. O joofniri kadi jaŋde makko ekkol fof toon hade makko yahde Dakaar ngam janngude jaŋde toownde e ɗemngal Engele to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cheikh Anta Diop.
Yarlitaare e Pulaagu, pinal Fulɓe, Mbothiel fuɗɗii renndude gannde mum ko gila e cukaagu mum. E nder wuro makko, o yuɓɓinii fedde WhatsApp ngam haɓanaade pinal Fulɓe, caggal ɗuum o naati e rajo nokku oo, o waɗi heen jeewte keewɗe. Haa teeŋti noon, omo rokka firo wonngo e ƴeewndo jaayndeeji ngenndiiji sappo e ɗiɗi binndaaɗi e ɗemngal Farayse.
O jokki e jaɓɓaade ɗeen jeewte hitaande kala e nder balɗe udditgol duɗe, haa nde o yalti Farayse e hitaande 2020.
Toɓɓe ɗe njiylotoɗen e ndeeɗoo tonngoode
Feccere adannde ndee: Gostondiral e Adama, ganndiraaɗo Mbothiel
Cukaagu makko : Mbothiel maa artu e siftorde cukaagu makko ngadanu ngu o waɗi e wuro makko wiyeteengo Agnam Goly, to worgo leydi Senegaal diiwaan Matam:
Jaŋde makko e jaayndeyaagal : O haalanta en ko fayti e jaŋde makko, jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde, kam e naatgol makko e rajo nokku oo e nder wuro makko, ɗo o yuɓɓini jeewte keewɗe.
Darnde makko e ɓamtude Pulaagu: E nder laylayti renndo makko ceertuɗi, Mbothiel ina rennda e renndo makko wideyooji keewɗi, ceertuɗi. Ina siftina daartol Fuuta, ina teeŋtina yimɓe teeŋtuɓe, omo siftina dille nguurndam ñalnde kala, omo yuurnitoo defte, omo rokka pijirlooji pinal e hiisaade e nder luggiɗde binndanɗe Baaba Maal, ɗum fof ko e mbaadi ƴellitgol e saaktude ndonaandi fulɓe.
•*Pulaagu*: Mbothiel maa faamnu en hol ko woni Fulɓe, renndinde en yi’annde maɓɓe e aduna, nafooje maɓɓe teskinɗe kam e kodde teddungal gonɗe e njuɓɓudi nguurndam maɓɓe.
*Darnde makko e jaŋde* : O waɗtii heen hakkille no feewi e tottirgol yonta e yonta, omo rokka kuuruuji Pulaar e duɗe e whatsapp udditanaaɗe mawbe e sukaaɓe gila e duuɓi 12, ngam hisnude e wuurnude ɗemngal ngal.
*Iwdiiji makko* : Mbothiel maa yeewtu e limooje maantinirɗe golle makko, teeŋti noon e jannginooɓe makko e pioneeruuji baɗnooɗi e makko no feewi, ko wayi no Tidiane Anne e Mourtoudo Diop.
*Taƴre ɗiɗaɓere*: Pottirde e Fiɓɓooje Mawɗe Fouta
E ndee feccere ɗimmere, maa Mbothiel haalan en ko faati e Thierno Souleymane Baal, neɗɗo maantinɗo e taarik Fouta.
Ma en njuɓɓin yeewtere jeegom (6) tawa ina woodi e ɗemngal Farayse e Pulaar, ngam yettaade yimɓe no waawirtee fof. E nder kala yeewtere, Mbothiel Mbodj maa anndin en njillu worɓe mawɓe acciɓe heen geɗe mum en e siftorde renndo Fouta rewrude e hakkillaaji mum en, cuusal mum en walla yiytere mum en.
Ndeeɗoo mbayliigu ina fodi wonde alɗuɗo e janngirɗe, holliroowo pellital, yiɗde e yaakaare doolnunde Mbothiel Mbodj e nder golle mum jowitiiɗe e jokkondire pinal.
contact : [email protected]
Defte :
Kamara Cheikh Moussa: « La vie d’ElHadj Oumar » (traduit de l’Arabe par Amar Samb)-IFAN, Dakar
Kane Saïdou : « Origine et signification du toponyme du Fuuta Tooro » cahiers d’Etudes Mauritaniennes de l’IMRS-Nouakchott-1981
Dia Amadou Oumar: « Jaambareeɓe men » Fedde Ɓamtaare Pulaar Muritani-Nuwaasot 1985
Sall Ibrahima Abou : Occupation de Kayhayɗi (juillet 1890 et assassinat de Jaagorgal Abdoul Bokar Kane (août 1891)
Soh Siré Abass : Chroniques du Fuuta Sénégalais. Ernest Leroux, Paris, 1913
THIAM, Iba Der et N’DIAYE, Najour : « Histoire de l’Afrique et du Sénégal (manuel didactique)
SALL, Mamadou Youry : Ceerno Sileymaani Baal (fondateur de l’Almaamiyat 1776-1890)- Presses Universitaires de Dakar-Sénégal 2014
Gnokane Adama : Le Fouta-Toro du 16ème au 19ème siècles- Université Nouakchott-Mauritanie
Gouvernement Général. Journal Officiel de l’Afrique Occidentale Française »- 15 avril 1911
https://www.instagram.com/_fashionhaws?igsh=MTZ4cm9wa3U4dWV0YQ%3D%3D&utm_source=qr