Od 2011. godine 30. travnja u Republici Hrvatskoj obilježava se kao Spomendan pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana. Ova dvojica hrvatskih velikaša na taj su dan 1671., zajedno s Franjom Nadasdyjem, smaknuti u Bečkom Novom Mjestu zbog urote i veleizdaje protiv kralja i cara Leopolda I. Habsburgovca. Ubojstvo dvojice najodličnijih hrvatskih velikaša uzrokovalo je s jedne strane utrnuće njihovih velikaških rodova, a s druge strane uvelike je odredilo dalji smjer političkog i kulturnog razvoja hrvatskih zemalja u ranom novom vijeku. U narodnoj predaji i javnom mnijenju Petar Zrinski i Fran Krsto Frankapan ostali su trajni simboli hrvatske borbe za slobodu i neovisnost, te stoga ne čudi da je povratak njihovih posmrtnih ostataka iz Austrije i smještanje u grobnicu u zagrebačkoj prvostolnici 1919. predstavljalo pravi izboj nacionalnih htijenja hrvatskog naroda. Stoga danas u Povijesnim kontroverzama razgovaramo uroti Zrinsko-Frankopanskoj, a naš sugovornik je dr. sc. Alexander Buczynski znanstveni savjetnik s Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu. Epizoda je premijerno emitirana 29. travnja 2021. na HR3.

U posljednje vrijeme u Sjedinjenim Američkim Državama događa se širok proces rušenja spomenika vezanih uz američku rasističku i kolonijalnu povijest. U tom sklopu otvorila se rasprava i o opravdanosti postojanja dviju Meštrovićevih skulptura Indijanaca u javnom prostoru grada Chicaga, a vijest o potencijalnom uklanjanju najpoznatijih skulptura najpoznatijeg hrvatskog kipara 20. stoljeća uzbunila je i kulturne krugove u Hrvatskoj. Radi li se o svojevrsnom kulturocidu, ili o društvenom procesu na koji se treba ugledati, razgovaramo s arhitektom Antoniom Grgićem, članom radne skupine za izradu novog Zakona o spomenicima domovinskog rata. U emisiji očekujemo i telefonsko javljanje slovenskog povjesničara Aleš Gabriča.Epizoda je premijerno emitirana 22. travnja 2021. na HR3.

Dalmacija je seizmološki najaktivnije područje Hrvatske. Uzrok tomu je podvlačenje Jadranske platforme pod Dinaride, što je posljedica kretanja Afričke ploče prema Euro-azijskoj. U prošlosti je Dalmaciju zbog toga pogodilo nekoliko velikih potresa koji su iza sebe ostavljali razoran trag, ali su ujedno i usmjeravali razvojne tokove dalmatinskih gradova i mjesta. Od velikog dubrovačkog potresa iz 1667., preko makarskog 1962., pa sve do stonskog 1996., potresi su mijenjali lica gradova i načine života njihovih stanovnika. O tome razgovaramo s dr. sc. Ivanom Hrstićem.Epizoda je premijerno emitirana 15. travnja 2021. na HR3.

U Domovinskome ratu policijske postrojbe odigrale su i veliku ulogu u vojnim djelovanjima. O jednoj od njih, Specijalnoj jedinici policije „Grom“, Policijske uprave Karlovac, objavljena je opsežna monografija. Kroz postrojbu je tijekom Domovinskog rata prošlo oko tisuću pripadnika koji su djelovali u operacijama gotovo po čitavoj Hrvatskoj. O njihovom ratnom putu i istraživanju povijesti Domovinskoga rata razgovaramo s autorima nedavno objavljene monografije dr. sc. Jakšom Ragužem i dr. sc. Darjanom Godićem.Epizoda je premijerno emitirana 8. travnja 2021. na HR3.

Život i razvoj glavnog grada Republike Hrvatske nikad nije bio „ravna crta“ neprekinutog razvoja. Na njegov razvoj utjecale su različite silnice povijesnih zbivanja – kako one pozitivne, tako i one negativne. Suočen s brojnim krizama naš Zagreb ulazio je u razdoblja stagnacije, a ponekad čak i regresije komunalne i ostale infrastrukture. Upravo posljednjih mjeseci, izloženi učincima pandemije bolesti Covid-19, kao i posljedicama velikog potresa kakvog Zagreb i okolica nisu još doživjeli od velike trešnje 1880. godine, svjedočimo kako različite krize utječu na ne samo na organizaciju i razvoj grada nego i život svih njegovih stanovnika. No, nisu samo epidemije i prirodne nepogode čimbenici koji su negativno utjecali na povijesni razvoj Zagreba. Tijekom njegove duge povijesti bilo je tu i brojnih ratova, a jedan od najvećih kojeg historiografija s punim pravom naziva Veliki rat dogodio se na početku 20. stoljeća. Posljedice toga rata uvelike su odredile daljnji razvoj Zagreba, no naša historiografija donedavno zapravo se i nije puno bavila dubinskim društvenim posljedicama Prvoga svjetskoga rata na hrvatskom prostoru. Stoga danas u Povijesnim kontroverzama razgovaramo o Zagrebu i njegovim stanovnicima tijekom Prvoga svjetskoga rata, a sugovornik je dr. sc. Marko Vukičević istraživač prošlosti Prvoga svjetskoga rata. Epizoda je premijerno emitirana 1. travnja 2021. na HR3.

Vještice i čarobnjaci su bića koja obično vežemo za mitove, priče i legende. Ako govorimo o povijesnom razvoju onda vještice redovito smještamo u neka davna doba srednjega vijeka, prije pojave modernog građanskog društva. No, vjerovanja u postojanje nadnaravnog prisutna su i danas u suvremenom – postmodernom – svijetu. Stoga ćemo danas u Povijesnim kontroverzama pokušati odgovoriti na neka od pitanja poput zašto vjeruju u postojanje vještica, te kada i gdje je na hrvatskom prostoru zabilježen posljednji slučaj progona vještica. Naš današnji sugovornik je dr. sc. Jakša Raguž s Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu. Epizoda je premijerno emitirana 25. ožujka 2021. na HR3.

Dana 9. studenog 1880. Zagreb je pogodio jak potres, jačine 6,1-6,3 stupnjeva prema Richterovoj ljestvici. U tada relativno malenome gradu s 28.360 stanovnika, gotovo da niti jedna zgrada nije bila neoštećena, a niz građevina morao se djelomično ili potpuno ukloniti. Što je taj potres značio za grad Zagreb i njegovo stanovništvo, kako se pristupilo obnovi grada i koja su se pitanja javila u izgradnji i urbanističkom planiranju grada neposredno nakon te prirodne katastrofe, neka su od pitanja na koja ćemo odgovore tražiti u razgovoru s dr. sc. Draganom Damjanovićem.Epizoda je premijerno emitirana 18. ožujka 2021. na HR3.

Dana 9. studenog 1880. Zagreb je pogodio jak potres, jačine 6,1-6,3 stupnjeva prema Richterovoj ljestvici. U tada relativno malenome gradu s 28.360 stanovnika, gotovo da niti jedna zgrada nije bila neoštećena, a niz građevina morao se djelomično ili potpuno ukloniti. Što je taj potres značio za grad Zagreb i njegovo stanovništvo, kako se pristupilo obnovi grada i koja su se pitanja javila u izgradnji i urbanističkom planiranju grada neposredno nakon te prirodne katastrofe, neka su od pitanja na koja ćemo odgovore tražiti u razgovoru s dr. sc. Draganom Damjanovićem.Epizoda je premijerno emitirana 11. ožujka 2021. na HR3.

Riječ leksikografija složenica je grčkog podrijetla spojena od riječi leksikon u značenju rječnik i grafija u značenju pisati; što bi u konačnici značilo da je leksikografija sustavno popisivanje, opis i tumačenje rječničkoga blaga jednog ili više jezika. U svom povijesnom razvoju leksikografija je razvila različite vrste radova, leksikone, rječnike i enciklopedije, među kojima iz kuta historiografije važno je naglasiti enciklopedije i enciklopediku. Naime, enciklopedija nastoji sustavno izložiti ukupnost ljudskih znanja i spoznaja o danome predmetu ili pojavi u danom razdoblju. U tom smislu historiografija nedvojbeno postaje važna, uvjetno rečeno, pomoćna znanstvena disciplina enciklopedike. No jednako tako, u suvremenoj historiografiji koja teži multi-trans i interdisciplinarnosti leksikografske spoznaje važne su za razvoj historiografije. Stoga, današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o suodnosu historiografije i leksikografije, a naš sugovornik je dr. sc. Filip Hameršak, ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. Epizoda je premijerno emitirana 4. ožujka 2021. na HR3.