Povijest četvrtkom

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U svibnju 2015. preminuo je vojni i obavještajni analitičar Fran Višnar. Taj vrsni poznavatelj svijeta terorizma bio nam je sugovornik u emisiji o otmicama zrakoplova koje su zahvatile svijet šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Tko je i kada nešto otkrio i tko je i kada ta otkrića ukrao? Kako nastaju i kako nestaju civilizacije? Što više pokreće ljude: nada i ljubav ili sila i strah? Jesu li velikani uistinu tako veliki i jesu li negativci uvijek samo negativni? Kako se stvaraju urote i kako propadaju države?

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U lipnju 2020. preminuo je profesor doktor Ivo Banac. Taj predavač povijest istočne i jugoistočne Europe na Sveučilištu Yale, te na sveučilištima u Budimpešti i Zagrebu bio je sugovornik u emisiji o stvaranju države koje se u početku zvala Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, a nakon 1929. Kraljevina Jugoslavija.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U prosincu 2022. preminuo je profesor doktor Marin Zaninović, doajen hrvatske arheologije. Taj vrsni profesor i popularizator znanosti bio je sugovornik u emisiji o lijepom, darovitom i divljem atenskom političaru i vojskovođi koji je svojim sugrađanima, nakon što su ga osudili na smrt, poručio: Dokazat ću vam da sam živ.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U prosincu 2022. preminuo je profesor doktor Marin Zaninović, doajen hrvatske arheologije. Taj vrsni profesor i popularizator znanosti bio je sugovornik u emisiji o lijepom, darovitom i divljem atenskom političaru i vojskovođi koji je svojim sugrađanima, nakon što su ga osudili na smrt, poručio: Dokazat ću vam da sam živ.

U nedjelju 22. lipnja 1941. godine, u tri sata i petnaest minuta, počela je operacija Barbarossa, napad nacističke Njemačke na Sovjetski Savez. Te nedjelje radnici u rafineriji nafte u Sisku slušali su vijesti o početku operacije Barbarossa. Jedan se radnik iskrao iz rafinerije i pored ustaških patrola došao do kuće u kojoj je živio Marijan Cvetković, organizacioni sekretar Okružnog komiteta Komunističke partije u Sisku. Tako je počeo niz događaja koji će krajem te nedjelje 22. lipnja 1941. godine dovesti do stvaranja Sisačkog partizanskog odreda, prvog odreda Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske i prve organizirane antifašističke jedinice u okupiranoj Europi. Kako je stvoren taj partizanski odred poslušajte u Povijesti četvrtkom.

U nedjelju 22. lipnja 1941. godine, u tri sata i petnaest minuta, počela je operacija Barbarossa, napad nacističke Njemačke na Sovjetski Savez. Te nedjelje radnici u rafineriji nafte u Sisku slušali su vijesti o početku operacije Barbarossa. Jedan se radnik iskrao iz rafinerije i pored ustaških patrola došao do kuće u kojoj je živio Marijan Cvetković, organizacioni sekretar Okružnog komiteta Komunističke partije u Sisku. Tako je počeo niz događaja koji će krajem te nedjelje 22. lipnja 1941. godine dovesti do stvaranja Sisačkog partizanskog odreda, prvog odreda Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske i prve organizirane antifašističke jedinice u okupiranoj Europi. Kako je stvoren taj partizanski odred poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Tko je i kada nešto otkrio i tko je i kada ta otkrića ukrao? Kako nastaju i kako nestaju civilizacije? Što više pokreće ljude: nada i ljubav ili sila i strah? Jesu li velikani uistinu tako veliki i jesu li negativci uvijek samo negativni? Kako se stvaraju urote i kako propadaju države?

Tko je i kada nešto otkrio i tko je i kada ta otkrića ukrao? Kako nastaju i kako nestaju civilizacije? Što više pokreće ljude: nada i ljubav ili sila i strah? Jesu li velikani uistinu tako veliki i jesu li negativci uvijek samo negativni? Kako se stvaraju urote i kako propadaju države?

U kolovozu 1941. britanski premjer Winston Churchill u govoru na BBC-ju izjavio je da je cijela Europa pregažena mehaničkim oružjem i barbarskim bijesom nacista. Dok nacističke vojske napreduju, cijela se područja istrebljuju. I nadodao je: nalazimo se u prisutnosti zločina bez imena. Godine 1944. pravnik Raphael Lemkin dat će ime tom zločinu. Koji je to zločin i i zašto je ime dobio tek 1944. Poslušajte u Povijesti četvrtkom.