Prstom po globusu

Kosinjska dolina u svoj ovozemaljski raj zaprimila je naselja: Gornji Kosinj, Kosinjski Bakovac, Mlakvu, Krš, Lipovo Polje i Donji Kosinj. Sva ta naselja s nešto više od 600 stanovnika, okružuju visoki i surovi vrhovi i obronci Velebita. Kroz dolinu protječe rijeka Lika koja izvre u podnožju Velebita na nadmorskoj visini od 596 metara, podno Vaganskog vrha koji je s 1757 metara je najviši vrh Velebitskog masiva. Kosinjka dolina nije samo jedna od najljepših dolina u Hrvatskoj, već je i vrlo znamenita, jer tu dom prve glagoljaške tiskare u Hrvata krajem 15. stoljeća i rodno mjesto tiskara pavlina Ambroza Kacitića. Moj suhodač Zagrepčanin, u srcu Kosinjanin dr. znanosti s područja povijesti i magistar informacijskih znanosti Ivan Mance.

Kosinjska dolina u svoj ovozemaljski raj zaprimila je naselja: Gornji Kosinj, Kosinjski Bakovac, Mlakvu, Krš, Lipovo Polje i Donji Kosinj. Sva ta naselja s nešto više od 600 stanovnika, okružuju visoki i surovi vrhovi i obronci Velebita. Kroz dolinu protječe rijeka Lika koja izvre u podnožju Velebita na nadmorskoj visini od 596 metara, podno Vaganskog vrha koji je s 1757 metara je najviši vrh Velebitskog masiva. Kosinjka dolina nije samo jedna od najljepših dolina u Hrvatskoj, već je i vrlo znamenita, jer tu dom prve glagoljaške tiskare u Hrvata krajem 15. stoljeća i rodno mjesto tiskara pavlina Ambroza Kacitića. Moj suhodač Zagrepčanin, u srcu Kosinjanin dr. znanosti s područja povijesti i magistar informacijskih znanosti Ivan Mance.

utovati tragom glagoljice čini se na prvi mah težim poduhvatom. Na neki način i jest, jer glagoljaške baštine ima diljem naše zemlje. No, tragom hrvatske glagoljaške baštine možete putovati i diljem svijeta. Brojne glagoljičke knjige i rukopisi čuvaju se u čak 27 država, u više od osamdeset gradova, većinom u nacionalnim knjižnicama i muzejima širom Europe. Na ovom putu nastala jedna sasvim nova ruta inspirirana glagoljicom od Vukovara preko Slavonije, Like do otoka Krka, te dalje Istrom, dalmacijom do SAD, Norveške.... Ako se odlučite za takav poduhvat nema bojazni.U našoj zemlji odavno turistički vodiči nude specijalizirane ture po glagoljaškim temama. Moj suhodač Darko Žubrinić doktor znanosti s područja matematike i predsjednik Društva prijatelja glagoljice koji svojim entuzijazmom promiče glagoljicu kao temelje nacionalne i međunarodne kulturne baštine u Hrvatskoj i svijetu.

Stari Grci i Hrvatska imaju povijesnih veza, a jednu od najznačajnijih Starogradsko polje na otoku Hvaru otkrili smo proši tjedan, uz priče iz svakodnevnog života te prehranu starih Grka. Uz svojevrnu kuharicu „Faros na tanjuru“ sjetila sam se i našeg Apoksiomena iz lošinjskog arhipelaga, jer upravo kip Apoksiomena otkriva kako su živjeli i što su jeli atleti. Evo nove priče uz more, o Hrvatskom Apoksiomenu koji je izronjen 1999.g. u moru kod Lošinja, koji ima svoj Muzej na Rivi od 2016.godine i koji je najljepši od svih na svijetu, potvrdili su mnogi.

Vesnina suhodačica na ovom putu je dr.sc. Kristina Džin, arheologinja i povjesničarka.

Putujemo na Hvar, otok sunca, mora, plaža, vina i maslinovog ulja, netko će kazati i lavande, a ja ću dodati i otoka koji je često među 10 najljepših na svijetu i koji se izdvaja od drugih jadranskih mjesta ostavštinom različitih civilizacija i naroda. Naše odredište je Stari Grad koji se smatra najstarijim gradom u Hrvatskoj. Godine 384. pr. Kr. utemeljili su ga stari Grci. Starogradsko polje je upisano na UNESCO-vu listu zaštićene svjetske baštine i predstavlja poseban je kulturni krajolik koji se oblikovao tijekom 2400 godina. Hvarska priča ili kako bi rekli Hvarani u svom dijalektu Forska, jer njima je Hvar – For, nastala je s jednom kuharicom „Faros na tanjuru“ u ruci, autorice dr.sc. Ivane Ožanić Roguljić „Faros na tanjuru“. Nije to obična kuharica a nije ni dostupna široj javnosti sa svim objavljenim receptima, pa sam malo i počašćena što u ruci imam umjesto bilo koje karte, vodiča ili prospekta publikaciju koja nam približava antičko kulinarsko naslijeđe otoka Hvara zahvaljujući višegodišnjem istraživanju i obradi nađenoga, dr. sc. Ivana Ožanić Roguljić, arheologinje s Instituta za arheologiju te dr. sc. Jelene Jovanović iz Arheološkog muzeja u Splitu i mr. sc. Vinka Tarbuškovića, ravnatelja Javne ustanove Agencija za upravljanje Starogradskim poljem.

U brežuljkastom dijelu Međimurja, podno jednog od najviših vrhova, Mohokosa, smjestila se drvena kuća za odmor “Lina”, koja je postala uzor u ruralnom turizmu ne samo u Hrvatskoj već i u Europi. Postala i svjetski slavna. Kuća “Lina” je dio obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva OPG "Mohokos", supružnika Biserke i Zvonka Lajtmana. Naše odredište je mirni dio Pleškovca, izvan glavnih prometnica, na mjestu na kojem susrećete vjeverice, srne i čujete samo pjev ptica. Uz EU Eco label certifikat, na zidovima kuće vidi se mnogo potvrda njihova rada. Dobitnici su Zlatne ngrade „ Suncokret ruralnog turizma Hrvatske“, te Certifikata „Good Travel“. Ekoruralna kuća za odmor ‘Lina‘ prva je u Hrvatskoj vlasnik ovog prestižnog svjetskog certifikata. Ušli su i u projekt AoE ( Amazon of Europe ) koji nije samo bilo koji ekosustav. To je prvi UNESCO-ov rezervat biosfere koji obuhvaća pet zemalja, poznat kao Transboundary Biosphere Reserve Mura-Drava-Dunav.

Rim je grad pun ljepota. Gdje god hodate vidite povijesne spomenike, crkve, fontane i znamenitosti koje pobuđuju i na razmišljanje. Jednostavno to je najveći svjetski muzej ili galerija na otvorenom. U Rimu sam čula kako svaki pravi svjetski putnik mora u svom životopisu imati posjetu slavnom Koloseumu, Vatikanu i Bazilici sv. Petra. Osobno ne znam koliko bi mi trebalo mjeseci za potpuno upoznavanje Rima? Goetheova, poznata da bi trebala najmanje dva života, čini se da i danas drži vodu.

Legenda kaže da su Rim 21. travnja 753. godine pr. Kr. osnovala braća Romul i Rem koje je, bačene u košari niz rijeku Tiber, pronašla i odgojila vučica. Upravo je zato brončani spomenik vučice koja hrani blizance i dan danas najpoznatiji simbol grada Rima. No, 753.godina pr. Kr. je rođendan toga grada ali on je još stariji, kako kaže moj suhodač negdašnji kolega novinar, urednik i komentator HTV, isusovac Antun Trstenjak, pater Tonči. On je dugo živo u Rimu, kao student je bio i turistički vodič. Poznaje taj grad bolje nego Zagreb. Sve u svemu s njim upoznajte i dodatno taj grad. U konačnici znamo, nije sve zapisano, niti možete sve čuti od turističkih vodiča.

U potrazi za ljepotama naše zemlje do kojih stižete zavojitim cestama i ponekad makadamom, vratili smo se u Jaskanski kraj. Zbog "Kljuke", tradicije stare više od 400 godina i crkve Marije pod Okićem koja je nacionalna sakralna baština. Crkva je smještena je na jugoistočnim obroncima Plešivičke gore, ispod ruševina drevnog Okić – grada. Suhodačica Okićkim krajem je Katarina Pučar, Okićanka. Živi u Repišću a kao vjeroučiteljica zaposlena je u Jastrebarskom. Spisateljica je i aktivna planinarka, te dopredsjednica udruge Ekosspiritus iz Samobora.

Smješten usred toka rijeke Krke, otočić Visovac je zaista prava oaza mira i ljepota prirode te posebne čovjekove brige. Visovac je u sklopu NP „Krka“,no teritorijalno pripada gradu Drnišu. Svi koji dođu u Drniš upute se prema tom otočiću i na Roški Slap, koji osim ljepote samih slapova zbog Skelinove i Kulišićeve stare mlinice podsjeća posjetitelje na negdašnji život stanovništva. Naše je odredište ovog puta ipak, Visovac. Ako se iz Drniša krene do Visovca se iz Drniša stiže se za 15-tak minuta vožnje autom te još desetak minuta izletničkim brodom NP Krka. Vožnja brodom je u takvim čarolijama prirode, da minute ni ne brojite. Otok Visovac spada u najvažnije prirodne i kulturne vrijednosti Hrvatske. Na njemu se od 1445. godine nalazi franjevački samostan Majke od Milosti i crkva Gospe Visovačke.

Poslije grada Drniša, još ostajemo u Zagori. Odlazimo u podnožje planine Promine s pogledom na Moseć i Svilaju. Tamo je svjetski poznata vinarija koja ima pridjev kod kuće – Vizzulin, u carstvu vinograda obitelji Reljić iz kojeg se u daljini vidi Meštrovićev mauzolej u Otavicama. Vina Smiljana Reljića, postala su dio priče za cijeli svijet. Vinarija Vizzulin ili „kod kuće“ nalazi se na spoju južne padine Promine i Petrova polja, na mini lokaciji Reljića Badanj, u kojem se nalazi najstarija crkva u drniškom kraju.