Prije deset dana obilježili smo 25 godina završetka mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja 15. siječnja 1998. godine. Važan je to datum posebno za nekadašnje hrvatske prognanike, ali i prilika za razgovor o neriješenim pitanjima. U studiju Prvog programa s nama je bila voditeljica procesa s hrvatske strane i nekadašnja predsjednica Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja na ratom stradalim područjima Hrvatske, ujedno i tada savjetnica predsjednika Tuđmana, Vesna Škare Ožbolt.

U Zagrebu u Zvonimirovoj 73 djeluje Karitativni obiteljski dućan kojeg je pokrenula Udruga veterana, vojnika i domoljuba. KOD djeluje više od dvije godine a cilj mu je omogućiti humanitarno djelovanje svima koji imaju i žele nešto donirati kao i pomoć onima kojima je ona potrebna.

Predstavnici udruge veterana, vojnika i domoljuba jutros su sa mnom u studiju Prvog programa.

Davor Runtić nedavno je objavio svoju 43 knjigu vezanu uz Domovinski rat. Zove se Istočnoslavonska ratna kronika Vukovar-Vinkovci 1990 do 1998. knjiga treća. Tema je, kako naslov i govori, Istočna Slavonija u najtežim danima rata. Davor Runtić prve knjige objavio je 1992. a knjiga „Tako smo branili Vukovar bila je najtraženija knjiga u Hrvatskoj od kad je izašla 1994. Runtićeva želja i cilj je koristiti živog čovjeka, svjedoka, jer, kaže, ako postoji netko tko je bio na mjestu nekog događaja, onda nema dokumenta koji to može zamijeniti. Poznat je i njegov serijal Junaci Domovinskog rata u kojemu je ispričao priču o oko 400 ljudi iz rata.

Obišli smo Petrinju i kako smo doznali, Petrinja sada i ona nakon potresa, gotovo je ista, razlika je jedino u nešto više praznog prostora. Od kontejnerskih naselja ostalo je jedno, a prema onome što ćemo čuti od naših sugovornika trenutno je najgore ljudima koji žive u nastambama pokraj svojih oštećenih kuća dvije pune godine i treću zimu od potresa.

U Prvoj crti jutros je s nama zapovjednik obrane Bodganovaca i samouki kipar čija se djela od drveta i kamena mogu vidjeti po cijelom svijetu. Ivan Matković Lasta dosad je u drvetu i kamenu napravio 500 tinjak djela. Prva je bila skulptura Naša Ovčara izrezbarena još u progonstvu, a najveće je djelo inspirirano stradanjem Vukovara. Napravio je i spomenik u kamenu u središtu Bogdanovaca, a planira i treće izdanje svoje knjige „Bogdanovci, vrata Vukovara” koje će biti dopunjeno izdanje s više podataka o povratku mještana. Ivan Matković Lasta kaže kako je to sve način da kao umjetnik ostavi nešto iza sebe, to smatra svojim zadatkom jer je preživio rat. Razgovor s Matkovićem Lastom snimili smo baš na povratku iz Mađarske gdje je na poziv tamošnjih Hrvata, pričao o Domovinskom ratu.

U Prvoj crti razgovaramo o situaciji u kojoj rade radnici kutinske Petrokemije, možda i najveće žrtve cijene plina, gdje proizvodnja još uvijek stoji, a radnici na posao dolaze redovito i u smjenama, održavaju pogone i spremni su za početak rada koji nikako da dođe. U kutinskoj Petrokemiji uvijek je svaki treći radnik bio branitelj, sad ih je od 1300 ukupno- 375 branitelja. Prosječni branitelj zaposlen u Petrokemiji ima oko 60 godina, dvoje djece, a branitelji iz Petrokemije ratovali su na području cijele Hrvatske. O situaciji u kojoj rade razgovarali smo sa Stjepanom Šalkovićem iz Udruge hrvatskih branitelja Petrokemije Kutina i Davorom Rakićem iz Sindikata energetike, kemije i nemetala.

Više od tri godine prošle su od prve edukacije za branitelje volontere u palijativnoj skrbi. Njihov uspjeh u brizi za teško bolesne prijatelje može se pripisati u najvećoj mjeri njihovom ljudskom i prijateljskom pristupu, a koji se sve više prepoznaje i u medicini.  Medicina usmjerena čovjeku postala je svjetski trend, a danas u Prvoj crti - o tome kako je i kada „Čovjek - čovjeku lijek”- razgovaramo s Marijanom Braš, profesoricom na zagrebačkom Medicinskom fakultetu, ujedno i predstojnicom Centra za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine.

Udruga maratonaca Sisačko moslavačke županije „Heroji ne umiru” organizira Memorijalnu utrku Kutina-Bujavica. Bujavica je inače prvo oslobođeno selo u Domovinskome ratu koje 14. listopada obilježava 31. obljetnicu te prve oslobodilačke akcije Hrvatske vojske. Udruga okuplja amatere trkače koji trčanjem maratona promiču vrijednosti Domovinskog rata i sporta kao zdravog načina života, te na taj način obilježavaju značajnije datume novije povijesti.

U Hrvatskoj se do nedavno provodio inovativni terapijski program za žene i muškarce žrtve ratnog zločina silovanja pod nazivom „Ja sam mnogo više od moje traume”. Kroz njega je prošlo 36 ljudi kojima je taj pristup doslovce spasio život. Program se zbog nedostatka novca ugasio, a Zaklada Sunčica iz koje se trebao financirati - je u likvidaciji. Udruga Žene u domovinskom ratu iseljava iz gradskih prostorija, a nije bolje prošla ni njihova podružnica u Vukovaru. Od dvanaestogodišnjeg rada sa ženama žrtvama silovanja u ratu, ostala su svjedočanstva žrtava, nekoliko filmova i Zakon o žrtvama silovanja. U međuvremenu nove žene i dalje se javljaju i trebaju pomoć i potporu.

U srpnju je u Osijeku počelo suđenje jednom od čuvara iz srpskih koncentracijskih logora kojeg se sumnjiči da je u logoru tukao i mučio zarobljene Vukovarce. S nama su vukovarski, svjedoci iz logora, dijelom stiglu u pomoć Vukovaru 27. rujna 91 godine. Tridesetak godina nakon toga reći će što očekuje od svjedočenja na sudu, kako doživljavaju te procese i kako prolazi obljetnica dolaska u Vukovar.