Mile Blažević Čađo dobio je svoje mjesto u udžbenicima povijesti za hrvatske gimnazijalce i to zasluženo. Njego herojski čin rijedak je u većini vojnih povijesti. Blažević je tijekom neprijateljske akcije Žaoka žrtvovao svoj život i spasio mnoge druge te zaustavio daljnji napad na Pounje. On se opasan eksplozivom bacio na oklopni transporter pobunjenih Srba. U podvigu mu je pomagao Željko Filipović, policajac iz Zagreba. Uz ploču na kojoj su njihvoa imena ali i imena ostalih policajaca koji su prije skoro 30 godina, 26. srpnja 1991. poginuli braneći Pounje, razgovarali smo s Ivicom Panđom Orkanom...

U Prvoj crti jutros je s nama zapovjednik obrane Bodganovaca i samouki kipar čija se djela od drveta i kamena mogu vidjeti po cijelom svijetu. Ivan Matković Lasta dosad je u drvetu i kamenu napravio 500 tinjak djela. Prva je bila skulptura Naša Ovčara izrezbarena još u progonstvu, a najveće je djelo inspirirano stradanjem Vukovara. Napravio je i spomenik u kamenu u središtu Bogdanovaca, a planira i treće izdanje svoje knjige „Bogdanovci, vrata Vukovara” koje će biti dopunjeno izdanje s više podataka o povratku mještana. Ivan Matković Lasta kaže kako je to sve način da kao umjetnik ostavi nešto iza sebe, to smatra svojim zadatkom jer je preživio rat. Razgovor s Matkovićem Lastom snimili smo baš na povratku iz Mađarske gdje je na poziv tamošnjih Hrvata, pričao o Domovinskom ratu.

U Prvoj crti jutros razgovaramo o situaciji u kojoj rade radnici kutinske Petrokemije, možda i najveće žrtve cijene plina, gdje proizvodnja još uvijek stoji, a radnici na posao dolaze redovito i u smjenama, održavaju pogone i spremni su za početak rada koji nikako da dođe. U kutinskoj Petrokemiji uvijek je svaki treći radnik bio branitelj, sad ih je od 1300 ukupno- 375 branitelja. Prosječni branitelj zaposlen u Petrokemiji ima oko 60 godina, dvoje djece, a branitelji iz Petrokemije ratovali su na području cijele Hrvatske. O situaciji u kojoj rade razgovarali smo sa Stjepanom Šalkovićem iz Udruge hrvatskih branitelja Petrokemije Kutina i Davorom Rakićem iz Sindikata energetike, kemije i nemetala.

Kada govorimo o zdravlju, ne smijemo zaboraviti da nema zdravlja bez tjelesnog, psihološkog, socijalnog i duhovnog zdravlja. Često smo usmjereni na zdravlje svoga tijela te zaboravljamo na međupovezanost tijela i duše. Koliko se osjećate mentalno zdravima? Kaže se da je mentalno zdrava osoba ona koja može voljeti, raditi i uživati u životu. Koliko ste pažnje u životu posvećivali svom mentalnom zdravlju? Znate li da jedan od najvećih „ubojica" i uzroka kroničnih bolesti socijalni stres, odnosno situacije u kojima smo dugotrajno izloženi situacijama u obitelji, radnom mjestu i društvu s kojima se ne znamo nositi. Koliko ste se puta zapitali otkud je došla Vaša bolest? Koji su joj stvarni uzroci i može li Vam upravo vaša bolest biti „učiteljica života", prekretnica koja će Vam pomoći da se usmjerite u ono što Vam je zaista važno i što je stvarni smisao Vašeg života. Prepoznajete li svoje osjećaje i znate li ih podijeliti s drugima? Muče li vas nesanica, tuga, očaj, tjeskoba, egzistencijalna pitanja? Kako pomažete sami sebi i kome se obraćate za pomoć? Što Vas najviše plaši? Kako komunicirate s članovima svoje obitelji i prijateljima? Jeste li nastavili ŽIVJETI unatoč svojoj bolesti? Danas znamo koliko je važan međuljudski dodir, empatija, emocije i podrška koju čovjek daje čovjeku. Upravo to u velikoj mjeri utječe na razne ishode liječenja.

Spomen soba u Baćinu otvorena je 2017. godine i posvećena je svim vojnim i civilnim žrtvama stradalima na području općine Hrvatska Dubica. U naselju Baćin 21. listopada 1991. godine počinjen je jedan od najstrašnijih zločina nad 56 hrvatskih civila za koji još nitko nije odgovarao, a čija su tijela ekshumirana u proljeće 1997. godine. Riječ je o drugoj po broju žrtava masovnoj grobnici u Republici Hrvatskoj kojoj do sada nisu pridavali veću pozornost ni mediji ni državna tijela.

18. studenog i Škabrnja će, kao i svake godine, obilježiti 30. tu obljetnicu stradanja. O tome što se tamo dogodilo taj dan ali i tijekom bitke za Škarbnju sve se zna i ne zna se ništa. Ni jedna obitelj nije bila pošteđena, svako domaćinstvo brojalo je žrtve. Kako je sve to izgledalo i što se sve dogodilo 18.-oga studenoga, ne samo u Škabrnji nego i u okolnim mjestima, moglo se nedavno čuti na Okruglom stolu Bitka za Škabrnju. Organizirala ga je Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91 koja je htjela upozoriti na važnost Bitke za to mjesto koje je podnijelo goleme žrtve kao u Vukovar.

30. obljetnicu međunarodnog priznanja Hrvatske, 15. siječnja 2022. dvojica umirovljenih časnika iz Domovinskog rata obilježit će veslajući preko Atlantskog oceana pa će, uspiju li u svom naumu, uvrstiti Hrvatsku u društvo 31 zemlje koje su ostvarile to postignuće. Jučer je na zagrebačkom Jarunu predstavljen čamac Fenix kojim će krenuti u tu avanturu kojoj je start na Kanarskom otočju na Dan međunarodnog priznanja naše zemlje, a cilj otok Martinik do kojeg će veslati oko 3 mjeseca.

Slike i vijesti o stradanjima u Ukrajini 30 godina unazad vratilo je i one koji naoko normalno žive, a pogotovo veterane i stradalnike Domovinskog rata koji su slične situacije i osjećaje proživljavali na svojoj koži. O retraumatizaciji i kako si pomoći jutros u Prvoj crti razgovaramo sa pročelnicom Zavoda za produljeno liječenje Klinike za psihijatriju Vrapče, psihijatricom Patricijom Jelačić i umirovljenim časnikom Hrvatske vojske i vojnim psihologom Zoranom Komarom. Oboje rade s hrvatskim braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata.

Nedavno je u Belišću, a ubrzo i u Vukovaru, prikazan novi dokumentarni film “Šapat vjetra zidove slama”. Scenaristički, redateljski i producentski osmislio ga je Božidar Popović na temeljima koncepcije posttraumatskog uspjeha, rasta i otpornosti koje već dugo proučava upravo na primjeru Vukovara. Četvorica protagonista utjelovili su marginalizirane glasove zarobljenih vukovarskih branitelja logora Stajićevo i pokazali da niti u najtežim životnim okolnostima ne manjka odvažnosti i domišljatosti. Četvorica su protagonista Davor Batrac Keks, Ivan Beck, Mladen Matičić i Stipo Mlinarić Ćipe, a o porukama i ideji filma razgovaramo jutros u Prvoj crti sa scenaristom, redateljem i producentom

Prošlo je trideset godina od stradavanja dvojice hrvatskih branitelja u mjestu Slabinja nedaleko Hrvatske Dubice koji su 9. rujna 1991. poginuli pokušavajući se probiti do tada okupirane Hrvatske Kostajnice. Oklopnim vozilom naletjeli su na protutenkovsku minu ukopanu u cestu i upali u zasjedu. 10 branitelja je ranjeno. Oni koji su bili tamo, na tom su mjestu sami postavili ploču i svake godine je obilaze kako bi sačuvali sjećanje na dvojicu poginulih prijatelja.