Prvi glas

Srbija u nedjelju, 25. listopada, izlazi na izbore za koje politički komentator i dugogodišnji srpski novinar Boško Jakšićtvrdi da nisu klasični parlamentarni izbori. Na njima se, kaže, odlučuje hoće li zemlja nastaviti prema diktaturi ili postati demokratska država. Aleksandar Vučić poraz nije spreman priznati, pa Jakšić strahuje od nereda nakon izbora kaže u razgovoru za Prvi glas.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP402:

• O čemu se zapravo odlučuje na izborima 25. listopada?
• Priprema li naprednjačka vlast krađu i mogu li je studenti spriječiti?
• Hoće li Vučić priznati poraz i može li se ponoviti 5. listopada 2000.?
• Zašto studenti nemaju podršku Bruxellesa kakvu je imao Péter Magyar u Mađarskoj?
• Kako je Vučić godinama bio dobar sa svima, a danas Srbija nema nijednog iskrenog saveznika?
• Zašto Beograd za miješanje u kampanju optužuje Hrvatsku?

Tvrtki bliskoj političkom vrhu prihodi odjednom strelovitu rastu, zbog poslovanja s javnim sektorom. Zvuči poznato? To je otprilike scenarij najpoznatije hrvatske afere, Fimi medije, zbog koje je u višegodišnjem zatvoru završio bivši premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader. Isto tako, to je i scenarij onoga što se upravo događa u Splitu. O neobičnom poslovnom usponu dvije tvrtke povezane s bliskim suradnikom gradonačelnika Tomislava Šute za Prvi glas govori naš novinar Denis Mahmutović.

NAJVAŽNIJE PRIČE NASTAJU ZAHVALJUJUĆI VAMA. PRETPLATI SE NA TELEGRAM ZA 29 EURA GODIŠNJE! 

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP401:

• Tko je Antonio Nikolić i kakva je njegova povezanost s Tomislavom Šutom?
• Kako su dvije tvrtke, s kojima se povezuje Antonio Nikolić, uspjele dobiti brojne poslove s gradskim i javnim tvrtkama u Splitu?
• Zbog čega splitski mediji nisu detaljnije obradili priču o Antoniju Nikoliću i Tomislavu Šuti?
• Jesu li istražna tijela započela s istragom ovog slučaja, s obzirom na to da su iznesene sličnosti sa slučajem u Oroslavlju?
• U kojoj je mjeri Tomislav Šuta upoznat s poslovnim pothvatima Antonija Nikolića i je li riječ o korupciji?

Nakon velikog saborskog okršaja između premijerova izvješća o stanju nacije i oporbenog zahtjeva za opozivom Vlade,  Sandra Benčić  zastupnica Možemo! kaže da je oporba postigla ono što je željela: tema opasnog otpada u Gospiću i dalje je u fokusu javnosti, a premijer Andrej Plenković, tvrdi, više ne može provesti ni osnovne korake sanacije jer mu građani ne vjeruju.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP400:

• • • Zašto je premijer u Saboru višekratno izbjegavao odgovor na pitanje zašto je prije gotovo godinu dana smijenio glavnog državnog inspektora?
    • Što oporba očekuje da će utvrditi ako se deklasificiraju podaci koje je dostavila SOA?
    • Zašto je oporba izašla iz sabornice za vrijeme izlaganja izvješća i je li to najbolja taktika?
    • Rejting HDZ-a pada, no brine li lijevu oporbu što istodobno nije porasla podrška SDP-u i Možemo!?
    • Kako objašnjavate stagnaciju SDP-a i Možemo! u posljednjim mjerenjima?
    • Kada će koalicijski sporazum SDP-a i Možemo! biti potpisan?
    • Pregovarate li oko programa ili imena?
    • Koje su stranke na lokalnim razinama s kojima lijevi blok mogao koalirati?

Telegramov novinar, urednik i kolumnist Jasmin Klarić u Prvom glasu analizira saborsku raspravu o opozivu Vlade i Plenkovićev govor o stanju nacije. Klarić smatra kako premijeru izmiče tlo pod nogama, a jedino što ga još može spasiti jest da se SDP i Možemo! međusobno unište u borbi za vodstvo.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP399:

• Zašto je Plenković u Saboru bio agresivniji nego ikad?
• Jesu li optužbe dijela oporbe da je HDZ služi mafiji i da je Plenković šef mafije pretjerane?
• Može li Vlada predizbornim davanjima zasjeniti afere i koliko to može stajati proračun?
• Hoće li HDZ ići na prijevremene izbore?
• Hoće li Plenković bježati od sučeljavanja s Hajdašem Dončićem?
• Je li Most ponovno ključ nove vlasti?
• Mogu li SDP i Možemo! sami sebi uništiti pobjedu u borbi za premijersko mjesto?

Saborska zastupnica Dalija Orešković (DOSIP) za Prvi glas kaže da afera Gospić nije incident, nego sustavna greška. SOA je podbacila, a "HDZ je okupirao institucije kako bi država služila mafiji", poručuje.

Pitanja koja smo postavili u EP398:

• Je li SOA namjerno prešutjela informacije o Gospiću ili je napravila propust?
• Zašto Zoran Milanović nije reagirao na rad SOA-e?
• Kako je moguće da tvrtka čiji je član uprave obuhvaćen istragom dobije posao sanacije?
• Je li liberalizacija uvoza otpada problem?
• Zašto nakon afere Gospić nitko nije smijenjen?
• Kakve veze ima slučaj Beroš s aferom Gospić?
• Hoće li afera Gospić preživjeti do izbora?

Potpredsjednik Sabora Mišel Jakšić u Prvom glasu kaže kako je Hrvatska pod HDZ-om postala "glavni smetlarnik Europske unije". Govori o aferi Gospić, ulozi SOA-e, ali i tome zašto SDP-u rejting ne raste uslijed ove velike afere te odnosima s Možemo i aferi Romane Jerković.

Pitanja koja smo postavili u EP397:

• Tko je politički odgovara za zakopavanje otpada u Gospiću, Benkovcu i Senju?
• Jesu li izmjene pravilnika otvorile vrata uvozu opasnog otpada?
• Zašto će sanaciju platiti građani, a ne oni koji su na otpadu zaradili?
• Gdje je zapelo između SOA-e, DORH-a i Vlade?
• Ima li smisla opoziv Vlade ako je izvjesno da neće pasti?
• Zašto SDP ne profitira na aferi i kako će dijeliti vlast s Možemo?
• Nudi li SDP stvarnu promjenu ili samo pošteniju varijantu vladavine HDZ-a?

Vojni analitičar Goran Redžepović u Prvom glasu kaže da ukrajinska operacija Vivaldi nije važna zbog osvojenih kilometara, nego zato što je razotkrila nemoć ruske kopnene vojske. Putin, kaže, zato seli rat na drugi teren: hibridne napade na Europu i teror nad ukrajinskim civilima.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP396:

• Kako je Ukrajina izvela operaciju Vivaldi?
• Kako su Ukrajinci neutralizirali ruske dronove i elektroničko ometanje?
• Koju su ulogu u ofenzivi odigrali roboti i besposadna vozila?
• Što znači Putinova poruka s Valdajskog foruma da pozorno prati države koje naoružavaju Ukrajinu?
• Kako izgleda ruski hibridni rat protiv Europe i zašto NATO još nema odgovor?
• Sprema li se Rusija napasti neku članicu NATO-a?
• Može li zračna kampanja na ukrajinsku energetsku infrastrukturu slomiti otpor Ukrajinaca?

U zemlji koja je navikla na korupcijske afere sa šest ili devet nula iznosi u upitno potrošenih desetak tisuća eura ili neobičnog opravdanja dnevnice od 15 eura mogu djelovati i banalno. No, slučaj SDP-ove eurozastupnice Romane Jerković Kraljić i člana Uprave ACI-ja Ivana Heraka ukazuju na vrlo ozbiljan problem - odnos prema javnom novcu. O tome su za Prvi glas govorili Telegramovi novinari Silvana Menđušić i Matej Devčić.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP395:

• Što je zajedničko slučajevima Romane Jerković Kraljić i Ivana Heraka?
• Zašto se sitno trošenje i zloupotrebljavanje javnog novca u Hrvatskoj tako često tretira kao bezazleno “kokošarenje”?
• Što slučajevi Romane Jerković i Ivana Heraka govore o odnosu političara i ljudi na javnim funkcijama prema javnom novcu?
• Kako mali slučajevi privilegiranja i lažiranja troškova mogu prerasti u ozbiljnije afere?
• Zašto politička i institucionalna odgovornost u Hrvatskoj tako često dolazi tek kada se pojave USKOK, policija ili sud?

Direktor Spana Nikola Dujmović tvrdi da je državna regulacija umjetne inteligencije nužna, prognozira da će na udaru prvi biti programeri, a podatkovni centar u Topuskom ocjenjuje kao potencijalnu "građevinu koja troši struju i kontaminira vodu" ako uz njega ne dođe pravi AI klaster.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP394:

• • • Postoji li mogućnost da je umjetna inteligencija već izmaknula kontroli?
    • Koje bi mehanizme kontrole države trebale uvesti u regulaciji umjetne inteligencije?
    • Jesu li utemeljena upozorenja Billa Gatesa o zlouporabama i „ljudima s lošim namjerama koji koriste umjetnu inteligenciju”?
    • Podcjenjuje li svijet snagu te tehnologije, kako je nedavno upozorio istraživač iz Anthropica Jacob Coxon, koji je poručio da se tehnološki divovi „kockaju s našim životima”?
    • Na kojim su poljima pozitivni smjerovi najvidljiviji?

Povjesničar i Telegramov kolumnist Dragan Markovina u Prvom glasu analizira rezultate izbora u Bosni i Hercegovini, na kojima se HDZ BiH nakon osam godina vratio u Predsjedništvo. Prema njegovoj ocjeni, Hrvati su dobili svog člana Predsjedništva, ali je HDZ time ostao bez glavnog argumenta kojim je godinama opravdavao vlastitu politiku.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP393:

• Što povratak HDZ-a BiH u Predsjedništvo znači za odnose Hrvata i Bošnjaka?
• Zašto Bošnjaci ovaj put nisu izabrali hrvatskog člana Predsjedništva?
• Zašto se Dragan Čović nije sam kandidirao?
• Može li Darijana Filipović izaći iz Čovićeve sjene?
• Hoće li novo Predsjedništvo pomilovati Milorada Dodika?
• Želi li Dodik doista secesiju Republike Srpske i može li je ostvariti uz pomoć Trumpa, Putina i Vučića?
• Kako je SDA uvjerljivo pobijedila, a Bakir Izetbegović ponovno izgubio?