Danas umirovljena rektorica Sveučilišta u Zadru Dijana Vican još od ljeta 2024. godine ima USKOK-ovu optužnicu po kojoj je oštetila zadarsko sveučilište zbog nenaplate 200 tisuća eura jamstva firmi povezanoj s Josipom Pleslić (ex Rimac). Unatoč tome, Vican i dalje prima počasti i visoko kotira kod Andreja Plenkovića, o čemu za Prvi glas govori novinarka Telegrama Dora Kršul.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP306:

• Kako je moguće da osoba pod USKOK-ovom optužnicom i dalje profesionalno napreduje?
• Zašto optužnica protiv Dijane Vican još uvijek nije potvrđena nakon gotovo dvije godine?
• Je li primjereno da osoba pod takvim teretom obnaša jednu od ključnih funkcija u sustavu visokog obrazovanja?
• Kako je moguće da institucija koja je navodno oštećena dodjeljuje najviša priznanja istoj osobi?
• Kakvu ulogu u cijelom slučaju ima politika, odnosno odnos s Vladom i premijerom?
• Što ovaj slučaj govori o širem stanju vrijednosti i odgovornosti u akademskoj zajednici?

Jasmin Klarić, Telegramov urednik i novinar, objašnjava zašto je Plenković nakon četrnaest mjeseci blokade ipak popustio oko predsjednice Vrhovnog suda, što to zapravo za Ustavni sud i može li HDZ uspjeti u pokušaju predstavljanja oporbe kao rušilačkog elementa.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP305:

• Zašto je HDZ nakon sedam blokada na odboru naglo promijenio kurs?
• Je li Plenković uspio izvući političke poene iz situacije u koju se sam uvukao?
• Stiže li reakcija zbog najavljene poruke Ustavnog suda?
• Može li oporba stvarno prihvatiti Plenkovićeva tri imena za Ustavni sud?
• Zašto će se natječaj za ustavne suce najvjerojatnije morati ponoviti?

Države koje uvode moratorije na izgradnju velikih podatkovnih centara čine to prvenstveno zbog pritiska na energetsku mrežu i ekološku održivost, dok neke zaključuju da se početna razvojna obećanja i pretpostavke često nisu pokazali do kraja točnima ili istinitima”, kaže dr. Paško Bilić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose odgovarajući na pitanje zašto neke države u SAD-u i neke u Europi ograničavaju izgradnju gigantskih podatkovnih centara.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP305:

• Zašto neke države u SAD-u i zemlje u Europskoj uniji, poput Danske uvode moratorije i ograničenja na projekte izgradnje podatkovnih centara?
• Što je u najavama građnje mega AI centra u Topuskom najslabija točka?
• Koliko iznose prosječne investicije takvih centara u Njemačkoj i zašto su ulaganja puno niža od onih najavljenih u Projektu Pantheon?
• Kako na zemljopisnoj karti svijeta ii Europske unije zgleda raster tih velikih podatkovnih centara, takozvanih hyperscalera?
• Koliko je realno očekivati da se i Hrvatska nađe na toj mapi?
• Jamče li veliki podatkovni centri ekonomski rast?

Telegramova novinarka Irena Frlan Gašparović u Prvom glasu objašnjava što se trenutno događa u Bruxellesu i u kojem će smjeru krenuti pregovori o novom višegodišnjem europskom proračunu za razdoblje nakon 2027. Za Hrvatsku je mnogo toga u igri.

Zaprati nas, slušaj svakog jutra i ostani informiran

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP304:

• Hoće li EU proračun biti veći ili manji — i tko o tome odlučuje?
• Što manje europskog novca znači konkretno za Hrvatsku?
• Zašto je rasprava o "izvrsnosti vs. geografskoj ravnoteži" zapravo ideološka bitka za budućnost EU-a?
• Može li podrška Ukrajini doći u pitanje zbog proračunskih rezova?
• Što se događa s vladavinom prava kao uvjetom za isplatu fondova — posebno nakon Orbána?

Sadržaj je realiziran uz financijsku potporu Europskog parlamenta, prema najvišim uredničkim standardima Telegrama. Iznesene informacije i stavovi isključiva su odgovornost autora.

Profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu i predsjednica SDP-ova Savjeta za pravosuđe Zlata Đurđević analizira blokadu izbora ustavnih sudaca, premijerove napade na sudstvo. Odgoda glasanja o sucima Ustavnog suda za dva tjedna ne znači pauzu u političkoj igri, nego nastavak iste pod drugim uvjetima.

MEGA AKCIJA: ČITAJTE TELEGRAM CIJELU GODINU ZA SAMO 29 EURA!

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP303:

• Kakvi su scenariji mogući nakon što je odluka o izboru tri suca Ustavnog suda scenariji  Ustavnog suda | HDZ zbog nedostatka dvotrećinske većine odustao od glasanja i odgodio sve za dva tjedna
• Hoće li uskoro predsjednica Vrhovnog suda biti izglasana u Hrvatskom saboru?
• Je li premijerov komentar o sucu Goranu Selancu politički pritisak vlasti na pravosuđe?
• Treba li se Ustavni sud oglasiti o prijedlogu premijera da se izbor sudaca Ustavnog suda veže uz izbor predsjednice Vrhovnog suda?
• Koje su posljedice 14-mjesečnog pravosudnog vakuuma bez čelne osobe Vrhovnog suda?
• Na kojim se primjerima i slučajevima najbolje primjećuje erozija kontrolnih mehanizama te postoji li stvarna kontrola izvršne vlasti od strane zakonodavne i sudbene vlasti?
• Jesu li pretjerane ocjene dvije međunarodne institucije koje tvrde da Hrvatska klizi u autokraciju?

Senzacionalna najava velike američke investicije u data centar u Topuskom, teške 50 milijardi eura i šest tisuća radnih mjesta ne prestaje dijeliti hrvatsku javnost. Tome pridonosi ne samo epska magnituda projekta Pantheon, već i cijeli niz pitanja o njemu na koja još nema pravih odgovora. O svemu tome za Prvi glas govorila je novinarka Telegrama Silvana Menđušić.

MEGA AKCIJA: ČITAJTE TELEGRAM CIJELU GODINU ZA SAMO 29 EURA!

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP302:

• Koliko su realne brojke koje se spominju oko investicije u data centar u Topuskom?
• Tko su stvarni investitori i korisnici (stanari) tog budućeg centra?
• Kolika bi bila stvarna korist za hrvatsko gospodarstvo i koliko bi radnih mjesta projekt dugoročno donio?
• Odakle bi se osigurala ogromna količina električne energije potrebna za rad centra?
• Može li hrvatska infrastruktura i administracija uopće podržati projekt takvih razmjera?
• Je li projekt najavljen preuranjeno i uz previše “hypea”, bez dovoljno konkretnih podataka?

"Sustav koji postoji omogućava da se u sportskim savezima može krasti”, kaže novinar 24sata Ivan Pandžić za Prvi glas.. Slučaj Vedrana Pavleka i 30 milijuna eura izvučenih iz Hrvatskog skijaškog saveza u jedanaest godina bio je okidač za sustavnu analizu načina na koji hrvatski sportski savezi troše — ili zloupotrebljavaju — javni novac. Pandžić opisuje modele izvlačenja novca najčešće kroz stavke „ostale usluge” ili „intelektualne usluge” u kojima se skrivaju fiktivne usluge, provizije bez pokrića, obiteljske tvrtke, luksuzni obroci na službenim karticama, ljetovanja i laptopi koji završavaju u privatnoj uporabi.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP301:

• Što se u poslovnim knjigama raznih sportskih saveza krije u „crnoj rupi”, knjigovodstvenoj stavci „ostali troškovi”?
• Koje su sve kreativne modele izvlačenja novca koristili čelni ljudi u sportskim savezima?
• Je li Hrvatski olimpijski odbor, koji bi trebao nadzirati trošenje novca, istodobno i sudionik?
• U kojim su mutnim transakcijama zatečeni neki moćni HDZ-ovi političari?
• Što bi država mogla napraviti da rad i poslovanje budu transparentniji?
• Ima li ministar turizma i sporta rješenje i zašto ga ne želi upotrijebiti?

Telegramov urednik i kolumnist Jasmin Klarić za Prvi glas govori o tome zašto su pregovori o izboru trojice preostalih sudaca Ustavnog suda faktički mrtvi i tko za to snosi odgovornost.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP300:

• Zašto nema dogovora o izboru ustavnih sudaca?
• Je li Ustavni sud stvarno pet-pet ili HDZ ima prednost?
• Tko je kriv što institucije ne funkcioniraju?
• Koliko je važno tko kontrolira Ustavni sud?
• Je li prijedlog Centra za promjenu modela izbora sudaca korak naprijed?
• Zašto je Hajdaš Dončić uvukao Možemo! u ovu priču?

Đivo Đurović, Telegramov novinar i urednik za Prvi glas govori o tome zašto je Iran zatvaranjem Hormuškog tjesnaca postigao više nego što bi ikad mogao nuklearnim oružjem - i zašto iz ovog rata izlazi strateški jači, bez obzira na razaranje. Govorimo i o svjetskoj energetskoj krizi koju je prouzrokovao rat, a čije ćemo posljedice u cijelosti tek osjetiti.

VELIKA AKCIJA: ČITAJTE TELEGRAM CIJELU GODINU ZA SAMO 29 EURA!

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP299:

• Koliko dugo će trajati energetska kriza čak i ako se Hormuz odmah otvori?
• Što se događa s opskrbom plinom i je li Europa u opasnosti?
• Hoće li doći do veće inflacije i recesije?
• Zašto je zatvaranje Hormuza moćnije oružje od nuklearne bombe?
• Je li Trump sam sebe stjerao u kut — i ima li izlaza?
• Što nam ovaj rat govori o budućnosti međunarodnog prava i geopolitike?

Goran Redžepović, vojni analitičar i Telegramov kolumnist, u novoj epizodi Prvog glasa objašnjava zašto Rusija u 2026. neće nametnuti mir Ukrajini po svojim uvjetima ni iz zraka ni na kopnu i kako je digitalizacija bojišta promijenila tijek rata pa je tako Ukrajina u ovoj godini vratila više okupiranog teritorija nego što ga je Rusija uspjela osvojiti.

VELIKA AKCIJA: ČITAJTE TELEGRAM CIJELU GODINU ZA SAMO 29 EURA!

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP298:

• Zašto je ruska proljetna ofenziva stala i prije nego što se razvila?
• Može li Rusija nadomjestiti 35.000 vojnika koliko ih je izgubila u ožujku?
• Kako Ukrajina koristi umjetnu inteligenciju u dronovima i što to znači na bojištu?
• Određuje li AI sama ciljeve u Ukrajini?
• Kako je blokada Starlinka paralizirala rusku komunikaciju na frontu?
• Zašto Rusija ne može zaštititi vlastiti teritorij od ukrajinskih dronova?
• Što Putinu preostaje za ljetnu ofenzivu i odakle će mobilizirati vojnike?
• Vodi li sve ovo prema zamrznutom sukobu do 2027.?