Radio igra

U završnom dijelu radiodramske adaptacije „Zastava“, pozornica povijesnih zbivanja novostvorena je južnoslavenska država. Buntovništvo Kamila Emeričkog u borbi protiv njezinih paradigmi pronalazi novu snagu, a u njegov intimni život ponovno ulaze sjenke iz predratnih vremena… Radijska prilagodba Krležina romana napravljena je prema kazališnoj dramatizaciji Georgija Para, a u glavnim ulogama nastupaju Amar Bukvić, Zlatko Vitez i Alma Prica.

Režija: Darko Tralić, dramatizacija: Georgij Paro, igraju: Amar Bukvić, Zlatko Vitez, Sven Medvešek, Alma Prica, Tomislav Stojković, Darko Milas, Ivan Đuričić, Damir Šaban, Marko Makovičić, Ivana Boban, Amanda Prenkaj, Asim Ugljen, tonmajstor: Srđan Nogić, glazbena urednica: Adriana Kramarić

U drugom od tri dijela radiodramske adaptacije „Zastava“, u godinama koje prethode Velikom ratu, Kamilo Emerički nalazi se u žrvnju suprotstavljenih političkih ideja, oportunizma njegovih dojučerašnjih istomišljenika te prvih sumnji povezanih s idealom ujedinjenja južnoslavenskih naroda… Radijska prilagodba Krležina romana napravljena je prema kazališnoj dramatizaciji Georgija Para, a u glavnim ulogama nastupaju Amar Bukvić i Zlatko Vitez.

Režija: Darko Tralić, dramatizacija: Georgij Paro, igraju: Amar Bukvić, Sven Medvešek, Zlatko Vitez, Wanda Winter, Maro Martinović, Sreten Mokrović, Žarko Savić, Vili Matula, Asim Ugljen, Damir Poljičak, tonmajstor: Srđan Nogić, glazbena urednica: Adriana Kramarić.

Krležin monumentalni roman Zastave „otvara široku historijsku perspektivu na život hrvatskih, srpskih i madžarskih generacija, rođenih između šezdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća“. Prvi od tri dijela radiodramske adaptacije Zastava, nastale prema dramatizaciji Georgija Para, događa se u posljednjim godinama Austro-Ugarske, u doba kada naraštaj mladih intelektualaca poput Kamila Emeričkog sve otvorenije počinje izražavati svoje političko buntovništvo i sklonost prema ideji južnoslavenskog ujedinjenja. Politička traženja jednog naraštaja i početak agonije dugovječne carevine pozadina su na kojoj se odvijaju i Kamilove intimne drame…

Režija: Darko Tralić, dramatizacija: Georgij Paro, igraju: Zlatko Vitez, Amar Bukvić, Ivan Đuričić, Alma Prica, Goran Grgić, Darko Milas, Franjo Jurčec Džimi, Urša Raukar, Nina Erak Svrtan, Ivana Boban, Damir Šaban, Marko Makovičić, tonmajstor: Srđan Nogić, glazbena urednica: Adriana Kramarić.

Drama Diva hrvatske spisateljice Marijane Nole, govori o umjetničkom i životnom rivalstvu dviju žena, o mržnji i obožavanju, o glumačkoj taštini i ljubomori. Neobična priča o njihovom odnosu raspliće se u kazališnoj garderobi, za vrijeme dodjele Nagrade hrvatskog glumišta. Marija Sekelez kao tašta majka i Natalija Đorđević kao kći koja cijeli život živi u majčinoj sjeni.

Režija: Želimir Mesarić, igraju: Marija Sekelez, Natalija Đorđević, Goran Grgić, Dubravko Sidor, Tonmajstor: Zoran Sajko, glazbeni urednik: Davor Rocco

Priča o djeci iz doma za nezbrinutu djecu Ane Marije Veselčić odjeknula je na kazališnim daskama poput iskrene bombe o životu one djece na koju su bližnji zaboravili, i jedino što im je ostalo su njihovi isprepleteni životi u zajedničkom kućanstvu s drugom djecom istih sudbina. Oni tamo odrastaju, bore se za slatkiše, izvode psine, tuguju, plaču, smiju se, igraju se. I da, ovo je mogla biti još jedna patetična priča o nezbrinutoj djeci, ali ispalo je kao živahni vrtuljak života koji je, uostalom, i ovakav i onakav i čupav i svakakav.

Režija: Goran Ribarić, Igrali su: Romina Tonković, Andrej Kopčok, Tena nemet Brankovi, Marin Klišmanić, Ivana Krizmanić, Toma Medvešek, glazbena urednica: Adriana Kramarić, tonmajstor: Dalibor Piskrec

Maša, Olja, Irina i Andrej naši su suvremenici. Svatko od njih živi svoju vlastitiu nesreću i vlastitu nadu u bolji život, a obiteljska kuća zvana Mala Moskva mjesto je koje ih povezuje i podsjeća na zajedničku prošlost. No, kakva je ta prošlost doista bila i tko su zapravo oni, pitanje je koje se otvara sa svakim njihovim novim susretom i pokušajem da se razumiju te pomognu jedno drugome. „Mala Moskva“, djelo hrvatskog pisca Tomislava Zajeca, nadahnuta je parafraza Čehovljeve drame „Tri sestre“, upisana u neurotično i dehumanizirano ozračje modernog svijeta.

Redatelj: Stephanie Jamnicky, igraju: Hrvojka Begović, Irena Tereza Prpić, Filip Križan i Petra Svrtab, glazbeni urednik: Adriana Kramarić, tonmajstorica: Marija Pečnik Kvesić

Davor Mojaš trasirao je u svom rukopisu posljednje putovanje kroz život i književnost gospara Iva Vojnovića koji se, na svojoj bolesničkoj postelji hrva sa snomoricama, javom, predznacima smrti i svojim živopisnim likovima za koje nismo sigurni pripadaju li snu ili javi. U eteričnoj i gotovo pa efemernoj režiji Petra Vujačića, lik Iva Vojnovića živi na rubu, u međuprostoru, čas opijen vlastitom inspiracijom, čas shrvan smrtnim predskazanjima. Nije on sam tu, tu su i “žene salate”, i Orsat i Deša i Made i Ora, prate ga poput pogrebne povorke, proizlaze iz njegovih misli i trče za njegovim mislima kao da s njim nemaju veze.

Zvučno putovanje kroz posljednje Vojnovićeve dane putovanje je i kroz raskošnu i opojnu dubrovačku tradiciju koja je oduvijek naginjala bukoličkom izričaju koji izaziva čežnju i divljenje.

Režija: Petar Vujačić, dramatizacija: Kristina Kegljen i Petar Vujačić, igrali su: Doris Šarić Kukuljica, Jelena Otašević Babić, Nataša Dangubić, Frano Mašković, Zoran Čubrilo, Maro Martinović, Nikša Kušelj, Tomislav Martić, skladatelj: Maro Market, tonmajstor: Tomislav Šamec, urednica: Kristina Kegljen

Kroz priču o dvije studentice, lezbijke u čiji se život na najbrutalniji način počinju miješati susjedi iz kuće u kojoj su unajmile stan, Mate Matišić ispisao je oštru i beskompromisnu kritiku društvenog licemjerja, isključivosti i netrpeljivog odnosa prema drugom i drugačijem.

Glume: Judita Franković, Ivana Krizmanić, Biserka Ipša, Ranko Tihomirović, Nenad Cvetko, Mirta Zečević, Siniša Ružić, Maja Katić, Pero Juričić, Antonijo Franić, Sreten Mokrović.

Redateljica: Jasna Mesarić; glazbena urednica: Adriana Kramarić; ton majstorica: Marija Pečnik Kvesić; urednik: Hrvoje Ivanković.

Treći dio radijske dramatizacije antologijskog romana „Vježbanje života“ (objavljena 1985.) u kojem Nedjeljko Fabrio kroz povijest dviju obitelji, jedne hrvatske i jedne talijanske, ispisuje i kroniku Rijeke u razdoblju od 1822. do 1955. kada taj grad postaje veliko industrijsko i prometno središte za koje su se trgale brojne velesile, od Francuske, Italije i Austrije do Mađarske i Njemačke.

Redateljica, dramatizacija: Vedrana Vrhovnik, adaptacija: Tajana Gašparović, igraju: Livio Badurina, Dražen Šivak, Franjo Kuhar, Robert Španić, Josipa Anković, Nataša Dorčić, Karlo Mrkša, Toma Medvešek, Vili Matula, Joško Ševo, Damir Markovina, Richard Simonelli, Vini Jurčić, Dražen Bratulić, Boris Svrtan, Ugo Korani, Luka Dragić, Josip Ledina, Tin Rožman, Boris Barukčić, Marin Klišmanić, Ivana Buljan Legati, Ana Vilenica, Josip Brakus, Adam Horvat, Martin Deban, tonmajstorica: Lana Deban, glazbeni urednik: Maro Market

Drugi dio radijske dramatizacije antologijskog romana „Vježbanje života“ (objavljena 1985.) u kojem Nedjeljko Fabrio kroz povijest dviju obitelji, jedne hrvatske i jedne talijanske, ispisuje i kroniku Rijeke u razdoblju od 1822. do 1955. kada taj grad postaje veliko industrijsko i prometno središte za koje su se trgale brojne velesile, od Francuske, Italije i Austrije do Mađarske i Njemačke.

Redateljica, dramatizacija: Vedrana Vrhovnik, adaptacija: Tajana Gašparović, igraju: Livio Badurina, Dražen Šivak, Franjo Kuhar, Robert Španić, Josipa Anković, Nataša Dorčić, Vili Matula, Ante Krstulović, Damir Šaban, Damir Markovina, Zijad Gračić, Ugo Korani, Josip Ledina, Boris Barukčić, Marin Klišmanić, Ana Vilenica, Irena Tereza prpić, Marija šegvić, Alen Liverić, Slavko Juraga, Saša Buneta, Elizabeta Kukić, Frano Mašković, Domagoj Janković, Zoran Čubrilo, Josip Brakus, Zoran Gogić, Adam Horvat, Grozdana Horvat, Sara Vukadinović, Adrijan Todorović, tonmajstrica: Lana Deban, glazbeni urednik: Maro Market