Nenad Pejić, čija je karijera obuhvatila ključne uloge u medijima, ostavio je dubok trag kao novinar istraživač, medijski menadžer i pisac a današnji je gost radio Kameleona. Istaknuti novinar i pisac s bogatom karijerom, poznat je po svom doprinosu medijima i kulturi, kako u Bosni i Hercegovini, tako i širom svijeta. Večeras u Tuzli promoviše svoju novu knjigu "Puna linija" koja će se održati 28. oktobra 2024. godine u 19:00 sati u Ateljeu Ismeta Mujezinovića.

Omogućujući svim pacijentima, bez obzira na socioekonomski status, pristup zdravstvenim uslugama po međunarodnim standardima, temeljenim na principu zdravstvena zaštita za sve, Medical Park ne samo da pomno prati sve napredne tehnologije i terapijske metode širom svijeta, već teži i ka tome da posluje kao model koji podržava nauku i inovativne prakse.

Milan Čanak iz Novog Sada britanski je đak i diplomirani ekonomista koji se u julu ove godine se prijavio da radi kao humanitarni radnik u Ukrajini. Obilazio je najugroženija područja i dostavljao pakete osnovne humanitarne pomoći, hranu i medicinski materijal. Ponovo odlazi za 4 dana u Ukrajinu a za Radio Kameleon govorio je o svojim iskustvima.

Ekskuzivni interjvu za radio Kameleon s Nenadom Čankom nakonn priznanja “Počasni građanin Tuzle”

Danas predstavljamo kandidatkinju za GV Grada Tuzla ispred Naše stranke. Dragana Berberović Gagro je dokazana i uspješna poduzetnica koja više od 20 godina uspješno vodi jednu od najpoznatijih regionalnih agencija Beral music. Kako ona vidi budućnost Tuzle i kako je misli poboljšati ukoliko osvoji mandat saznajte u razgovoru za Radio Kameleon.

Pametni gradovi koriste naprednu tehnologiju i podatke kako bi poboljšali kvalitet života svojih građana. Integracija senzora i sistema za upravljanje saobraćajem doprinosi smanjenju gužvi, dok pametna rasveta smanjuje potrošnju energije i zagađenje. Pametni gradovi takođe omogućavaju efikasnije korištenje resursa, kao što su voda i energija, čime se doprinosi očuvanju životne sredine. Građani imaju brži pristup uslugama i informacijama, a sigurnost u urbanim sredinama je unapređena kroz nadzor i brže reagovanje na hitne situacije. Ovi gradovi pružaju pametan odgovor na izazove savremenog društva i predstavljaju ključ za održivi razvoj budućnosti.

Digitalna transformacija postaje ključ za oblikovanje budućnosti Bosne i Hercegovine. Ubrzani razvoj tehnologija otvara brojne prilike za unapređenje ekonomije i poslovanja, čineći procese efikasnijima i povezanijima. Ipak, ovo donosi i izazove, kao što su izgradnja infrastrukture, obuka radne snage i usklađivanje sa globalnim standardima. Neophodno je ulaganje u edukaciju i razvoj vještina, kao i podrška inovacijama. Razvoj ICT sektora ključno je za konkurentnost i održivost gospodarstva. Digitalna rješenja omogućavaju nove poslovne modele i povećavaju agilnost organizacija, a suradnja između privatnog sektora, vlade i obrazovnih institucija od esencijalne je važnosti.

Izvoz Bosne i Hercegovine ključan je za njen ekonomski rast i stabilnost. Razvijanje izvozne proizvodnje i diversifikacija tržišta bitno j za konkurentnost zemlje. Unapređenje infrastrukture, kao što su prometne i logističke mreže, također će pozitivno uticati na izvoz. Ekonomska sigurnost do 2030. godine ovisi o jačanju domaće industrije, privlačenju stranih investicija i jačanju zakonodavnog okvira. Transparentnost i borba protiv korupcije su ključni za povjerenje investitora i građana. Za održivi razvoj, BiH mora uložiti u zelene tehnologije, obnovljive izvore energije i smanjenje ekološkog otiska. Tako će ne samo zaštititi okoliš, nego i stvoriti nove ekonomske prilike i radna mjesta.

Green Deal predstavlja značajan korak ka održivoj budućnosti, s ciljem smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte za 55% do 2030. godine i postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Za BiH, implementacija ovih ciljeva predstavlja izazov, ali i priliku za modernizaciju energetskog sektora i povećanje konkurentnosti na međunarodnim tržištima. Uvođenjem održivih praksi i inovacija, preduzeća mogu smanjiti svoj ekološki otisak, poboljšati kvalitet proizvoda i usluga te zadovoljiti sve ekološke standarde koji se primenjuju globalno. Ove promene mogu dovesti do povećanja izvoza, jer međunarodni partneri sve više preferiraju saradnju s kompanijama koje primenjuju održive prakse. Održive prakse ne samo da doprinose očuvanju životne sredine, već i otvaraju nove poslovne mogućnosti, stvaraju konkurentne prednosti i jačaju međunarodnu konkurentnost.

Energetska tranzicija predstavlja ključnu priliku za smanjenje emisije CO₂ i prelazak na održive izvore energije. Međutim, suočava se s izazovima poput potrebe za značajnim investicijama u infrastrukturu i prilagodbe zakonodavnih okvira. Tehnološki napredak, poput razvoja pametnih mreža i naprednih sistema za pohranu energije, može značajno ubrzati ovaj proces. Korištenje umjetne inteligencije i interneta (IoT) omogućuje optimizaciju potrošnje energije i integraciju obnovljivih izvora u energetske sustave. Ove inovacije ne samo da povećavaju energetsku učinkovitost, već i smanjuju troškove proizvodnje i distribucije energije. Kroz zajedničke napore vlada, industrije i građana, moguće je ostvariti održivu energetsku budućnost.