Artivist

Kreativnost rijetko nastaje u vakuumu; ona se najčešće gradi na ramenima prethodnih velikana. U ovoj epizodi raščlanjujemo koncept „covera” i citatnosti u likovnoj umjetnosti kroz nekoliko razina, od kopije preko interpretacije konkretnog djela do preuzimanja stila.

Kopija, emulacija (i natjecanje s uzorom)

Dolly Parton; Whitney Houston – I Will Always Love You 

Dolly: https://youtu.be/pW2TgGy5gjY?si=YVP0aFNyr1pVnnw8

Whitney: https://youtu.be/3JWTaaS7LdU?si=wpswQVJ-6O4c6nTe 

Tizian, Adam i Eva, o. 1550. https://www.museodelprado.es/en/the-collection/art-work/adam-and-eve/e0ca4331-fb89-47a7-9ba0-be0ece23426b

Rubens, Adam i Eva, 1628.–29. https://www.museodelprado.es/en/the-collection/art-work/adam-and-eve/de0047db-6f8b-4761-a55b-ad41e959cca2

Tizian, Otmica  Europe, o. 1560.–62. https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Tizian_085.jpg

Rubens, Otmica Europe, 1628.–29.

https://www.museodelprado.es/en/the-collection/art-work/the-rape-of-europe/a136a9c4-3a2f-44bd-ab8a-97fd47c30d7e 

Interpretacija i dekonstrukcija konkretnog djela 

Velázquez, Tkalje ili Bajka o Arahni, 1655.–60. https://www.museodelprado.es/en/the-collection/art-work/the-spinners-or-the-fable-of-arachne/3d8e510d-2acf-4efb-af0c-8ffd665acd8d

Vivaldi, Četiri godišnja doba, 1718.–23., https://www.youtube.com/watch?v=Bup5gUS_s5A&list=PLS6rgQ0rU2P6JfzwAB5fi_ggr_VZqSRQH 

Recomposed by Max Richter: Vivaldi – Četiri godišnja doba, 2012. https://www.youtube.com/watch?v=XqthxoJEf7c&list=OLAK5uy_nlVsyX0dWJn0qJiTWyyxgw7nu_Z7AjeYU&index=1

Velázquez, Portret pape Inocenta X., o. 1650.

https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/7/7f/Retrato_del_Papa_Inocencio_X._Roma%2C_by_Diego_Vel%C3%A1zquez.jpg?utm_source=en.wikipedia.org&utm_campaign=imageinfo&utm_content=original

Francis Bacon, Studija prema Velázquezovom portretu pape Inocenta X., 1953.

https://en.wikipedia.org/wiki/File:Study_after_Velazquez%27s_Portrait_of_Pope_Innocent_X.jpg

Stilska aproprijacija i transformacija naslijeđenog rukopisa

RAYE, Suzanne, 2025. https://youtu.be/UXhjTNwfRB0?si=HCEjiyofnGPM-F_j 

Egon Schiele, Portret Artura Rösslera, 1910.

https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Egon_Schiele_060.jpg

Egon Schiele, Klečeća djevojka, 1917.

https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Egon_Schiele_-_Kniendes_M%C3%A4dchen_-_1917.jpeg

Zlatko Šulentić, Portret dr. Pelca, 1917. 

https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Portret_dr._Pelca,_Zlatko_%C5%A0ulenti%C4%87,_1917.jpg

Djela Amoaka Boafa, ističemo Gregory Robert, 2019. https://bombmagazine.org/articles/2020/08/26/amoako-boafo/ 

Jenny Saville, Plan (slobodni prijevod Perspektiva), 1993. 

https://arthur.io/art/jenny-saville/plan 

El Lissitzky: Od kopije do interpretacije

El Lissitzky, Izbij Bijele Crvenim klinom, 1919. https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Klinom_Krasnym_Bej_Belych.JPG

Ivan Picelj, Izbij Bijele Crvenim klinom, 1969. https://www.moma.org/collection/works/189492

Ivan Picelj, U čast El Lissitzkom, 1956. https://picelj.com/gallery/paintings/homage-toel-lissitzky/ 

Stanislav Mišić, Spomenik svim borcima i žrtvama fašističkog terora sela Slabinja, 1981. https://www.spomenikdatabase.org/slabinja 

Pišite nam mailom: [email protected]

Pišite nam na Instagramu: https://www.instagram.com/artivist_co/

Pišite nam na Facebooku: https://www.facebook.com/profile.php?id=61583593200626

 Zašto je Britanija poludjela za izložbom o tapiseriji iz 11. stoljeća? U ovoj epizodi analiziramo Tapiseriju iz Bayeuxa i otkrivamo kako je ovaj 70 metara dug vez funkcionirao kao moćan PR alat normanskog osvajanja 1066. godine, pretvarajući bitke i izdaje u priču o legitimitetu i političkoj moći. U nastavku epizode radimo paralele s lokalnim kontekstom i stavljamo normanski tekstil u dijalog s Bašćanskom pločom. 

Cijela Tapiserija iz Bayeuxa dostupna za pregled: https://www.bayeuxmuseum.com/en/the-bayeux-tapestry/discover-the-bayeux-tapestry/explore-online/

Biskup Odo na “prvoj večeri” u Engleskoj (Scena 43): https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Bayeux_Tapestry_scene43_banquet_Odo.jpg

Vilim Osvajač sa svojim polubraćom Odom i Robertom (Scena 44): https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Bayeux_Tapestry_scene44_William_Odo_Robert.jpg

Haroldova sporna prisega Vilimu na svetim relikvijama (Scena 23): https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Bayeux_Tapestry_scene23_Harold_sacramentum_fecit_Willelmo_duci.jpg

Krunidba kralja Harolda i nadbiskup Stigand: https://commons.wikimedia.org/wiki/File:KingHarold_Coronation_BayeuxTapestry.PNG

Zagonetna scena s Ælfgyvom i svećenikom: https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Aelfgyva.jpg

Pogibija kralja Harolda – „Harold Rex Interfectus Est” (Scena 57): https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Bayeux_Tapestry_scene57_Harold_death.jpg

Patuljak Turold drži uzde (Scena 10): https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Turold_scene_10_Bayeux_Tapestry.jpg

Pregled prikaza penisa i marginalija na Tapiseriji iz Bayeuxa (HistoryExtra): https://www.historyextra.com/period/medieval/bayeux-tapestry-penis-why-norman-conquest-battle-hastings-william-conqueror/

Prikaz Halleyjeva kometa („Isti Mirant Stella”, Scena 32-33): https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Bayeux_Tapestry_32-33_comet_Halley_Harold.jpg

Animacija putanje Halleyjeva kometa: https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Halley%27s_Comet_animation.gif

Bašćanska ploča: https://www.enciklopedija.hr/clanak/bascanska-ploca

Izvješće o transportu i spašavanju Bašćanske ploče 1934. godine (Hrčak / HAZU arhiv): https://hrcak.srce.hr/file/67541

Pišite nam mailom: [email protected]

Pišite nam na Instagramu: https://www.instagram.com/artivist_co/

Pišite nam na Facebooku: https://www.facebook.com/profile.php?id=61583593200626

U ovoj epizodi pričamo o pigmentima bizarnog porijekla koji su završili na paletama slavnih slikara. Spominjemo Diega Velázqueza, Vincenta Van Gogha, El Greca i Edwarda Burne-Jonesa između ostalih. Otkrivamo kako su se proizvodili pigmenti od mljevenih mumija, sušenih kukaca i kravljeg urina. Koliko je važno znati porijeklo proizvoda koje koristimo i oslobađa li nas neznanje od odgovornosti?

Diego Velázquez, Krunidba Bogorodice, 1635–6. https://www.museodelprado.es/coleccion/obra-de-arte/la-coronacion-de-la-virgen/5f39f2cc-0197-4522-aecf-1d8e3b2e4ae7 

Edward Burne-Jones, Posljednji san kralja Arthura u Avalonu, 1881.–98. https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Burne-Jones_Last_Sleep_of_Arthur_in_Avalon_v2.jpg 

Mumija smeđa u tubi https://harvardartmuseums.org/tour/770/slide/12414 

Vincent Van Gogh, Zvijezdana noć, 1889. https://en.wikipedia.org/wiki/File:Van_Gogh_-_Starry_Night_-_Google_Art_Project.jpg 

El Greco, Plemić s rukom na prsima, 1580. https://www.museodelprado.es/en/the-collection/art-work/the-nobleman-with-his-hand-on-his-chest/9cb73bdf-66e8-4826-a79c-5de2b15a1da6 

Nepoznati nizozemski slikar, Portret Žene, 1623. (HAZU Strossmayerova galerija, Zagreb) https://dizbi.hazu.hr/?pr=i&id=2683487  

Pišite nam mailom: [email protected]

Pišite nam na Instagramu: https://www.instagram.com/artivist_co/

Pišite nam na Facebooku: https://www.facebook.com/profile.php?id=61583593200626 

U ovoj epizodi istražujemo kako su klimatske anomalije, od ljetnog snijega u Rimu do godine bez ljeta, ostale zabilježene u umjetnosti i baštini. Uspoređujemo pejzaže Caspara Davida Friedricha prije i nakon erupcije vulkana Tambora, pokazujući kako su klimatske promjene ostale dokumentirane na samom slikarskom platnu. Naposljetku, razgovaramo o tome kako klima, osim što pokreće masovne seobe ljudi, utječe i na migraciju kulturne baštine.

Masolino da Panicale, Fondazione di Santa Maria Maggiore, 1423–29. https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Masolino,_fondazione_di_santa_maria_maggiore.jpg 

Kamen gladi u Děčínu, https://www.npr.org/2018/08/24/641331544/drought-in-central-europe-reveals-cautionary-hunger-stones-in-czech-river 

Caspar David Friedrich, Redovnik pokraj mora, 1808–1810. https://en.wikipedia.org/wiki/File:Friedrich,_Caspar_David_-_M%C3%B6nch_am_Meer_-_Alte_Nationalgalerie_in_Berlin.jpg

Caspar David Friedrich, Dva čovjeka pokraj mora, 1817. https://en.wikipedia.org/wiki/File:Caspar_David_Friedrich_-_Two_Men_by_the_Sea_-_WGA8249.jpg 

Znanstvena istraživanja o umjetnosti i godini bez ljeta: https://www.researchgate.net/publication/334584078_Paintings_in_the_Year_Without_a_Summer & https://hal.science/hal-00296303/file/acp-7-4027-2007.pdf

Štajerski slikar, oko 1400., Krunjenje Bogorodice https://sgallery.hazu.hr/slike-katalog/sg-20/ 

Pišite nam mailom: [email protected]

Pišite nam na Instagramu: https://www.instagram.com/artivist_co/

Pišite nam na Facebooku: https://www.facebook.com/profile.php?id=61583593200626 

Puno raskošnija preteča današnjih maturalaca i apsolventskih putovanja bio je Grand Tour. To je bilo obrazovno putovanje europske elite, koje početkom 18. stoljeća postaje uobičajena praksa među mladim bogatašima sjeverne Europe, a osobito među Britancima. Kao što i mi danas s putovanja volimo donijeti suvenire, tako su to htjeli i oni. Međutim, njihovi suveniri bili su znatno vrijedniji, kupovali su umjetnine. U ovoj epizodi pričamo o dvoje umjetnika koji su u Grand Touru vidjeli izvrsnu poslovnu priliku. Donosimo i priču o jednom Škotu koji je skrenuo s uobičajene rute te stigao do Splita i oduševljen Dioklecijanovom palačom, otkrio Britancima grad podno Marjana.

Rosalba Carriera, Luj XV. Francuski (1710. – 1774.) kao dofen, 1720–21. https://it.wikipedia.org/wiki/File:Rosalba_Carriera_-_Louis_XV_of_France_as_Dauphin_(1720-1721)_-_Google_Art_Project.jpg 

Canaletto, Piazza San Marco, 1730–34. https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Piazza_San_Marco_with_the_Basilica,_by_Canaletto,_1730._Fogg_Art_Museum,_Cambridge.jpg 

Robert Adam, Ruins of the Palace of the Emperor Diocletian at Spalatro in Dalmatia, tiskana u Londonu 1764, digitalizirana verzija: https://archive.org/details/RuinspalaceEmpe00Adam/page/4/mode/2up  

Pišite nam mailom: [email protected]

Pišite nam na Instagramu: https://www.instagram.com/artivist_co/

Pišite nam na Facebooku: https://www.facebook.com/profile.php?id=61583593200626 

U ovoj epizodi promišljamo politički portret kao alat moći, od antičkih kovanica do suvremenog brendiranja. Pratimo put lica od Lizipova Aleksandra Velikog i Augustinčićeva Tita u šinjelu, do Nemonovih bisti Churchilla i Trumpovih zlatnih kovanica. Razgovaramo o tome  kako politički portret služi kao sidro stabilnosti u krizama ili kao agresivna okupacija javnog prostora. Na kraju, promatramo što ostaje od ideološke ikone Lenjina kad ju francuski  umjetnik Arman dekonstruira.

Lizip, Aleksandar Veliki, rimska kopija, Louvre 

https://commons.wikimedia.org/wiki/File:AlexandreTheGreat_Louvre.jpg 

Kovanica s likom Aleksandra Velikog https://collections.museumsvictoria.com.au/items/77874 

Kovanica s likom Donalda Trumpa 

https://edition.cnn.com/2026/03/19/politics/liberty-coin-trump-size

Putovnica s likom Donalda Trumpa 

https://www.bbc.com/news/articles/cr5pn1ngerpo 

Ulaznica “America The Beautiful” u nacionalne parkove u SAD-u s likom Donalda Trumpa 

https://www.npr.org/2026/01/09/nx-s1-5672341/national-park-updates-guidelines-stop-visitors-defacing-trump-picture-pass 

Antun Augustinčić, Tito u šinjelu, 1947./48.

https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Tito_spomenik1.JPG

Oscar Nemon i njegova skulptura Winstona Churchilla u House of Commons u Londonu, Churchillova bista Oscara Nemona

https://oscarnemon.org.uk/history/nemon-and-churchill/ 

Arman, Interprétations Dialectiques Marxistes-Léninistes, 1992.

https://postimg.cc/wtXfbvp7 

Pišite nam mailom: [email protected]

Pišite nam na Instagramu: https://www.instagram.com/artivist_co/

Pišite nam na Facebooku: https://www.facebook.com/profile.php?id=61583593200626 

Svi znamo tko nas dočekuje na izlasku iz Glavnog kolodvora u Zagrebu. Kralj Tomislav! No, tko je bio čovjek koji mu je udahnuo život i zašto je trebalo čak 23 godine da njegov konjanik zauzme današnje mjesto? U ovoj epizodi razgovaramo o tome kako se reciklira povijest, od namještaja stare zagrebačke katedrale u umjetnikovu dnevnom boravku do gradnje obiteljskog doma na mjestu nekadašnjeg groblja. Istražujemo zašto Robert Frangeš Mihanović svoje najpoznatije javne skulpture, poput Tomislava i zdenca Elegija, nije dočekao na lokacijama na kojima se danas nalaze te kakve priče stoje iza njihova dolaska na cilj.  

Robert Frangeš Mihanović, Kralj Tomislav https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Spomenik_kralju_Tomislavu_-_Zagreb_(cropped).jpg#/media/File%3ASpomenik_kralju_Tomislavu_-_Zagreb.jpg

Fotografije Elegije i Ville Frangeš https://postimg.cc/gallery/zgm5sdN

Razglednica s crvenom zvijezdom ispred Umjetničkog paviljona u Zagrebu, 1945. https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Red_Star_on_King_Tomislav_square_postcard,_1945.png 

Pišite nam mailom: [email protected]

Pišite nam na Instagramu: https://www.instagram.com/artivist_co/

Pišite nam na Facebooku: https://www.facebook.com/profile.php?id=61583593200626 

U ovoj epizodi mijenjamo pravila: izlazimo iz studija, a riječ prepuštamo vama. Pozvali smo vas da prošetate novim stalnim postavom, zastanete, podijelite dojam… i upravo su ti vaši glasovi postali srce ove epizode. Vaša zapažanja, pitanja i osobne perspektive otvaraju nove načine gledanja na skulpturu, umjetnika i sam muzej.

U razgovoru s autoricom postava, Barbarom Vujanović, otkrivamo kako je nastajala nova koncepcija Atelijera. No ono što ovu epizodu čini posebnom jest otvoren dijalog – Barbara je, potaknuta vašim komentarima, velikodušno dijelila procese, dileme i ideje, ali i slušala, pitala, propitivala.

Ovo je epizoda o zajedničkom promišljanju muzeja danas  kao prostora susreta, razmjene i stvaranja značenja.

 Više o Atelijeru: https://mestrovic.hr/atelijer-mestrovic/ 

Pišite nam mailom: [email protected]

Pišite nam na Instagramu: https://www.instagram.com/artivist_co/

Pišite nam na Facebooku: https://www.facebook.com/profile.php?id=61583593200626 

Laura i Mate razgovaraju o umjetnicima koji nisu krenuli “na vrijeme”, nego baš onda kad život postane kompliciran. Od burzovnih slomova i fizičkog rada do kasnih odluka i potpune promjene karijere, otkrivaju kako su osobne krize, slučajni susreti i unutarnji porivi oblikovali neke od najvažnijih umjetničkih priča.

Zašto netko tek u tridesetima, četrdesetima ili čak u mirovini počinje stvarati? I što se događa kada iskustvo života počne voditi, umjesto ranog talenta?

Fotografije Eve Arnold: https://www.evearnold.com/intimate-portraits 

Eve Arnold, A Babies First Five Minutes, 1959. :https://www.holdenluntz.com/artists/eve-arnold/a-babies-first-five-minutes/

Matija Skurjeni, Prvi kozmonautski par, 1963. DSC01002R.WEB_.jpg 

Vasilij Kandinski, U svijetlom ovalu, 1925. https://www.museothyssen.org/en/collection/artists/kandinsky-wassily/bright-oval 

Paul Gauguin, Velika Tahićanka, 1898. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/d/dd/Gauguin_Femme_Tahitienne_II.jpg 

Henri Rousseau, San, 1910. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/e/eb/Henri_Rousseau_-_Le_R%C3%AAve_-_Google_Art_Project.jpg 

Laurina prijateljica Tina Oršolić Dalessio, doktorica prava i akademska slikarica https://www.instagram.com/tinaorsolicdalessio?utm_source=ig_web_button_share_sheet&igsh=ZDNlZDc0MzIxNw==

Pišite nam mailom: [email protected]

Pišite nam na Instagramu: https://www.instagram.com/artivist_co/

Pišite nam na Facebooku: https://www.facebook.com/profile.php?id=61583593200626 

Laura i Mate razgovaraju o pet umjetnika koji su vrlo mladi stvorili značajna djela. Otkrivaju koje su okolnosti, od djetinjstva i gradova u kojima su živjeli do mentora koji su ih oblikovali, bile presudne za razvoj njihova umjetničkog talenta.

Ivan Meštrović, Zdenac života, 1905.

https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/d/d3/Zdenac_%C5%BEivota_-_Fontaine_de_vie.jpg 

Michelangelo, Pietà, 1498–99.

https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/65/Pieta_de_Michelangelo_-_Vaticano.jpg 

Albrecht Dürer, Autoportret s čičkom, 1493.

https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/c/cc/Portrait_de_l%27artiste_tenant_un_chardon_-_Albrecht_D%C3%BCrer_-_Mus%C3%A9e_du_Louvre_Peintures_RF_2382.jpg 

Artemisia Gentileschi, Suzana i starci, 1610.

https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/04/Susanna_and_the_Elders_%281610%29%2C_Artemisia_Gentileschi.jpg/960px-Susanna_and_the_Elders_%281610%29%2C_Artemisia_Gentileschi.jpg

Frida Kahlo, Autoportret u baršunastoj haljini, 1926.

https://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/6/67/Self_Portrait_in_a_Velvet_Dress.jpg 

Pišite nam mailom: [email protected]

Pišite nam na Instagramu: https://www.instagram.com/artivist_co/

Pišite nam na Facebooku: https://www.facebook.com/profile.php?id=61583593200626