Uoči Zagreb film festivala koji se održava od 4. do 11. studenog, razgovaramo sa njegovim osnivačem i direktorom, filmskim producentom Borisom T. Matićem. Borisa je teško zaobići kad razgovaramo o filmu i filmskim festivalima. Jedan je od osnivača Motovun film festivala, a film Danisa Tanovića, napravljen u koprodukciji sa Borisovim Propeler filmom, bosanskohercegovački je kandidat za 97. nagradu Oscar. Sa Borisom razgovaramo o izazovima organizacije filmskog festivala, kakav je danas hrvatski film, pomažu li našoj kinematografiji snimanja stranih serija i filmova u Hrvatskoj i kako bira filmove za festival.

Clubbing na globalnoj razini proživljava teške dane. Klubovi se zatvaraju, a sve ih se manje otvara. Najčešći razlozi su visoki troškovi održavanja. Clubbing se mijenja i u kojem će smjeru ići, teško je reći.

Nightlife Association je zabilježio podatak da je oko 6500 američkih noćnih klubova ili skratilo radno vrijeme ili zatvorilo zauvijek svoja vrata. Broj noćnih klubova u Britaniji pao je s 3.144 u 2005. na samo 1.733 deset godina kasnije - pad od 45%.

U prosjeku se u Velikoj Britaniji svaka dva dana zatvara jedan klub i tim tempom do 2030. godine neće ostati nijedan.

Navike generacije Z su potpuno drugačije od onih generacije X. Istraživanja pokazuju da su puno manje skloni alkoholu, a 39% mladih između 18 i 24 godine uopće ne pije i preferiraju kućna druženja koja su im jeftinija.

Je li elektronska glazba izgubila dominaciju i može li se vratiti malo starog sjaja clubbinga s kraja 90-ih i početka 2000-ih?

Razgovaramo sa Tenom Šarčević, urednicom na portalu glazba.hr i organizatoricom konferencije Rejvitalizacija koja će se održati u zagrebačkom Aquariusu u subotu, 21.9.

Lana Deban i Ljubica Letinić stoje iza projekta ‘Book & Zvook’. Book & Zvook prva je mobilna aplikacija za slušanje knjiga na hrvatskom i sličnim jezicima u kojoj možete pronaći djela domaćih, ali i svjetskih autora. U svojoj digitalnoj biblioteci nudi i lektirne naslove za osnovnoškolce i srednjoškolce. Njihovu aplikaciju preuzelo je više od 30.000 ljudi, a knjige se slušaju po cijelom svijetu.

Audioknjige su u posljednjih nekoliko godina zavladale svijetom – najbrže su rastući medij globalne izdavačke industrije i tvore tržište vrijedno više od nevjerojatnih pet milijardi dolara. No, unatoč tome, do prije samo pet godina, audioknjiga na hrvatskom jeziku nije bilo. Sve dok se Ljubica Letinić i Lana Deban, bivše kolegice s Hrvatskog radija, nisu dosjetile ispuniti tu prazninu na domaćoj književnoj sceni i osnovati platformu book&zvook.

Koje su specifičnosti celebrity kulture u Hrvatskoj, tko su naši celebrityji i kako to da pojedine profesije - liječnici, političari, treneri, kuhari - postaju medijske zvijezde, koliko traje njihova slava, jesu li influenseri radnici ili dokoličari, trguju li celebrityji svojom intimom... o svemu ovom razgovaramo sa etnologom i znanstvenikom Ozrenom Bitijem, autorom nedavno objavljene, u hrvatskoj znanosti pionirske studije "Biti poznat: celebrity kultura na hrvatski način". Ozren Biti diplomirao je komparativnu književnost i sociologiju. Zaposlen je u Institutu za etnologiju i folkloristiku na mjestu višega znanstvenog suradnika. Od 2024. godine voditelj je projekta “Prekarna kultura i budućnost rada”. Njegovi znanstveni interesi kreću se u području kulturalnih, medijskih, sportskih i celebrity studija, a vezani su i uz antropologiju rada, etnologiju svakodnevice, sociološku i književnu teoriju.

Popularizacija kvizova potiče ljude da više istražuju i da više toga znaju. S našom gošćom, lovkinjom HRTovog kviza Potjera razgovaramo kako je krenula u kvizaške vode, gdje nalazi znanje, kako se snalazi u situacijama kad nije sigurna zna li odgovor, koja joj je najslabija karika i smatra li da kvizovi utječu na opće znanje u društvu.

Kviz je prvi put stekao popularnost na američkom radiju 1930-ih kao program za sudjelovanje publike. Jedan od njegovih prvih uspjeha predstavljao je impresivni Doctor I.Q. koji je zasipao pitanjima pojedince u studijskoj publici i nagrađivao ih za točne odgovore srebrnim dolarima.

Američka televizija je ranih 1950-ih dodatno povećala njegovu popularnost. Umjesto robnih nagrada koje su dobili izvrsni radijski natjecatelji, televizija je koristila velike novčane nagrade. Pokazatelj kvantnog porasta bila je eskalacija od najveće nagrade jednog radijskog programa, 64 dolara na Take It or Leave It, do spektakularne glavne nagrade The Question od 64 000 dolara na televiziji.

Era televizijskih kvizova s ​​velikim novcem započela je 1955. Što toliko gledatelje privlači kvizovima?

Dokumentarna serija Betonski spavači u svoje tri sezone razvila je priču o odnosu arhitekture i promjenjivog društvenog konteksta na teritoriju koji je nekada objedinjavala Jugoslavija. Serija je fokusirana na arhitekturu i urbanizam nastao u socijalističkom periodu koji su obilježeni idejom nesebičnog društvenog doprinosa i optimističnom vjerom u bolju budućnost. Iako je serijal imao neatraktivan termin emitiranja na javnoj televiziji, nije zaobišao gledatelje i postao je serijal o kojem se priča.

Nagrađivani arhitekt i jedan od autora Betonskih spavača, Maroje Mrduljaš, otkriva nam kako vidi urbanu kulturu danas. Kakva je sudbina turističkih mjesta i gradova? Kako je došlo do toga da smo zagušeni u gradskom kaosu i kolapsu i na što će za 10ak godina ličiti prostori koji se danas betoniraju, devastiraju i mijenjaju izgled prekomjernom gradnjom?

Pisac, dramaturg, književni i kazališni kritičar i novinar Srđan Sandić je kroničar vremena bez kojeg ne može proći nijedan kulturni događaj, pa tako ni naš podcast ne može proći bez njega.

Do sada je objavio S(i)nu bez s(i)nova, knjigu razgovora s autoricama Književne večeri sa Srđanom Sandićem i knjigu Vrati se i kaži zbogom s Raphaëlle Oska.

Sa Srđanom smo razgovarali o kulturi i nekulturi, što nam u kulturi fali, je li mit da ljudi ne idu u kazalište, može li se u kulturi napraviti nešto ako nisi vojnik sreće… Duhovit i netipičan “kulturnjak” na svoj je način i pokušao dati odgovore

Ugostili smo umjetničkog voditelja Ansambla LADO, Krunoslava Šokca. Krunoslav je nekadašnji Ladov plesač pjevač - solist i bivši umjetnički voditelj dubrovačkog Folklornog ansambla Linđo te predavač na Školi za klasični balet u Zagrebu.

Tradicija, suvremenost, izvrsnost. Sve to je Ansambl LADO.

Razgovarali smo o tradiciji i baštini, kako se članovi LADA pripremaju, kako su svih ovih 75 godina uspjeli održati visoki nivo produkcije, kako istražuju baštinu, o projektima Lado Electro i Jazziana Croatica, putovanjima i što nam pripremaju.

Patricija Horvat se posljednjih dvadesetak godina bavi pisanim i usmenim prevođenjem. Dosad je prevela više od pedeset književnih djela s engleskog odnosno njemačkog na hrvatski jezik.

Od 2023. umjetnička je direktorica festivala Pričigin u Splitu.

Kultni splitski Festival Pričigin, koji od 2006. godine okuplja istaknute pojedince i brojnu publiku te priča najzanimljivije priče.

Festival, koji je kroz godine nadmašio sva očekivanja kvalitetom programa i rekordnom posjećenošću kojeg je Turistička zajednica proglasila kulturnim brendom grada Splita.

Sa Patricijom smo osim o Pričiginu razgovarali i o hrvatskom jeziku, kulturi komunikacije i nekulturi prekidanja sugovornika u razgovoru, o prevođenju knjiga i kolika odgovornost leži na prevoditelju da prenese čitatelju autorovu viziju sa izvornog jezika.

Romanima "Črna mati zemla" i "Ciganin, ali najljepši" Novak je osvojio književnu publiku i kritiku. Ali kako se pisac priprema za pisanje knjige? O čemu razmišlja u tom usamljenom poslu, jesu li mu čitatelji na pameti? Koja si pitanja postavlja i koliko puta kreće iz početka? Razgovarali smo sa Kristianom o knjigama, književnoj sceni, karateu, izborima, društvu, pripadnosti, Međimurju... i dobro se nasmijali :)