Kontrapovijest

Gost Hrvoja Klasića u osmoj epizodi Kontrapovijesti je povjesničar i ravnatelj Spomen područja Jasenovac Ivo Pejaković, a tema su teze koje relativiziraju i negiraju zločinačku narav ustaškog režima i njegova logora smrti u Jasenovcu. Zbog čega je nastao logor Jasenovac i tko su bili logoraši? Jesu li ustaške metode još prije Drugog svjetskog rata podrazumijevale eliminaciju Srba, Židova i Roma? Koji su ustaški logori prethodili uspostavi Jasenovca? Zbog čega je pogrešno govoriti o Jasenovcu kao o radnom logoru? Na koji su način vršene masovne egzekucije u Jasenovcu, gdje su bila glavna stratišta i gdje se nalazi većina masovnih grobnica? Kako je došlo do manipuliranja brojem žrtava u Jugoslaviji? Na koji način današnji revizionisti umanjuju broj žrtava i koliko precizno je moguće utvrditi stvarni broj? Na osnovu kojih dokumenata i istraživanja je Spomen područje Jasenovac došlo do današnjeg broja od više od 83 tisuće žrtava? Imaju li revizionisti ikakvih argumenata za tvrdnje da je poslije rata Jasenovac nastavio funkcionirati kao logor za političke protivnike?

Hrvoje Klasić u 9. epizodi Kontrapovijesti razgovara s profesorom Fakulteta političkih znanosti Davorom Bobanom o tome kada je i kako započeo i kada i kako će završiti rat u Ukrajini. Jesu li Ukrajinci izmišljena nacija, kako to tvrdi Putin, i može li to biti razlog da se napadne Ukrajinu? Je li Putinovo negiranje zapravo ojačalo integritet ukrajinske nacije? Je li rusko stanovništvo u Ukrajini bilo ugroženo, s ukidanjem prava na svoj jezik i svoje škole? Što bi bili stvarni razlozi za izbijanje rata i gleda li Rusija na Ukrajinu i druge susjedne zemlje kao na štit prema NATO-u i Europi? Jesu li NATO i Sjedinjene Države prilikom raspada Sovjetskog Saveza obećali Rusiji da se nikada neće širiti na istočnu Europu? Kako to da je Rusija nakon raspada SSSR-a priznala Ukrajinu u granicama s Krimom i Donbasom? Je li opravdana tvrdnja da se "Amerikanci bore do posljednjeg Ukrajinca"? Što je rat učinio Rusiji i koliko se ona ustvari dobro drži? Postoji li mogućnost kompromisa i kako bi rat na kraju mogao završiti?

Gost Hrvoja Klasića u 12. Kontrapovijesti je Lovro Kralj s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci, a razgovaraju o tome jesu li ustaše bili fašisti i što je uopće fašizam. Imamo li inflaciju upotrebe termina fašizam? Što razlikuje fašiste od običnih nacionalista? Što je totalitarizam i kakvo je to društvo? Kada nastaje ustaška organizacija i u kojem trenutku počinje fašizacija ustaškog pokreta? Na koji način je malobrojna ustaška organizacija okupila ljude da bi mogla obnašati vlast? Kakav oblik društva su pokušali stvoriti? Koji su ostali primjeri fašističkih stranaka i režima u Europi s kojima ustaše imaju bliske odnose? Je li bili i nekih drugih fašističkih projekata na prostoru tadašnje Jugoslavije?

Hrvoje Klasić u 13. Kontrapovijesti razgovara s povjesničarom Milanom Radanovićem iz Arhiva Srba u Hrvatskoj o četnicima. Kad se pojavljuje pojam četnik i što su četnici do 1941. godine? Kakav je nakon okupacije Jugoslavije bio odnos četnika Koste Pećanca i četnika Draže Mihailovića? Iz kakvih razloga nastaju četnički odredi u Crnoj Gori, Dalmaciji i Bosni i Hercegovini? Što su to bili "legalni" četnici koje je plaćala kvislinška vlast u Srbiji? Kada je počela suradnja četnika Draže Mihailovića s Nijemcima? Kakva je bila suradnja četnika s Talijanima i s vlastima tzv. NDH? Zašto im je borba protiv partizana bila važnija od otpora okupatorima? Gdje završava glavnina četnika krajem rata i kakva im je sudbina?

Hrvoje Klasić u 10. Kontrapovijesti razgovara s povjesničarkom umjetnosti Sanjom Horvatinčić s  Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu o tome zašto su bili podizani i zašto su poslije rušeni spomenici antifašističkim borcima i žrtvama fašističkog terora. Koji su bili kriteriji izgradnje tih spomenika i tko je o tome vodio brigu? Zašto se u Jugoslaviji žrtve nisu etnicizirale? Kakva je kvaliteta antifašističke spomeničke baštine i koji su radovi bili vrhunska ostvarenja? Je li postojao otpor boračkih organizacija i lokalne zajednice smjelim umjetničkim projektima? Koji je glavni razlog masovne devastacije antifašističkih spomenika početkom 90-ih? Je li se radilo o stihijskom rušenju ili o nalogu vlasti? Imaju li smisla pokušaji da se neki od velikih antifašističkih spomenika danas obnove?

Hrvoje Klasić u 11. Kontrapovijesti razgovara sa sveučilišnim profesorom povijesti Nevenom Budakom o tome što znamo o najranijoj hrvatskoj prošlosti. Kakav problem za istraživače predstavljaju nedostatni i problematični izvori, naknadne intervencije i falsifikati? Koji su ključni i najstariji izvori za rane dane hrvatske povijesti? Jesu li Hrvati doista došli u 7. stoljeću i što današnja istraživanja kažu o tome? Jesu li bili etnička skupina ili socijalni, ratnički sloj? Kakva je veza između Hrvata i Srba? Tko su uopće bili Slaveni? Je li Tomislav bio prvi hrvatski kralj i je li Hrvatska u ranom srednjem vijeku bila samostalna u odnosu na bizantskog cara? U kakvoj su korelaciji s političkim okolnostima bile slavenska, gotska, ilirska i iranska teorija o porijeklu Hrvata?

Hrvoje Klasić u 14. Kontrapovijesti razgovara s povjesničarkom Anom Rajković Pejić s Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu o tome kakav je bio položaj žena u 20. stoljeću. Jesu li živjele bolje ili lošije u Austro-Ugarskoj, Kraljevini Jugoslaviji, tzv. NDH ili socijalističkoj Jugoslaviji? Što su žene mogle i kakva su prava imala u Austro-Ugarskoj? Kakva je bila uloga klasnog aspekta u mogućnostima školovanja žena? Zašto nije došlo do prava glasa za žene nakon kraja rata 1918. i kakva su prava tada ostvarile? Zašto komunistička ideologija u to vrijeme toliko privlači mlade žene i kako je moguće da su za njih riskirale živote? Kakav je položaj žena u društvu u vrijeme tzv. NDH i kako su se ustaše odnosili prema njima? Što znamo o ženama u partizanima? Što se dogodilo s pravima žena po nastanku socijalističke Jugoslavije? Što se dogodilo s pravom na rad, na školovanje, na abortus i drugima?

Hrvoje Klasić u 15. Kontrapovijesti razgovara s povjesničarom Josipom Jagićem o oslobođenju Zagreba od fašizma 8. svibnja 1945. Što znači termin Nepokoreni grad i kako je izgledao otpor u Zagrebu za vrijeme NDH? Tko su bili ti nevjerojatno hrabri ljudi koji su od Zagreba učinili značajno mjesto otpora u okupiranoj Europi? Tko je upravljao organizacijom otpora i akcijama? Koje su sabotaže, diverzije i druge akcije najviše odjeknule? Kakvu ulogu su u tome odigrale žene? Kako krajem rata počinju planovi o oslobađanju Zagreba? Koje formacije Jugoslavenske armije su vodile operacije za oslobođenje i tko je prvi ušao u grad 8. svibnja 1945.? Što se događa sa zarobljenim neprijateljima i suradnicima okupatora?

Hrvoje Klasić u 16. Kontrapovijesti razgovara s povjesničarom Ivom Goldsteinom o sudbini poraženih vojski nakon završetka Drugog svjetskog rata. Kakva je bila atmosfera u Zagrebu pred pad NDH? Koliko je ustaških i domobranskih vojnika, a koliko civila krenulo prema Bleiburgu? Kako izgleda ta kolona i kojim se putevima kretala? Kako su izgledali okršaji s partizanima i bitka na Dragvogradu? Kako se postavljaju Britanci kad masa ustaša i domobrana stiže na Bleiburg? Imaju li partizani u tom trenutku jasnu viziju što s tim ljudima? Kako dolazi do masovnog ubijanja zarobljenika nakon povratka u Jugoslaviju i zašto se nije poštovala Titova direktiva protiv ubijanja? Koliko je ukupno moglo biti žrtava? Kako bi se današnje hrvatsko društvo trebalo odnositi prema tome?

Hrvoje Klasić u 17. Kontrapovijesti razgovara s Dragomirom Bondžićem, povjesničarem s Instituta za savremenu istoriju u Beogradu, o projektu jugoslavenske atomske bombe. Ima li danas opasnosti od nuklearnog rata? Tko sve danas ima nuklearno oružje i za koje se države pretpostavlja da ga imaju? Zašto je tako teško napraviti nuklearno oružje? Kako je započela utrka u nuklearnom naoružanju? Kada u Jugoslaviji počinje priča o stvaranju nuklearne bombe? Koji ljudi i koje institucije su bile određene za taj projekt? Na kojim područjima u Jugoslaviji su pronađene potrebne rude? Kada se i zašto odustaje od nuklearnog oružja i zašto se taj projekt kasnije ponovo obnavlja? Kakvi su bili uspjesi Jugoslavije u primjeni nuklearne tehnologije u civilne svrhe?