Kontrapovijest

Hrvoje Klasić u 18. Kontrapovijesti razgovara s povjesničarom iz Banja Luke Vladanom Vuklišem o tome tko su bili antifašisti i tko bi danas oni trebali biti. Kada možemo, nakon pojave Mussolinija u Italiji, govoriti o prvim antifašistima generalno i na nekadašnjem području Jugoslavije? Kada se jugoslavenski komunisti počinju boriti protiv fašizma? Što se događa u europskoj politici i u antifašističkom pokretu nakon dolaska Hitlera na vlast u Njemačkoj? Koliko je važan čin antifašističke borbe pobuna rudara 1921. u Istri? Kakvo značenje ima Španjolska Republika za antifašistički pokret u Europi? Koliko se boraca iz Jugoslavije priključuje internacionalnim brigadama u Španjolskoj? Tko su istaknuti jugoslavenski španjolski borci? Što je antifašističko u jugoslavenskom partizanskom pokretu? Zašto se većina Srba ne priključuje četnicima nego partizanima? Kako izgleda život antifašista na oslobođenim teritorijima? Kako je izgledao završni obračun antifašista s fašistima? Tko su bili nekomunistički antifašisti? Možemo li danas govoriti o fašistima i antifašistima?

Hrvoje Klasić u 19. Kontrapovijesti razgovara s profesorom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Dejanom Jovićem o procesu odumiranja socijalističke Jugoslavije? Što to 80-ih godina ne funkcionira u Jugoslaviji i što su bili korijeni raspada? Kakve su bile nedoumice u pogledu decentralizacije, odnosno recentralizacije zemlje? Kakvu vrstu problema je nakon Titove smrti počeo predstavljati ustav iz 1974., posebno u odnosu na Srbiju i autonomne pokrajine? Kako izgleda jugoslavenska federacija sredinom 80-ih i kakve su razlike u standardu između pojedinih sastavnica federacije? Je li postojala "stoljetna mržnja" među narodima ili je ona stvorena s raspadom države? Zašto se 80-ih u Srbiji stvara dinamična scena, dok je u Hrvatskoj zavladala šutnja? Je li bio iznenađujući brzi uspon Slobodana Miloševića? Kakvu ulogu igra kontekst tadašnjeg raspada komunizma u Europi? Koji je to bio trenutak kad je postalo jasno da za očuvanje Jugoslavije nema nade? Ima li šanse za obnovu Jugoslavije, čega se pribojavaju desničari?

Hrvoje Klasić u 20. Kontrapovijesti razgovara s povjesničarom Zrinkom Čustonjom s Kineziološkog fakulteta u Zagrebu o utjecaju politike na Olimpijske igre i sport općenito. Koji se sportski događaji uzimaju kao primjer utjecaja politike na sport? Koje su poruke koje je Hitler htio poslati putem Olimpijskih igara u Berlinu 1936.? Zbog kojih razloga na igrama nije sudjelovao Sovjetski savez? Što je bilo različito u sovjetskom pristupu prema sportu u odnosu na zapad? Kakvo se rivalstvo 1952. u Helsinkiju stvara između Sovjetskog Saveza i Jugoslavije? Zašto su 1972. Olimpijske igre iskorištene za teroristički napad? Koji su najpoznatiji bojkoti Olimpijskih igara? Pokazuju li neke igre, poput onih u Seulu 1988., da sport može i približavati? Kakva je bila u tom smislu važnost Univerzijade u Zagrebu? Kakav je bio utjecaj politike na osnivanje naših sportskih klubova, poput Hajduka? Kakva je bila sportska politika u vrijeme Kraljevine Jugoslavije? Je li u socijalističkoj Jugoslaviji podrška politike bila preduvjet za sportski uspjeh? Kako su se politički sukobi prenosili na sportske u raspadu Jugoslavije, a kakvi su odnosi sportaša danas?

Hrvoje Klasić u 21. Kontrapovijesti razgovara sa sociologom Ozrenom Žunecom, profesorom Filozofskog fakulteta u Zagrebu, o tome zašto je Hrvatima 5. kolovoza dan pobjede, a Srbima 5. augusta dan žalosti? U ljeto 1995. prestat će postojati tzv. Republika Srpska Krajina, zašto je uopće došlo do njenog formiranja? Kakav je bio položaj nesrpskog stanovništva na tom području? Kakav je bio plan krajiških vođa, a kakav odnos Slobodana Miloševića i JNA prema tome? Od čega su ljudi u Krajini uopće živjeli s obzirom na loše ekonomsko stanje? Kako to da u Kninu nije bilo volje za pregovore sa Zagrebom čak ni nakon promjene odnosa snaga? Zašto je otpor operaciji "Oluja" bio tako slab? Kad je vojna operacija završena u nekoliko dana, tko je odgovoran za masovna paljenja kuća i ubojstva civila? Radi li se o incidentima ili o smišljenom planu da se onemogući povratak Srba? Zašto ni danas nemamo točan podatak koliko je Srba ubijeno u mjesecima nakon "Oluje" i zašto ubojice nisu kažnjeni?

Hrvoje Klasić u 22. Kontrapovijesti razgovara sa stručnjakom za terorizam Mirkom Bilandžićem, profesorom Filozofskog fakulteta u Zagrebu, o tome tko su teroristi i što je terorizam. Koja je najjednostavnija i najiscrpnija definicija terorizma? Kako to da je na našim prostorima Gavrilo Princip je za neke terorist, a za neke junak? Što se poklopilo 1960-ih godina da imamo procvat terorizma u Evropi? Kada govorimo o počecima islamskog terorizma? Na koje se sve način terorizam provodi i što nas sve čeka? Kolika je opasnost od "cyberterorizma" i može li se tako nešto uopće nazivati terorizmom? Koji su uzroci i kako je moguće boriti se protiv terorizma? Je li Hrvatska nezanimljiva teroristima?

Gošća Hrvoja Klasića u 24. Kontrapovijesti je redateljica i teatrologinja Snježana Banović s kojom razgovara o desetljeću 1980-ih u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Je li 1980-ih nastupilo desetljeće koje je donijelo najviše promjena? Kakve je promjene potaknula Titova smrt 1980.? Koliko su se političari tada promijenili? Koliko je generacija koja je tada stasala bila zainteresirana za bavljenje politikom? Što se novo događa na medijskoj sceni i kakav je prostor slobode? Što su mladima značili omladinska štampa i radio? Što se mijenja u položaju žena i kakvu borbu vodi novi val feminizma? Otkud se 80-ih pojavljuje niz bendova novog vala koji se bave dotad zabranjenim temama? Koliko je bilo važno kakve je tko vjere ili nacionalnosti?

Gost Hrvoja Klasića u 25. Kontrapovijesti je povjesničar s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Tvrtko Jakovina, a razgovaraju o svjetskoj ulozi i poziciji socijalističke Jugoslavije u periodu od 1945. do 1990. godine, odnosno u hladnom ratu. Epizoda je posvećena nedavno preminulom doajenu svjetske diplomacije Budimiru Lončaru. Razgovor se vodi od neposrednog poslijeratnog perioda kada je Jugoslavija bila vjerni sovjetski saveznik, preko dramatične promjene pozicije nakon sukoba Tito – Staljin 1948., do razvoja globalne uloge Jugoslavije u Pokretu nesvrstanih i završnog perioda raspada jugoslavenske federacije.

Gost Hrvoja Klasića u 26. Kontrapovijesti je povjesničar, novinar i urednik Đivo Đurović, a razgovaraju o povijesti i razvoju američkog izbornog i dvostranačkog sustava, o unutarnjoj i vanjskoj politici američkih predsjednika i aktualnoj izbornoj utrci između Donalda Trumpa i Kamale Harris.

Gost Hrvoja Klasića u 27. Kontrapovijesti je politolog i povjesničar, američki i hrvatski sveučilišni profesor Vjekoslav Perica, autor nedavno objavljenje knjige "Antifašizam. Povijest, mit i aktualnost jednoga svjetskog pokreta 1924. – 2024.", a razgovaraju o historijskom antifašizmu, kao i o tome što su fašizam i antifašizam nakon 1945. i što su danas.