
Sign up to save your podcasts
Or


Možete da se volite - i da se ipak udaljite jedno od drugog.
U ovoj epizodi razgovaram sa Bojanom Vukovićem, EFT psihoterapeutom za parove i porodice, o tome šta se zapravo dešava kada se partneri udalje, počnu da se svađaju oko istih stvari, povlače, zamjeraju i više ne osjećaju onu bliskost koju su nekada imali.
Jedna od najvažnijih poruka ovog razgovora je jednostavna:ono što partner izgovara u svađi često nije ono što stvarno pokušava da kaže.
Ispod rečenice „sve je na meni“ može da stoji:„Teško mi je. Trebaš mi. Budi tu.“
A druga strana često čuje samo:„Šta god da uradim, nije dovoljno.“
I tako nastaje krug u kojem jedno prigovara, drugo se povlači, a oboje se osjećaju sve usamljenije.
U ovoj epizodi saznaćete:
– zašto se parovi danas često izgube između starog „ćuti i trpi“ i novog „ne treba mi niko“
– šta se krije ispod zamjeranja, ćutanja i povlačenja
– zašto dolazak djeteta može da promijeni partnerski odnos više nego što očekujemo
– kako šira porodica i granice utiču na mladi par
– zašto „ostajemo zbog djece“ može da stavi veliki teret upravo na dijete
– šta se dešava u srednjim godinama i zašto tada preispitujemo partnerstvo, sebe i život koji živimo
– zašto dobra veza nije ona bez svađe
– šta znači „popraviti“ odnos poslije konflikta
– zašto samostalnost ne znači da nam niko nije potreban,
Bojan govori i o tome zašto ljubav nije misterija koja samo dođe ili nestane, već odnos koji možemo da njegujemo, popravljamo i gradimo.
Ako ste u vezi, braku, prolazite kroz roditeljstvo, krizu, udaljavanje ili samo želite da razumijete kako se bliskost čuva kroz godine — ova epizoda je za vas.
Gost: Bojan VukovićEFT psihoterapeut za parove i porodice
Produkcija: Mina@ novinska agencija
🎧 Slušaj O svijesti i zaprati za nove epizode
O plodnosti najčešće počnemo ozbiljno da razmišljamo onda kada poželimo dijete. Do tada živimo sa prilično jednostavnom pretpostavkom: ima vremena.Ali plodnost ne funkcioniše po našim planovima.
Sa Andrijanom Jovanović, kliničkom embriološkinjom koja više od dvije decenije radi sa parovima na putu do roditeljstva, razgovaramo o onome što bi trebalo da znamo mnogo prije nego što dođemo do ordinacije za vantjelesnu oplodnju.
Koliko godine zaista mijenjaju plodnost? Zašto 35. nije magična granica, ali nije ni broj koji treba potpuno ignorisati?
Šta nam govori AMH, hormon koji pokazuje rezervu jajnika, a šta nam taj nalaz nikako ne može garantovati? I zašto žena sa dobrim AMH-om ne treba automatski da zaključi da ima još mnogo vremena?
Ovo nije samo ženska tema. Andrijana govori i o muškoj plodnosti, spermogramu i promjenama koje posljednjih godina sve više zabrinjavaju stručnjake. Objašnjava zašto ne voli da čuje kada parovi kažu „Do nje je“ ili „Do njega je“. Kada par želi dijete, to je njihov zajednički problem i zajednički put.Ulazimo i tamo gdje pacijenti ne mogu da vide šta se dešava — u embriološku laboratoriju.
Šta znači kada kažu da je embrion „lijep“ ili „dobar“? Koliko njegov izgled zaista može da predvidi trudnoću? Šta može preimplantaciono genetsko testiranje i zašto ni ono ne daje stopostotnu sigurnost?
A onda dolazimo do dijela koji se često izgubi između analiza, hormona i procedura: čekanje. Da li će doći do oplodnje. Kako se embrion razvija. Čekanje bete. Pa i toga da ni pozitivna beta nije kraj neizvjesnosti.
Andrijana vrlo jasno kaže: stres nije uzrok neplodnosti — neplodnost stvara veliki stres. I upravo taj dio procesa, emocionalni teret koji nose parovi, često ostaje najmanje vidljiv.
Pričamo i o neuspjelim pokušajima, o parovima koji godinama čekaju prije nego što potraže pomoć, o trenutku kada treba tražiti drugo mišljenje i o granicama medicine koje postoje bez obzira na to koliko je IVF danas napredovao.I možda najvažnije: želja da se ostvarimo kao roditelji može biti ogromna, ali to da li smo u tome uspjeli nije mjera naše vrijednosti kao ljudi.
Ovo je razgovor i za mlade, jer se pokazalo da mnoge važne stvari o plodnosti jednostavno ne znamo na vrijeme. Za one koji tek razmišljaju o roditeljstvu, za one koji već pokušavaju i za sve nas koji smo možda mislili da o ovoj temi znamo više nego što zaista znamo.
Produkcija: Mina@ novinska agencija
🎧 Slušaj O svijesti i zaprati za nove epizode
Perimenopauza često ne počne onako kako je zamišljamo. Počne isprekidanim snom. Umorom koji ne prolazi. Razdražljivošću. Kilogramom koji se odjednom drugačije rasporedi. Tijelom koje više ne odgovara na stare navike na isti način.
A žena najčešće prvo pomisli da se opustila, da joj nedostaje disciplina ili da jednostavno mora još manje da jede. U razgovoru sa Jovanom Vukotić pokušale smo da vidimo šta u tom periodu zaista treba mijenjati, a šta može da napravi više štete nego koristi.
Zašto rigorozne dijete i gladovanje često završe jo-jo efektom? Zašto trening snage poslije 35. postaje važan ne samo zbog izgleda nego i zbog mišića, kostiju i samostalnosti u kasnijim godinama?
Koliko su proteinski proizvodi stvarna potreba, a koliko marketing?
I zašto suplementaciju ne bi trebalo birati samo prema onome što trenutno preporučuju društvene mreže?
Razgovarale smo i o savjetima koje danas prate tinejdžeri
— od preskakanja doručka do ranog odlaska u teretanu
— i o tome koliko je roditeljima teško da procijene gdje prestaje korisna preporuka, a počinje internet trend.
Dotakle smo se i trudnoće i perioda nakon porođaja, discipline bez pretjerivanja i pritiska da se žena što prije „vrati na staro“.
Jovana Vukotić je master učiteljica sa specijalizacijom za metodiku fizičke kulture, personalna trenerica i licencirana savjetnica za ishranu i suplementaciju, dodatno edukovana za funkcionalni fitnes i trening tokom trudnoće i nakon porođaja.
Ovo nije razgovor o savršenoj ishrani i savršenom tijelu.
Ovo je razgovor o tome kako da prestanemo da radimo protiv sebe dok pokušavamo da uradimo nešto dobro za sebe.
Produkcija: Mina@ novinska agencija
🎧 Slušaj O svijesti i zaprati za nove epizode
“Izbroj ne do deset, nego do stotinu.” To nije rečenica za smirenog roditelja.
To je rečenica za trenutak kada ti tinejdžer odbrusi.
Kada zalupi vrata.
Kada kaže da ga smaraš.
Kada vidiš jedinicu tamo gdje su do juče bile petice.
Kada bi najradije viknuli, zaprijetili, oduzeli telefon, održali govor i završili stvar.
Samo što se tada najčešće ništa ne završi.
Tada počinje borba.
Prof. dr Vesnom Dukanac, psihijatrica i psihoterapeutkinja kaže da adolescenti nijesu buntovnici bez razloga.
Oni ulaze u svijet odraslih, a još nijesu odrasli.
Sve im je novo.
Pokušavaju da se odvoje od onoga što su do tada dobijali od roditelja. I često ni sami ne znaju šta se s njima dešava.
Zato roditelj mora da nauči nešto što je mnogo teže od savjeta: da ne reaguje uvijek iz na "prvu loptu" jer je prva reakcija često strah.Strah da smo zakasnili.
Da više nemamo uticaj. Da društvo i telefon imaju veću moć od nas. Da nas dijete odbacuje. Da se sve ono što smo gradili raspada baš pred nama.
U ovom razgovoru ne tražimo krivca. Tražimo način da razumijemo šta se zaista dešava u kući kada dijete više nije dijete, a još nije odraslo.
Vesna Dukanac je decenijama je radila sa adolescentima, roditeljima i porodicama u Institutu za mentalno zdravlje u Beogradu i bila dio tima koji je osnovao Dnevnu bolnicu za adolescente.
Razgovor sa njom je razgovor za roditelje koji ne žele da odustanu od svog djeteta, ali više ne žele ni da svaki dan ulaze u isti rat.
Produkcija: Mina@ novinska agencija
🎧 Slušaj O svijesti i zaprati za nove epizode
“Samo budi pametna.”
Na prvu zvuči kao briga.
Kao savjet.
Kao nešto što nam neko kaže iz ljubavi.
A onda prođu godine i shvatiš da si tu rečenicu možda čula kao: nemoj da pogriješiš,nemoj da rizikuješ,nemoj da ispadneš naivna, nemoj da napraviš pogrešan izbor, nemoj da se zaletiš, nemoj da nekoga uznemiriš...
Sa Žanom Goić Petričević razgovor nije otišao u velike definicije liderstva. Nego u ono od čega smo građene. U poruke koje smo slušale. U očekivanja koja smo prihvatile. U pravila koja niko nije napisao, ali ih živimo kao da jesu. U trenutke kada mislimo da biramo, a zapravo samo ponavljamo ono što smo davno naučile.
Žana Goić Petričević godinama radi sa liderima, timovima i ženama koje su često spolja vrlo uspješne, a iznutra i dalje vode neke tihe, teške razgovore sa sobom. Leadership coach je, autorka i osnivačica Bold Leadership Culture.
U jednom trenutku kaže da je rad na sebi dublji od “tri savjeta za bolji život”. I jeste jer ne mijenja nas savjet koji lijepo zvuči. Mijenja nas trenutak kada se usudimo da vidimo šta nas stvarno vodi.
U ovom razgovoru razgovamo o tome zašto:
- biramo sigurnost i kada nas više ne čini živima.
- čekamo perfektno vrijeme.
- se sklonimo od konflikta, pa onda konflikt počne u nama.
- nekad granicu postavimo tek kada više ne možemo da dišemo u prostoru koji smo same suzile.
- smo mislile da autoritet mora biti tvrd.
- jasnoća, mir i ranjivost mogu biti mnogo snažniji od oklopa.
Ovo je razgovor i o ženama, ali ne samo o ženama. Ovo je razgovor o čovjeku koji pokušava da razumije sebe prije nego što nastavi da živi po uputstvima.
Produkcija: Mina@ novinska agencija
🎧 Slušaj O svijesti i zaprati za nove epizode
Naučeni smo da vjerujemo u jedno staro pravilo.
Radi. Trudi se. Budi vrijedan. Neko će to prepoznati.
Naša djeca odnosno današnji mladi u to više ne vjeruju.
I onda se ljutimo.
Zamjeramo im.
Djeluje nam kao da nemaju ambiciju, da neće da se potrude, da bi uspjeh odmah, da ne razumiju šta znači rad.
Ali možda oni samo vide nešto što mi teško prihvatamo.
Možda danas zaista nije dovoljno samo raditi.
Srđan Vukčević je osnivač Blue Coach-a, business coach i čovjek koji godinama radi sa liderima, mladima i ljudima koji pokušavaju da bolje razumiju sebe, svoj rad i svoj uticaj.
Razgovarali smo o radu, uspjehu, ambiciji, vidljivosti, reputaciji, roditeljskim strahovima i fundamentima koji ne nestaju ni kada se sve oko nas promijeni.
Pričali smo o tome zašto mladi imaju pažnju za ono što njima ima smisla.
Zašto ne pali kada im samo kažemo da nešto “ne valja”.
Zašto su influenseri, brend, reputacija i javna vidljivost dio svijeta koji oni razumiju bolje nego mi.
Ali i zašto bez rada, navika, odgovornosti, čitanja, matematike, greške, feedbacka i realnog iskustva nema ničega stabilnog.
Ovo nije razgovor o tome kako da mlade vratimo u našu logiku.
Ovo je razgovor o tome kako da ih razumijemo dovoljno da im pomognemo da izgrade svoju.
Produkcija: Mina@ novinska agencija
🎧 Slušaj O svijesti i zaprati za nove epizode
Koliko daleko čovjek može da ode od mjesta u kojem je odrastao, a da nikada ne pobjegne od djeteta koje je nekada bio?
Marko Vulević odrastao je u malom selu kod Andrijevice. Danas je književnik, politikolog, stipendista i mladi čovjek iza kojeg stoje uspjesi koji bi lako mogli postati cijela priča.
Ali nijedna biografija ne govori kako je bilo odrastati prije svega toga.Šta se dogodi kada dijete godinama ima osjećaj da ne pripada?
Može li osjećaj odbačenosti da ostane u čovjeku i onda kada se život potpuno promijeni?Koliko jedna riječ, jedan pogled ili jedno iskustvo iz djetinjstva mogu da oblikuju način na koji ćemo godinama gledati sebe?
Razgovaramo o odrastanju u maloj sredini, vršnjačkom nasilju, usamljenosti, mentalnom zdravlju, odlasku iz Crne Gore, pisanju kao načinu da razumijemo sebe i uspjehu koji ne briše ono što smo nekada vjerovali o sebi.
Ovo nije razgovor o tome kako se postaje uspješan.
Ovo je razgovor o tome šta ostane u čovjeku kada kao dijete povjeruje da je problem.
Produkcija: Mina@ novinska agencija
🎧 Slušaj O svijesti i zaprati za nove epizode
Kad god se dogodi nasilje među djecom gotovo uvijek tražimo isto.Ko je kriv.
Tokom ovog razgovora pitala sam nešto drugo.
Šta se dešava sa djetetom mnogo prije nego što postane ono koje povređuje druge?
I zašto toliko rijetko govorimo o tome?
Šta je to dijete naučilo o moći, odnosima, pažnji i granicama?I ko ga je tome naučio?
Sa psihološkinjom Adrianom Pejaković razgovarala sam o djeci koja trpe nasilje, ali i o djeci koja su nasilna. O pažnji, zanemarivanju, odgovornosti odraslih, porodici školi, sistemu.,
O tome zašto je nekad lakše osuditi dijete nego se zapitati šta smo propustili da primijetimo.
Razgovaramo o tome zašto dijete koje je nasilno takođe treba pomoć.
Zašto je nekad i negativna pažnja bolja od ignorisanja.
Zašto porodica, škola i društvo često primijete problem tek kada posljedice postanu vidljive.
I zašto bi, kada se dogodi nešto što nas šokira, naše prvo pitanje možda trebalo da bude: Šta je sistem uradio da ovoj djeci pomogne prije nego što je bilo kasno?
Ovo nije razgovor o lošoj djeci.Ovo je razgovor o odraslima.
Produkcija: Mina@ novinska agencija
🎧 Slušaj O svijesti i zaprati za nove epizode
Povratak nije uvijek pitanje adrese. Nekad je pitanje odustajanja.
Godinama slušamo priče o uspješnim ljudima, nagradama i rezultatima.
Mnogo rjeđe slušamo šta se dešava prije nego što iko primijeti da ste uspjeli.
Koliko dugo čovjek može da živi sa osjećajem da ne pripada mjestu u kojem se nalazi?
Šta ga tjera da ostane kada ne zna da li će se sav trud jednog dana isplatiti?
I šta ostaje kada posao prestane da bude samo posao i postane način života?
U ovoj epizodi razgovaramo sa Markom Đuraševićem, Podgoričaninom koji je 2024. proglašen Chefom godine u Hrvatskoj, o odlasku, samoći, disciplini, porodici, djeci, pripadanju i cijeni koju često ne vidimo iza velikih rezultata.
Jedan od najuticajnijih evropskih gastronomskih vodiča prepoznao je njegov rad, a šira javnost ga pamti i po jestivoj “Mona Lizi” – desertu koji je spojio gastronomiju, umjetnost i autorski izraz.
Profesionalni put vodio ga je do Barselone, Madrida, Londona i Majamija, kroz neke od najzahtjevnijih kuhinja i hotelskih sistema.
Produkcija: Mina@ novinska agencija
🎧 Slušaj O svijesti i zaprati za nove epizode
Kako smo bili dočekani kada je neko saznao da postojimo?Rođenje je vjerovatno najviše proučavan trenutak u životu jednog djeteta.
Milijana Nana Majstorović bavi se onim što mu prethodi.Trudnoćom. Začećem. Prvim kontaktom. Prvim iskustvima. Periodom o kojem rijetko razmišljamo kao o dijelu vlastite biografije.
Nana je defektološkinja, muzikoterapeutkinja, pre i perinatalna terapeutkinja i osnivačica SynchroLab-a, koja je prvi put boravila u Podgorici kao gošća Centra za mame.
Razgovarale smo o životu prije rođenja. O periodu kojeg se ne sjećamo, ali kojem se pre i perinatalna psihologija sve više vraća. Šta beba doživljava u trudnoći? Kada počinje povezanost sa roditeljima? Da li iskustva iz tog perioda mogu ostaviti trag mnogo kasnije?
Nana objašnjava zbog čega su začeće, trudnoća, porođaj i prvi kontakti sa roditeljima mnogo više od bioloških događaja.I zašto pitanje "šta nam se desilo prije rođenja" više nije samo filozofsko pitanje.
Produkcija: Mina@ novinska agencija
🎧 Slušaj O svijesti i zaprati za nove epizode