Oceani su nam potrebni za preživljavanje. Međutim, većina nas uzima ih zdravo za gotovo te često zaboravljamo da nam oceani osiguravaju hranu i proizvode većinu kisika.

Do sada je većina oceana bila neregulirana, a njihova morska bioraznolikost nezaštićena, što je dovelo do neodrživih praksi, nezakonitog ribolova, onečišćenja i gubitka morskih staništa.

Europska unija želi ojačati zajedničke napore kako bi se riješili ovi problemi.

Krajem travnja 2024. na svijetu je bilo više od 120 milijuna prisilno raseljenih osoba. Uzrok tome su progoni, sukobi, nasilje i povrede ljudskih prava. Riječ je o svakom 69. stanovniku svijeta. Među njima je više od 43 milijuna izbjeglica. Tu spadaju i milijuni osoba bez državljanstva. Izbjeglička kriza jedan je od najvećih izazova s kojima se Europska unija suočava.

Mala i srednja poduzeća poput pekarnica, frizerskih salona, cvjećarnica i knjižara okosnica su gospodarstva Europske unije. Čine 99 % svih poduzeća u Uniji te je njihov udio u europskom BDP-u veći od polovine. Međutim, mala i srednja poduzeća suočena su s nizom izazova koji dovode u pitanje njihov opstanak na tržištu.

Cilj politike sigurnosti hrane je osigurati visoku razinu zaštite zdravlja i života ljudi. Obuhvaća više aspekata, poput higijene hrane, označivanja i ambalaže te sljedivosti proizvoda. Svake godine 600 milijuna ljudi u cijelom svijetu oboli od 200 vrsta bolesti koje se mogu prenijeti hranom.

Kako bi to spriječila, Europska unija primjenjuje neke od najviših standarda sigurnosti hrane u svijetu.

Svake godine petog lipnja obilježavamo Svjetski dan zaštite okoliša. Tijekom proteklih pet desetljeća taj je dan postao jedna od najvećih globalnih platformi za razvoj svijesti o okolišu. U njemu sudjeluju deseci milijuna građana, vlade, poduzeća, gradovi i lokalne zajednice. Domaćin proslave 2024. je Saudijska Arabija čija je kampanja #GenerationRestoration usmjerena na obnovu zemljišta, dezertifikaciju i otpornost na sušu.

Svatko bi trebao biti slobodan biti ono što jest i voljeti koga želi bez straha.

No, lezbijske, gej, biseksualne, transrodne, interspolne i queer osobe i dalje su suočene s diskriminacijom u mnogim dijelovima svijeta, uključujući Europu.

Europska unija predano se bori protiv diskriminacije. Poslušajte kako Unija nastoji izgraditi uključivije društvo u kojemu se svi osjećaju sigurno.

Kukci oprašivači imaju ključnu ulogu u našem ekosustavu, no suočeni su s brojnim prijetnjama diljem svijeta: klimatskim promjenama, gubitkom staništa, nametnicima i intenzivnom monokulturnom poljoprivredom. Te prijetnje uzrok su dramatičnog opadanja broja divljih i domaćih oprašivača koji su od iznimne važnosti za našu dobrobit i okoliš. Europska unija želi zaštititi sve oprašivače.

Rad devetog saziva Europskog parlamenta obilježili su pandemija koronavirusa i rat u Ukrajini. U kontekstu globalne zdravstvene krize i geopolitičkih napetosti Parlament se u devetom sazivu usredotočio na zelenu i digitalnu tranziciju kako bi povećao otpornost Unije te ujedno ojačao demokratske vrijednosti.

Oko 40 % kopnene površine Europske unije pokriveno je šumama. To je čini jednom od najpošumljenijih regija u svijetu. Šume su ključne za naše zdravlje i dobrobit našeg planeta. Obiluju bioraznolikošću i iznimno su važne za borbu protiv klimatskih promjena. EU je svjestan koliko su šume važne za našu budućnost. Stoga je 2021. donio novu strategiju za šume do 2030.

8. ožujka obilježava se Međunarodni dan žena kako bi se odalo priznanje postignućima žena i skrenula pozornost na ženska prava. Prilika je to za razgovor o pitanjima kao što su rodna ravnopravnost, reproduktivna prava i suzbijanje nasilja nad ženama. Ravnopravnost žena i muškaraca temeljna je vrijednost i cilj Europske unije koji još nije u potpunosti ostvaren.