Hrvatsko proljeće, kompleksna društvena pojava u Hrvatskoj u kojoj se artikulirao niz problema poput pitanja reforme gospodarstva, pitanja federalizma i državnosti republika, ravnopravnih nacionalnih odnosa, legaliteta, kao i slobode pojedinca, kulminiralo je u 1971., jednoj od najturbulentnijih i najkontroverznijih godina u suvremenoj hrvatskoj povijesti. Što sve podrazumijeva pojam Hrvatsko proljeće? Je li ono imalo isključivo nacionalni karakter, ili se može govoriti o demokratskim i liberalnim tendencijama? Je li Hrvatsko proljeće bilo pokret nastao u redovima Saveza komunista Hrvatske? Je li na pojavu utjecao međunarodni kontekst, i je li u njemu ulogu igrala i hrvatska politička emigracija? O tim i brojnim drugim pitanjima razgovaramo s dr. sc. Hrvojem Klasićem i dr. sc. Wollfyem Krašićem.

Epizoda je premijerno emitirana 13. listopada 2016. na HR3.

Je li povijest znanost puna kontraverznih tema ili je i ona sama kontraverzna znanost? Koji su stvarni dosezi povijesne spoznaje? Kakav je položaj povijesne u odnosu na druge znanosti u Hrvatskoj i svijetu? Koliko je historiografija objektivna znanost te kakva je njena upotreba u medijima, a kakva u obrazovanju? Što podrazumijeva pojam povijesni revizionizam te što nam donosi Peti kongres hrvatskih povjesničara razgovaramo s prof. dr. sc. Damirom Agičićom i doc. dr. sc. Tomislavom Galovićem.

Epizoda je premijerno emitirana 6. listopada 2016. na HR3.

Veliki poraz hrvatske plemićke vojske predvođene banom Emerikom Derenčinom 9. rujna 1493. godine protiv osmanske vojske predvođene bosanskim sandžak-begom Hadum Jakub-pašom u bitci na Krbavskom polju, predstavlja jedan od najvažnijih događaja dugotrajnog obrambenog rata Hrvata protiv Osmanlija. Oko samog događaja kreirao se i jedan povijesni narativ koji je imao važnu ulogu u kreiranju modernog hrvatskog nacionalnog identiteta. O značaju Krbavske bitke u modernoj i suvremenoj hrvatskoj historiografiji i njenom korištenju u različitim društvenim procesima razgovaramo s dr. sc. Hrvojem Kekezom.

Epizoda je premijerno emitirana 29. rujna 2016. na HR3.

Brojni političari s područja bivše SFRJ, novinari, publicisti, a i neki povjesničari uvjereni su da su se hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i srbijanski predsjednik Slobodan Milošević na sastanku održanom 25. ožujka 1991. u Karađorđevu dogovorili o podjeli Bosne i Hercegovine. Neki mediji sastanak su proglašavali su tajnim, a plasirane su i teze da su dvojica predsjednika čak nacrtali kartu razgraničenja, te da je postojao „crveni telefon“ kojim su izravno komunicirali Tuđman i Milošević. Je li sastanak bio tajan, je li bilo crtanja karata, je li postojao „crveni telefon“ i što se doista dogodilo u Karađorđevu, razgovaramo s dr. sc. Ivicom (Ivom) Lučićem.

Epizoda je premijerno emitirana 22. rujna 2016

na HR3.

Hrvatska je zemlja od svega 4,5 milijuna stanovnika, no hrvatska emigracija je brojna te gotovo 4 milijuna Hrvata živi izvan granica Republike Hrvatske. Mnogi od tih iseljenika tek su potomci Hrvata koji su iz domovine otišli i prije više stoljeća – poput Gradišćanskih i Moliških Hrvata; no glavnina hrvatskog iseljeništva je ipak rezultat velikih migracija tijekom 20. stoljeća uzrokovanih prije svega gospodarskim, ali i političkim, razlozima nakon dvaju velikih ratova koji su oblikovali svijet kakav danas poznajemo. U javnom prostoru najpoznatije su zajednice hrvatske dijaspore u Njemačkoj i Austriji, kao i one u Sjevernoj Americi i Australiji, dok se o Hrvatima u Južnoj Americi uglavnom manje govori. Među „južnoameričkim“ Hrvatima u javnom prostoru najzastupljenije su zajednice u Argentini i Čileu, iako Hrvata ima i u drugim latinoameričkim državama, a najmanje poznata je priča o Hrvatima u Brazilu. O tom dijelu hrvatskog iseljeništva početkom srpnja 2018. održano je zanimljivo predavanje na Hrvatskom institutu za povijest, gdje je okupljena publika mogla saznati mnoštvo zanimljivih podataka o ovom malo poznatom historiografskom i kulturno povijesnom fenomenu. Stoga danas u Povijesnim kontroverzama objavljujemo dijelove ovog predavanja naslovljenog „Hrvati u Brazilu kao neželjena povijest iseljeništva“ i kratki razgovor s predavačem dr. sc. Milanom Puhom znanstvenim suradnikom Centra za slavenske studije Sveučilišta savezne države Paraná u Brazilu.

Epizoda je premijerno emitirana 27. rujna 2018. na HR3.

Dan državnosti, 25. lipnja, u Republici Hrvatskoj državni je blagdan kojim se obilježava odluka Hrvatskog sabora donesena istoga datuma 1991. godine. Toj, povijesnoj odluci kojom je pokrenut postupak razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika prethodila je takva odluka građana Republike Hrvatske iskazana na referendumu održanom 19. svibnja 1991. godine. Unatoč tomu što se radi o povijesnoj odluci kojom je osnovana moderna hrvatska država, postoje i drukčija gledišta o pitanju dana kada je Republika Hrvatska postala samostalna država, što u javnosti uzrokuje konfuziju. O tome zašto Dan državnosti uzrokuje rasprave i koji je pravi datum osnivanja moderne hrvatske države saznat ćemo u razgovoru s dr. sc. Ivicom Miškulinom.

Epizoda je premijerno emitirana 28. lipnja 2018. na HR3.

Iako u javnom diskursu i udžbeničkoj literaturi postoji historiografski konsenzus o doseljenju Hrvata na istočnu jadransku obalu u 7. stoljeću, podrijetlo i etnogeneza Hrvata i danas predstavljaju priličan historiografski izazov i to ne samo unutar hrvatske historiografije. Stoga, na pitanje jesu li Hrvati slavenskog ili kojeg drugog podrijetla te kakva je etnogeneza Hrvata razgovaramo danas u „Povijesnim kontroverzama“ s prof. dr. sc. Nevenom Budakom s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i doc. dr. sc. Denisom Alimovim s Instituta za povijest Sveučilišta u Petrogradu.

Epizoda je premijerno emitirana 21. lipnja 2018. na HR3.

Knez Ljudevit, kojemu se još i danas često domeće pridjevak Posavski, poznat je svakom hrvatskom pučkoškolcu, poglavito zbog znamenitog Ljudevitova ustanka 20ih godina 9. stojeća. Danas u mnogo hrvatskih gradova postoji ulica posvećena ovom ranosrednjovjekovnom knezu. No, o kneževini kojom je Ljudevit vladao u vrlo malo se može pročitati u našim udžbenicima, a najčešće tu kneževinu imenujemo Posavskom ili Panonskom Hrvatskom. Ipak valja imati na umu da onovremeni izvori niti jednom riječju ne spominju takav politički entitet, nego govore o prostoru Donje Panonije. Taj entitet u političkom smislu nestat će s povijesne scene već krajem 9. stoljeća i ostaviti brojna otvorena pitanja za razmatranje današnjim povjesničarima. Stoga danas u Povijesnim kontroverzama razgovaramo kamo je nestala Posavska tj. Panonska Hrvatska. Naši sugovornici su prof. dr. sc. Hrvoje Gračanin i prof. dr. sc. Krešimir Filipec s Filozofskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu.

Epizoda je premijerno emitirana 14. lipnja 2018. na HR3.

Godina 1918. u svjetskoj i europskoj povijesti obilježava kraj jednog razdoblja, kraj prvog ratnog sukoba svjetskih razmjera, svojevrstan početak „novog doba” nacionalnih država. Ova godina na međunarodnopravnom i diplomatskom polju donijela je i jedan novum u području političke filozofije i državnoga prava – konačno potvrđivanje međunarodnog načela o „pravu naroda na samoodređenje“, što je bilo vidljivo već iz tzv. „Četrnaest točaka“ američkog predsjednika Woodrowa Wilsona, javno obznanjenih nakon američkog uključivanja u Prvi svjetski rat. U točkama 9., 10. i 11. američki predsjednik je izrijekom postavio zahtjeve koji su se odnosili i na hrvatske zemlje: „Granice Italije treba ispraviti prema jasno odredljivim crtama nacionalnosti … Narodima Austro-Ugarske, čije mjesto u zajednici naroda želimo osigurati i utvrditi, treba dati najveću mogućnost samostalnog razvoja …“ No, na koji način su ta načela realno implementirana u novoj političkoj situaciji nakon Prvoga svjetskog rata te koje su bile želje, a kakve mogućnosti, hrvatskih političkih elita i u kojoj uopće mjeri 1918. godina predstavlja prekretnicu hrvatske prošlosti, razgovaramo danas s dr. sc. Vijoletom Herman Kaurić s Hrvatskog instituta za povijest i dr. sc. Filipom Hameršakom iz Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.

Epizoda je premijerno emitirana 24. svibnja 2018. na HR3.

Godina 1918. u svjetskoj i europskoj povijesti obilježava kraj jednog razdoblja, kraj prvog ratnog sukoba svjetskih razmjera, svojevrstan početak „novog doba” nacionalnih država. Ova godina na međunarodnopravnom i diplomatskom polju donijela je i jedan novum u području političke filozofije i državnoga prava – konačno potvrđivanje međunarodnog načela o „pravu naroda na samoodređenje“, što je bilo vidljivo već iz tzv. „Četrnaest točaka“ američkog predsjednika Woodrowa Wilsona, javno obznanjenih nakon američkog uključivanja u Prvi svjetski rat. U točkama 9., 10. i 11. američki predsjednik je izrijekom postavio zahtjeve koji su se odnosili i na hrvatske zemlje: „Granice Italije treba ispraviti prema jasno odredljivim crtama nacionalnosti … Narodima Austro-Ugarske, čije mjesto u zajednici naroda želimo osigurati i utvrditi, treba dati najveću mogućnost samostalnog razvoja …“ No, na koji način su ta načela realno implementirana u novoj političkoj situaciji nakon Prvoga svjetskog rata te koje su bile želje, a kakve mogućnosti, hrvatskih političkih elita i u kojoj uopće mjeri 1918. godina predstavlja prekretnicu hrvatske prošlosti, razgovaramo danas s dr. sc. Vijoletom Herman Kaurić s Hrvatskog instituta za povijest i dr. sc. Filipom Hameršakom iz Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.

Epizoda je premijerno emitirana 17. svibnja 2018. na HR3.