Hrvatska srednjovjekovna pismenost odlikuje se, u svjetskim razmjerima, rijetkim slučajem trovrsnosti: naši pređi pisali su i latinskim i glagoljskim i ćiriličnim pismom. Naravno, lingua franca europskoga srednjega vijeka bio je latinski jezik, stoga i ne čudi da je brojnost sačuvanih pisanih djela na tom jeziku i najveća. Unutar korpusa hrvatske latinske pismenosti jedno djelo posve se izdvaja prije svega svojom starošću i važnošću za razvoj hrvatske pismene kulture. To je pisani kodeks koji se čuva u Riznici splitske nadbiskupije pod signaturom KAS 621, a poznat je i pod nazivom Evangeliarium Spalatense – Splitski Evangelijar i veže naše prostore za same korijene kršćanske Europe. Ta najstarija sačuvana knjiga u Hrvata, još uvijek krije brojne tajne vezane za njeno mjesto nastanka, ali i kontroverze glede prvih stoljeća splitske metropolitanske Crkve. Stoga danas o tom rukopisu i njegovoj transkripciji razgovaramo u „Povijesnim kontroverzama“ s našim gostima prof. dr. sc. Mirjanom Matijević Sokol i doc. dr. sc. Tomislavom Galovićem, s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.Epizoda je premijerno emitirana 28. prosinca 2017.

Prelistamo li se u sinteze hrvatske srednjovjekovne povijesti, vrlo lako može se uočiti značajan nerazmjer između onoga što se tamo može pročitati o društvenom i političkom razvoju u hrvatskim priobalnim područjima i podataka o tome što se događa u unutrašnjosti, poglavito na prostoru međuriječja rijeka Save i Drave tj. na području srednjovjekovne Slavonije. Naime nakon povijesne epizode s donjopanonskim knezom Ljudevitom u 9. stoljeću, čini se da se na tom području ništa ne događa sve do kraja 11. stoljeća i osnutka Zagrebačke biskupije. Jednako tako, i tijekom razvijenog srednjeg čini se da prošlost Slavonije tone u izmaglici ništavila sve do velike mongolske provale polovicom 13. stoljeća, da bi nakon toga ponovo „izronila“ tek na izmaku srednjovjekovlja s osmanskim provalama i velikim porazom ugarsko-hrvatske vojske na Mohačkom polju. Povijest srednjovjekovne Slavonije već desetljećima izmiče oku hrvatske historiografije, kao da je njena prošlost potonula. Stoga ćemo danas u povijesnim kontroverzama pokušati zaroniti u prošlost i pokušati istrgnuti iz dubina dio te potonule povijesti zajedno s našim današnjim gostom dr. sc. Stankom Andrićem voditeljem Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu.Epizoda je premijerno emitirana 14. prosinca 2017. na HR3.

Godine 2017. navršilo se osamdeset godina od osnutka Komunističke stranke Hrvatske, koja je ubrzo nakon osnivanja nazvana Komunističkom partijom Hrvatske. Nastala je u ozračju snažnog jačanja hrvatskoga nacionalnog pokreta pod vodstvom HSS-a pred osnivanje Banovine Hrvatske i Drugi svjetski rat, kada nije bilo oportuno nastupati u hrvatskim područjima pod jugoslavenskim nazivljem. Ove godine navršilo se i 100. godina od Listopadske revolucije u Rusiji koja je predstavljala kamen temeljac za gradnju revolucionarnog poretka nakon 1945. Navedena godišnjica bila je povod održavanju znanstvenog skupa posvećenom utjecajem koju je Komunistička partija Hrvatske (od 1952. Savez komunista Hrvatske), imao na hrvatski narod i društvo. U suorganizaciji Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i Hrvatskog instituta za povijest 10. studenoga 2017. na HKS održan je Znanstveni skup „Između komunističkoga ideala i zbilje (1937. – 1990.)“.Epizoda je premijerno emitirana 7. prosinca 2017. na HR3.