Bubanj iz Francuske, vokal iz Bosne i Hercegovine, kaval iz Srbije, flauta iz Crne Gore, trube iz Češke i Sjeverne Makedonije, violina iz Slovenije, klavir iz Holandije. I ne samo oni. Dvanaest muzičara iz isto toliko zemalja okupilo se u glavnom gradu Sjeverne Makedonije kako bi zajedno, u sklopu projekta "Jedna pjesma, Jedna Evropa" kojeg uz finansijsku podršku Evropske unije sprovodi WeBalkans, izveli i snimili Odu radosti. Kako je raditi sa ljudima koje sreću po prvi put i svirati uz instrumente koje nikada prije nisu čuli, te kakvu simboliku nosi zajednički rad slušajte u podcastu Zaviri ispod površine.

Osamdeset godina nakon Drugog svjetskog rata uz pomoć Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori je podignut spomenik u bronzi ratnom zločincu četničkom komandantu Pavlu Đurišiću.

Na prostoru bivše Jugoslavije uvijek su postojali podržavaoci kvislinških pokreta iz vremena Drugog svjetskog rata - bilo četničkog, ustaškog, balističkog i drugih koji su se kao pristalice fašističkih ideja tada zajedno sa okupatorom se borili protiv Narodno oslobodilačkog pokreta.  

Tako se i u Crnoj Gori, od uvođenja višepartijskog sistema širila neočetnička ideologija, ali je skoro tri decenije bila svedena na nivo nacionalističkog ili desničarskog folklora, a propagiralo je svega par manjih političkih stranaka. Međutim, u 2025. godini je podignut spomenik četničkom komandantu.

U Zaviri ispod površine kroz razgovore sa istoričarima, pravnim stručnjacima, ali i studentima i starijim građanima pokušavamo da pronađemo odgovor na pitanje ko četnike u Crnoj Gori pretvara u 'heroje'?

Kako je tekao proces radikalizacije zvaničnih politika Srbije i Republike Srpske prema genocidu u Srebrenici tokom protekle tri decenije i šta su bile prelomne tačke zaokreta strateških naratova o ratu u bivšoj Jugoslaviji i Bosni i Hercegovini?

Prepoznatljiv po svojoj "visprenoj" rečenici, Teofil Pančić analizirao je političku i društvenu svakodnevicu. Bio je kolumnista, književni, pozorišni i muzički kritičar, pisac. Bio je i strastveni čitalac knjiga, a njegov život je bilo pisanje. U tome ga je 4. februara zaustavila smrt nakon duge i teške bolesti. O Teofilu Pančiću u podcastu Između redova govore glavni i odgovorni urednik nedeljnika Vreme Filip Švarm i filozof Ivan Milenković.

Budva, najposjećenije turističko odredište na Crnogorskom primorju, danas je umjesto poželjne destinacije za odmor prepoznatljivija kao politički "slučaj": gotovo dvije godine je predsjednik Opštine gradom upravljao iz pritvora, a u posljednjih deceniju i po su još tri gradska čelnika imala problema sa zakonom. Kako je sprega novca i politike promijenila život grada, poslušajte u novom podkastu "Zaviri ispod površine".

Prema signalima koji dolaze od Evropske komisije, čini se da u Briselu još uvek računaju na Aleksandra Vučića i povezuju budućnost proširenja, odnosno članstvo Srbije u EU, sa njim, kaže izvršni direktor nevladine organizacije za Strateške analize u Bratislavi, Jan Cingel. On dodaje da u mnogim evropskim prestonicama još uvek postoji stav da Balkan prvo treba stabilizovati, a zatim evropeizovati.

"Dakle, još uvek postoji sklonost ka stabilitokratiji", navodi Cingel.

Kako i zašto ljudi postaju podložni radikalizaciji? Kako prepoznati znakove i kako se društvo može boriti protiv ekstremizma? Šta je nasilni, a šta nenasilni ekstremizam i koliko je lako skliznuti iz jednog u drugi, sve do najsmrtonosnijeg oblika - terorizma?

U ZIP podcastu Lejla Omeragić Ćatić i Meliha Kešmer traže odgovore uz stručnjaka za sigurnost Vladu Azinovića, stručnjakinju za mentalno zdravlje Arminu Čerkić, ali i svjedočenja žena iz sirijskih kampova i bivšeg hipika koji je završio kao džihadista u Siriji.

Evropskoj uniji je trenutno stabilnost daleko važnija od nade za stvarnu demokratsku promenu u Srbiji kaže u razgovoru za podcast Radija Slobodna Evropa Frauke Seebass, analitičarka Nemačkog saveta za spoljnu politiku. Dodaje i da Aleksandar Vučić ima mnogo prijatelja u Evropi "i to se ne sme zaboraviti".

Jedini put napred za Srbiju sada je pokretanje političkog procesa koji bi bio mnogo širi od samo vlasti i opozicije, kaže za Radio Slobodna Evropa Vesela Černeva, zamenica direktora Evropskog saveta za spoljne odnose i šefica ureda u Sofiji.

Ona smatra da je to možda jedina opcija, jer ne vidi kako će prethodna rešenja, kao što su prevremeni izbori ili samo rekonstrukcija vlade, biti dovoljna.

Ona dodaje da je zbunjena tvrdnjama ruskih zvaničnika o zapadnoj zaveri u cilju podsticanja "obojene revolucije" u Srbiji.

"Da li Rusija veruje da je Tramp taj koji je podstakao proteste protiv Vučića? Ili veruje da iza njih stoji EU, koja je do sada manje-više ćutala", ističe Černeva. Ona ne veruje da bilo ko spolja može da pokrene promene u Srbiji.

"Osjećali smo da je svijet uz nas, a onda smo ostali sami," kaže Lejli Omeragić Ćatić jedna od sagovornica koja živi nedaleko od Donje Jablanice, naselja koje je 4. oktobra 2024. dijelom zbrisano sa lica zemlje odronom iz kamenoloma. Te noći poginulo je 19 ljudi. Dan kasnije počela je da pristiže pomoć, volonteri, solidarnost. Četiri mjeseca kasnije još nema odgovornih za tragediju. Kuće nisu sanirane, a i solidarnosti i pomoći je sve manje. U razgovoru s Ćamilom Imamović i ženama iz udruženja Most Jablanica, Lejla istražuje emotivne, društvene i političke aspekte ove tragedije. Pored toga, profesor Asim Mujkić daje analizu solidarnosti građana i nemara vlasti, povlačeći paralelu s protestima u regionu. Zašto kao društvo šutimo? Kako smo normalizirali nepravdu? I gdje je granica naše odgovornosti – prema sebi, jedni prema drugima i prema budućim generacijama?